Zasad o Inflaciji

autora/ice cronomy

hranaOk, nešto kraći moj komentar, ali duži post koji svakako trebate pročitati. O nedavnom skoku cijena u prosincu (namjerno to neću zvati inflacija iako sam u naslovu to napisao) već je bilo dosta govora i komentara po medijima. No tek danas se netko sjetio spomenuti glavni autoritet po pitanju stabilnosti cijena. Taj netko je Sanader koji je spomenuo HNB, iako ne zadovoljnim tonom – kao da je HNB uzrok skoka cijena koj sada jadni Sanader mora riješavati. U realnosti, situacija je obrnuta – Rohatinski se žali na Vladu i moram riješavati njeno maslo, a i nema neke instrumente. No, ne želim o tome.

U medijima i raznim politikantskim diskusijama rasprave i pitanja se uvijek svode na Vladu i što ona može/mora učinit. Sve nešto o fiskalnoj politici, o državnim instrumentima, o sindikatima i prosvjedima. Nitko, pa ni Otvoreno, da bi pitao konkretnija pitanja ili pak ono najbolje, nazvao HNB i postavio 3 pitanja o toj prosinačkoj inflaciji. Ako netko nešto zna o inflaciji to je HNB i monetarna “Vlada”, a ne sindikati i ministri financija, uvijek ista lica u Otvorenom. Ako i gospoda iz HNB ne bi javno nastupala i komentirala na televiziji, što je i praksa u ostatku svijeta, ima ekonomista koji su radili u centralnoj banci ili su pak bivši guverneri, pa se može njih pozvati i sa njima diskutirati. To je moja zamjerka dosadašnjim raspravama. A da ne ostane samo na zamjeci i lamenitranju što je običaj u Hrvatskom društvu, evo moj mali doprinos ka bolje razumjevanju nedavnih cijenovnih pomaka. HNB, kao i ostale centralne banke, je vrlo ozbiljna institucija i njeno razumjevanje ekonomije mora biti kvalitetno, faktički točno, ne politikantsko jer su neovisni o Vladi i pošto djelatnike HNBa nije strah gubitka izbora njihovo objašnjenje je realno, bez muljanja. HNB se mora pridržavati i raznih međunarodnih standarda u prikazu i sakupljanju podataka. Ako međunarodne financijske kuće vjeruju tim podacima nema razloga zašto javnost ne bi. Drugim riječima, nema spina radi bombastičnih naslova u novinama. HNB je jedina institutcija u Hrvatskoj kojoj je glavni posao imati najbolje razumjevanje hrvatske ekonomije i njenog monetarnog sektora. A inflacija je ipak “uvijek i svugdje monetarni fenomen.” Ovo je iz posljednjeg HNBovog Biltena izašlog prošlog Četvrtka.

Okvir 1. Utjecaj kretanja cijena prehrane na kretanje
ukupnog indeksa potrošačkih cijena u Hrvatskoj

Od sredine trećeg tromjesečja 2007. godine bilježi se
znatno ubrzanje inflacije u Hrvatskoj. To je, prije svega, bilo
rezultat povećanja godišnje stope promjene cijena prehrane
s 1,3% u srpnju na 8,1% u listopadu, zbog čega se izravan
doprinos poskupljenja prehrane ukupnoj inflaciji potrošačkih
cijena povećao s 0,4 postotna boda u srpnju na 2,2 postotna
boda u listopadu. Takva su kretanja bila posljedica
nepovoljnog utjecaja suše te povećanja cijena prehrambenih
sirovina na svjetskom tržištu (ponajprije žitarica, uljarica i
mlijeka). Suša je utjecala na izrazit rast cijena poljoprivrednih
proizvoda u kolovozu i rujnu, što je uz nepovoljan učinak
baznog razdoblja dovelo do povećanja godišnje stope
promjene cijena poljoprivrednih proizvoda s 1,4% u srpnju
čak na 20,0% u listopadu. Stoga se više od polovine spomenutog
doprinosa cijena prehrane ukupnoj godišnjoj inflaciji
u listopadu odnosi na poljoprivredne proizvode, premda je
udio poljoprivrednih proizvoda u košarici za izračun ukupnog
indeksa potrošačkih cijena (IPC) bitno manji od udjela
industrijskih prehrambenih proizvoda (6,0% naprama
21,7%). Rast cijena prehrambenih sirovina na svjetskom
tržištu te ovogodišnja suša u Hrvatskoj prelili su se u razdoblju
od kolovoza do listopada 2007. godine i na porast maloprodajnih
cijena ostalih prehrambenih proizvoda – kruha
i proizvoda od žitarica, ulja, mlijeka i mliječnih prerađevina
te mesa, međutim njihov je porast bio blaži u usporedbi s
onim poljoprivrednih proizvoda.
Rast potrošačkih cijena prehrane zabilježen je tijekom
2007. i na globalnoj razini, zbog povećanja cijena prehrambenih
sirovina na svjetskom tržištu. Tako su tijekom 2006.
cijene prehrambenih sirovina (mjerene agregatnim HWWI
indeksom) porasle za 22,0%, pri čemu su rastom od 50,9%
prednjačile žitarice. Taj se trend nastavio i u prvih deset
mjeseci 2007., pa je godišnja stopa rasta prehrambenih sirovina
u listopadu dosegnula 35,1%, a najveći je godišnji
rast cijena bio onaj uljarica i ulja, 62,5%. Osim toga, izrazito
je snažan na svjetskom tržištu tijekom prvih devet mjeseci

2007. bio rast cijena mliječnih proizvoda (81,3% mjereno
indeksom cijena prehrambenih sirovina Organizacije UN-a
za hranu i poljoprivredu – FAO), prije svega zbog znatnog
rasta cijena stočne hrane. Među činiteljima na strani ponude
koji su utjecali na rast cijena prehrambenih sirovina
ističu se nepovoljne vremenske prilike (suše odnosno poplave)
i stočne bolesti. Tako je, primjerice, zbog suše u ljeto
2006. smanjena proizvodnja pšenice u Australiji, najvećem
izvozniku te poljoprivredne kulture, za 60%. Na rast cijena
prehrambenih sirovina utjecala je, s druge strane, povećana
potražnja za prehrambenim sirovinama radi njihova korištenja
u proizvodnji biogoriva te rast potražnje zemalja u
razvoju, napose Kine i Indije. Na rast cijena prehrambenih
sirovina utjecali su i drugi činitelji: rast cijena sirove nafte,
povećanje vozarina, deprecijacija tečaja američkog dolara
te špekulativna ulaganja investicijskih fondova. Stanje
na svjetskom tržištu prehrambenih proizvoda dodatno su
otežavale male zalihe prehrambenih sirovina, zbog čega su
njihove cijene vrlo osjetljive na neočekivane promjene u ponudi
i potražnji. To je bila posljedica politike liberalizacije
tržišta prehrambenih sirovina u velikom broju zemalja, odnosno
smanjenja državnih zaliha tih proizvoda.
Porast cijena prehrambenih sirovina prelio se s određenim
vremenskim pomakom na maloprodajne cijene
pre hrambenih proizvoda u Hrvatskoj i u brojnim drugim
zemljama.

ponderiGodišnja stopa promjene cijena prehrane (koje
ulaze u izračun harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena
– HIPC) u eurozoni povećala se s 2,0% u srpnju na 3,9%
u listopadu, pri čemu su u listopadu najviše godišnje stope
rasta cijena prehrane ostvarene u Sloveniji (13,3%), Austriji
(6,6%), Španjolskoj (5,6%) i Njemačkoj (4,9%). Trend porasta
godišnje stope promjene cijena prehrane bio je tijekom
2007. vidljiv i u većini zemalja Europske unije priključenih
u pretposljednjem i posljednjem valu, gdje se godišnja stopa
promjene cijena prehrane u listopadu kretala od 6,0%, koliko
je zabilježeno u Poljskoj, čak do 23,1% u Bugarskoj.
Udio (ponder) prehrane u košarici za izračun indeksa
potrošačkih cijena znatno određuje veličinu izravnog
učinka povećanja cijena prehrane na rast ukupne inflacije

potrošačkih cijena u pojedinoj zemlji. Ponder prehrane u
košarici za izračun harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena
u eurozoni za 2007. iznosi 14,3%, dok je taj ponder u
košarici za izračun indeksa potrošačkih cijena u Hrvatskoj
znatno veći te iznosi 27,7%. Niži stupanj gospodarskog
razvoja, kakav je u Hrvatskoj, i relativno visoka razina cijena
prehrambenih proizvoda bitno su utjecali na spomenutu
razliku u veličini pondera prehrane14. Poznato je da
postoji negativna korelacija između BDP-a po stanovniku
i udjela prehrane u izdacima kućanstava, odnosno da kućanstva
u siromašnijim zemljama troše relativno više novca
na prehranu15. Stoga je razina BDP-a po stanovniku činitelj
koji prilično utječe na razlike među pojedinim zemljama u
ponderima koje prehrana ima u košarici za izračun njihovih
indeksa potrošačkih cijena.

Međutim, vidljivo je da je ponder prehrane u indeksu
potrošačkih cijena viši u Hrvatskoj nego u zemljama koje
imaju sličnu ili nižu razinu BDP-a po stanovniku (Slovačka,
Poljska, Letonija, Litva i Bugarska).16 Jedan od bitnih
razloga, koji su utjecali na to da je udio izdataka za prehranu
u ukupnim izdacima kućanstava veći u Hrvatskoj, jest

visoka razina cijena prehrane u Hrvatskoj u usporedbi sa
spomenutim zemljama. Tako su cijene prehrane u Hrvatskoj
dosegnule u 2006. godini 87% razine cijena u EU-27,
a cijene prehrane u, primjerice, Poljskoj i Bugarskoj samo
65%, odnosno 55% prosjeka EU-27.

Oglasi

3 komentara to “Zasad o Inflaciji”

  1. Eee, to te ja pitam :-).

    Doduše, sad nemam vrimena za pažljivo čitanje (znaš kako je, dica :-), ali večeras svakako …

    Da vidim pravu informaciju a ne ono palamudenje u novinama i na TVu.

  2. Suma sumarum, glavni uzrok inflacije je povećanje cijene poljoprivrednih proizvoda, a koji u Hrvatskoj još i dodatno utječu na opći porast inflacije zbog “težine” koju imaju u ukupnoj potrošnji.

    Znači, Sanader ipak nije toliko kriv :-).

    S druge strane, to mi izgleda kao dobra vijest za hrvatsku poljoprivredu …

  3. rast cijene poljoprivrednih proizvoda bi sigurno bio manji da je vlada ostvarila primjerice program navodnjavanja koji je postojao

    no u osnovi, kao što i naš rast ovisi i dobrim je dijelom generiran od našeg okruženja, tako isto se događa i sa inflacijom

%d bloggers like this: