Archive for Prosinac, 2007

24. prosinca 2007

Ne trgajte novčanice!

autora/ice cronomy

EgrinchStara ekonomska šala, koja uistinu krije više istine od svakodnevnih šala, kaže da je recesija kada za Božićni poklon dobiješ čarape. U Hrvatskoj, sudeći po projiciranih 12 milijardi Kn potrošnje za ovu blagdansku sezonu recesije sigurno nema i malo tko će dobiti čarape za poklon. Sa 12 milijardi, pokloni će biti ipak oni pravi, koje svi žele i koje će svi zadovoljiti, a nepotrebno je objašnjavati koliko će to biti dobro za ekonomiju! Sa svim tim milijardama, Božić je definitivno najbolji dio godine za ekonomiju.

Zar ne?

Možda sam pao sa kruške, ali silna Božićna potrošnja nije najbolje što se moglo dogoditi ekonomiji. Kamo sreće da nema Božića…..Dobro, da budem korektniji, da nema Božićne potrošnje i darivanja. Pa zašto bi netko poklonio nekome nešto za Božić??

read more »

21. prosinca 2007

Da Bago, možda bi bilo bolje bez Božića

autora/ice cronomy

Bez da optužujem Mislava Bagu da je za ukidanje Božića i darivanja, sva ona pitanja u jučerašnjem Otvorenom su donekle opravdana i imaju smisla (osim onog sa bojlerom no i to ima nekog smisla). Da je i rekao da je za ukidanje Božićnog darivanja ne bi bio u krivu. Građani hrvatske misle potrošiti negdje oko 12 milijardi kuna za ove blagdane, a pravo pitanje je koji je stvarni trošak toga? Koliko nas realno košta Djed Mraz? Trebali bi misliti o dvije vrste analize: makroekonomska i mikroekonomska.

Na prvi letimični pogled, makroekonomski Hrvatska je na dobitku. Božićna potrošnja u milijardama kuna je bogom dana za trgovce koji i zapošljavaju znatan broj ljudi. Hrvatska, kako su konstatirali u sinoć u Otvorenom, ulazi u društvo zemalja koje trese potrošačka groznica za vrijeme blagdana. To znači da trgovci jednostavno neće moći zamisliti opstanak bez Božićnog šopinga. Primjerice, u Americi potrošnja u zadnja dva mjeseca godine donosi čak 1/4 svog godišnjeg prihoda trgovaca, pa nešto slično tome neće biti iznenađujuće ni kod nas. Božić reklo bi se, najbolji je dio godine za njih i ekonomiju. Je i nije. Ponekad je ispravno uzeti argument u krajnost. Što bi se dogodilo da nema Božića?

Možda ništa posebno. Primjerice, godišnja potrošnja bi vjerojatno ostala ista, samo bi bila raspoređena ravnomjernije kroz godinu. To bi zapravo i bilo bolje za prodavače jer izglađenija potrošnja kroz godinu teoretski je poželjnija – trgovci bi izbjegli neproduktivno planiranje zaliha i troškove neprodanih zaliha. Na slični način, potrošnja bi ostala ista kroz godinu jer bi se raspodjelila kroz druge blagdane i rođendane koji bi postali sve važniji. Pokloni za 1. Maj? (Krajnja desekracija komunističkog nasljeđa.)

Jedan scenarij, gdje bi došlo do pozitivne promjene, je da bi potrošnja pala, ali bi štednja porasla. Svakako bi to bilo korisno za hrvatskog zaduženog potrošača, vanjski dug u odnosu na BDP (u apsolutnim iznosima ne znači ništa). Građani će se zadužiti i ove blagdane za kupnju poklona, što nije baš sasvim racionalno. Djed Mraz znači smanjuje štednju? Tyler Cowen kaže da da. No tko kaže da je štednja racionalna?

No ako Božić postoji, a mi ne kupujemo i ne poklanjamo zar nismo gosp. Scrooge? Da, pa šta? Ebenezer Scrooge je vjerojatno bio najveći filantropist. Pošto nije ništa kupovao, samo zarađivao, svaka dodatna funta (ili što već je zarađivao) proizvedena je obogaćivala svijet. No u Hrvatskoj ionako ne proizvodimo mnogo generalne potrošačke robe. Drugo, sa debelim bankovnim računom omogućujemo drugima uvijek dostupna sredstva za posuditi i spustimo kamatne stope. No, u Hrvatskoj kamate su određene vani i već su niske. Nejasno je koliko bi dodatna kuna štednje spustila kamatnu stopu. (vjerojatno ne bi) Ako ne vjerujete bankama, slobodno punite madrac. Smanjenje novčane mase, smanjiti će te level cijena. To je ujak Paje Patka radio. Znači, i jedna i drugi su bili korisni društvu. (Thank you Steven Landsburg for nifty analogies.) Preporuka za roditelje – kupite djeci DVD A Christmas Carol i naučite ih štediti. 🙂

E, ali da li će se djeci svidjeti baš taj poklon? Da li je to dobro za ekonomiju? Mikroekonomska analiza za sutra.

19. prosinca 2007

BusinessWeek o investiranju na Balkanu

autora/ice cronomy

Osim što ne smatram Hrvatsku balkanskom zemljom i takvo brandiranje mi se ne sviđa, ovo je odličan članak u novom BusinessWeek magazinu o investiranju u JI Europi. Manje se govori o Hrvatskoj, no u usporedbi sa ostatkom regije mi smo najbolja destinacija za investiranje. Eh, ali lako je biti najprivlačniji u konkurenciji sa nestabilnom Srbijom (čitaj Kosovo) i Bosnom, uz siromašnu Albaniju. Hrvatska je još prije 7 godina imala čistu peticu za političku stabilnost, kao što svjedoči ovaj članak iz BusinessWeek 2000. godine. Onda smo dobili 3 za ekonomske reforme. Koju ocijenu dobivamo danas … više od 7 godina poslje? Da li su mnogi problemi ostali? Kad će Jadransko čudo?

read more »

17. prosinca 2007

Edmund Phelps o europskom modelu

autora/ice cronomy

Nobelovac Edmund Phelps je već duže vrijeme poznati kritičar europskog poslovnog modela i institucionalnog aranžmana koji ga podupire. Dobri, stari argument protiv poslovno-političkog intimnog prijateljstva protiv kojeg je još i Adam smith pisao. Osnova kritike je da su europske kontinentalne korporacije nedovoljno dinamične zbog nekakve “solidarnosti” u odlučivanju (socijalni partneri, veliki sindikati, socijalna-politička vijeća…) koja potom umanjuje inovacije, tj. dinamičnost promjena, internu dinamičnost postojećih kompanija ili pak samo poduzetništvo. Cilj tih institucija, u grubo, jest onemogućavanje gubljenja poslova što bi značilo otpuštanje radnika, a ako to i nije explicitni cilj, jest trošak takvog sistema koji netko plaća. Otpuštanje radnika bi se dogodilo u nekim određenim industrijama i tamo je opozija prirodno velika, no u čitavoj ekonomiji bi došlo do stvaranja poslova. Ta činjenica se uvijek izgubi u diskusijama o restrukturiranju starih i neproduktivnih industrija (primjerice brodoradnje). U Hrvatskoj je dominira ovaj način razmišljanja, ne samo u sindikatima, što je za očekivati, već i u poslovnim krugovima gdje se često traži formiranje velikih industrijskih holdinga (vidi komentar Novotnya u Lideru) što ne predskazuje nekakvu promjenu na bolje. U nedjeljnom Financial Times Phelps je iznjeo svoje viđenje tog problema i kako bi globalizacija mogla riješiti endemičnu tromost europskog modela. Ništa novog, jer kako sam rekao Phelps vec dugo piše o ovome. Svakako da Phelps iznosi zanimljive poglede i ispravno analizira stanje kontinentalne europe, no ima i svojih mana i kritika. Phelps implicira da je jedan sistem superiorniji od drugog, što možda i jest i sa čime se ja slažem, ali oba imaju svoje troškove koje netko plaća. Troškovi nisu lako vidljivi ili izračunljivi. Pitanje dakle jest koji su i koliko ti troškovi? Koji su benefiti jednog sistema, a koji drugog? Koji je bolji za srednje razvijenu državu, tj. za države u razvoju? Svakako za pročitati!

read more »

17. prosinca 2007

Greenspan za zainteresirane

autora/ice cronomy

Prije koji dan Alan Greenspan je napisao, po prvi put, svoje mišljenje/objašnjenje (op-ed) o sadašnjoj kreditnoj krizi i problemima na hipotekarnom tržištu u SAD koji su poslužili kao okidač. Niske kratkoročne kamatne stope koje su trajale predugo, zbog straha od “korozivne” deflacije, su izgleda imale nekakvog utjecaja na balon hipotekarnog tržišta. (vidi niže podcrtano) Čitav komentar je dostupan besplatno, no ja sam ga ipak cijelog stavio ovdje za one lijene kliknuti na link. Greenspan piše vrlo zanimljivo i relativno točno. Za one koji ne prate i ne znaju dovoljno (jer ne prate) Greenspan je apsolutni car sa ekonomskim brojkama i raznim podacima prošlosti. Tu mu svakako pa i nema premca. No, to ne znači da je u pravu uvijek ili da najbolje zna. Iako je Greenspanov op-ed precizan u svom objašnjenju, priznaje da su postojale ozbiljne brige te ukazuje na točne globalne ekonomske pojave koje su imale velikog utjecaja bez obzira na niske kamatne stope, blogeri nisu baš razumljivi, tj. ne absolviraju Greenspana od grijeha lakog novca i niske ključne kamatne stope i smatraju da je preblag prema osobnim greškama. Za pregled reakcija blogera vidite WSJ blog kao i ovdje gdje poznati ekonomist Allan Meltzer kaže da je Greenspan bio sasvim u krivu oko posljedica potencijalne deflacije, i na poznatom blogu duga imena kritičnom prema Alanu. Greenspan bi trebao preuzeti određenu odgovornost, no svakako ne potpunu. Blaži konsenzus bi bio da je monetarna politika 2003. bila ispravna, iako preduga i mogla je biti bolja. 

read more »

Oznake:
13. prosinca 2007

Zašto reći NE HSSu

autora/ice cronomy

Dok se međustranačko i predsjedničko savjetovanje privodi kraj, evo jedan komentar o “dužim stazama”, stvarnim problemima  Pročitajte komentar Nataše Srdoć na Balkan Insight iz Adriatic Institute, u kojem je izražen pesimistički ton o budućnosti povjerenja u hrvatsku demokraciju nakon ovh izbora gdje se mandat za Vladu može dobiti jedino kupovinom glasova (čitaj HSSa i HSLSa). Naravno, niti jedna kupovina nije besplatna, a ova bi se skupo platila uvijetima koje HSS traži i koji bi teško okrnuli ekonomiju. Srdoč zato preporučuje da i HDZ i SDP odbace “dilanje” sa ovakvim troškovima. Konkretnije kaže da “Bilo koja Vlada formirana trampanjem budućnosti građana radi interesa političara nastaviti će trend nestabilnosti i neodgovornosit.” Kroz takav proces sastavljanja Vlade dolazi do situacije zanemarivanje interesa glasača i primarnih razloga zbog kojih su glasači izašli na izbore. Naravno, realna Vlada se mora sastaviti unatoč HSSovim apsurdnim zahtjevima koje bi uistinu bilo bolje odbaciti. Srdoč je pogotovo oštra u svojoj kritici HDZa koji ne posjeduje moralni autoritet za sastavljanje Vlade iako je osvojio većinu zastupnika. Najveći problem je i dalje korupcija oko koje HDZ nije napravio ništa na najvišim levelima. To nije ništa novog. No kritična je i prema SDPu, gdje je Milanović odbacio Jurčića kao premjera-stručnjaka i reformski, ekonomski program, te istaknuo sebe za premjera jer naravno tako ima veće šanse dobiti mandat od predsjednika. (Nataša Srdoč bila jedna od organizatora Jurčićevog odlaska u posjet bijeloj kući). Upravo je to učinjeno kako bi Milanović pregovarao i “dilao” sa HSSovim uvjetima radi sastavljanja Vlade i tako narušio povjerenje glasača koji nisu glasali za SDPovu Vladu “pod svaku cijenu.” Tu je Jurčić u pravu. Prema tome i SDP već ima packu za moralni autoritet.

Ja sam kopirao cijeli tekst niže i kao uvijek boldao zanimljive rečenice.

read more »

08. prosinca 2007

Nostalgično za 1. 1. 1998

autora/ice cronomy

Kao što sam i rekao prije, radim na osvježenju izgleda bloga i upgrade-om u pisanju. Točnije,  nastojati ću pisati češće ali i kraće. Razmišljam da bi ponekad ukazao na jedan link, više stranih nego domaćih, i napisao 5 rećenica o tome. Na taj način bilo bi više od jednog posta na dan i cilj bi bio samo ukazati na nešto zanimljivo i zašto je zanimljivo. I dalje bi pisao duže postove za posebno zanimljive teme i koje zahtjevaju malo više objašnjavanja. Ovisno gdje se isplati jeli. Vidjeti ćemo kako će ići.

Danas sam primjetio da je Borislav Škegro počeo pisati Kolumnu u Večernjaku (Obzor). Ne znam da li će ovo biti dugoročna suradnja, ali piše da je ovo tek prva u seriji. Odlično.

read more »

05. prosinca 2007

Tko je rekao da nema Tima?

autora/ice cronomy

odgovor??Krenem ja pisati o sastavljanju koalicije i cijeni koaliranja, kako možemo gledati na situaciju koristeći se teorijom igara i što predstavlja kredibilne a što nekredibilne prijetnje i stavove u toj igri. (Nema HSS toliko moći uvjetovati kao što se ističe po medijima. Jurčić je oduvijek bio nekredibilan.) Zatim, koja je cijena buduće koalicije, sa HDZom i SDPom? Skuplja je vjerojatno ova sa SDPom, pošto socijalisti zajedno sa HSSom, SDSSom vide riješenje u bacanju novca na probleme i stvaranja rentijerskih klasa tamo gdje ih nema, tako da u buduće ima još više interesnih skupina. Uvijek laki na novcu, tuđem naravno, HSSov program je ne samo suglasan sa SDPovim, već vrlo-kompatibilan. No dobro, isto vrijedi i za HDZ koji je politički demokršćanska stranka, a ekonomski su kršćanski-socijalisti. Kao takvi, vide veliku državnu potrošnju i programe kao riješenje za društvene probleme na bazi katoličkih etičkih načela.

I jedna i druga stranka izjednačavaju brigu o problemima sa potrošnjom, iako rezultati toga su sve samo ne pozitivni. Tu samo HNS ostaje sa malo čišćim svjetonazorom i zdravijim programom koji je više orijentiran na dugoročne rezultate, ne kratkoročno bacanje novca na probleme. Pustimo to da bi neke kadrove tamo trebalo popraviti, da ne kažem smjeniti jer su već pljesnivi. Milanoviću treba cijeli odgojno obrazovni proces iznova.

read more »

03. prosinca 2007

And Now You Know

autora/ice cronomy

1 – Individualna Sloboda

2 – Demokratska Samouprava

3 – Ekonomija Slobodnog Tržišta

Šokantno?

Vodpod videos no longer available. from www.youtube.com posted with vodpod

%d bloggers like this: