Posts tagged ‘Globalization’

29. travnja 2008

WSJ – Povratak Nacionalizma

autora/ice cronomy

Baš kad smo pomislili da smo završili sa nacionalizmom i ušli u 21. globalizirano stoljeće, gdje državne granice i nacionalne barijere padaju, te se cijeli svijet sve više integrira, on nam se vraća. Ovaj put u obliku državnog uplitanja, sa političkim, nacionalnim ciljevima – bilo da su u pitanju internet domene, (Balkanizacija interneta) nacionalizirane naftne kompanije (Petro Nacionalizam) i protjerivanje stranih, Ruske prijetnje oko isporuke plina, rastućoj međunarodnoj važnosti zemalja poput Brazila koje prije nisu mogle ni svoje unutarnje probleme riješiti, više regulacija ili kočenje globalne migracija zbog populizma. Primjerice, da li će Hrvatska otežati imigraciju nužno potrebne radne snage raznih nacionalnosti?

Najveći svjetski investitori nisu više kompanije sa Wall Streeta, već državne investicijske kompanije u JI Aziji i Bliskom Istoku. Upravo su one pumpale novac u Wall Street tokom ove financije krize. Zbog straha od političkih agenda iza tih investicija, Zapad podiže prepreke. WSJ piše o svemu tome na naslovnoj stranici u ponedjeljak. Država se afirmira i vraća u određene domene individua, poslovanja i investicija. Iako se ne radi o klasičnom protekcionizmu više, Thomas Friedmanov “ravni svijet” je sve manje ravan. On vjeruje da se radi samo o epizodi, dok Daniel Yergin vidi kraj lake globalizacije.

Rise of Nationalism Frays Global Ties – Trade, Environment Face New Threats; Balkanized Internet

By BOB DAVIS, April 28, 2008

The world isn’t as flat as it used to be.

During the long march toward globalization, international borders and trade barriers came down. Communism fell. Protectionist walls in Latin America and elsewhere were dismantled. Governments — long prone to meddling in trade — took a back seat to broader market forces.

In a globalization manifesto, New York Times columnist Thomas Friedman declared that the Internet and other planet-spanning technologies were erasing national boundaries. The world, he said in a 2005 best seller, was flat.

No longer. The global economy appears to be entering an epoch in which governments are reasserting their role in the lives of individuals and businesses. Once again, barriers are rising. Call it the new nationalism.

“The era of easy globalization is certainly over,” says Pulitzer Prize-winning author Daniel Yergin, whose 1998 book, “The Commanding Heights,” detailed the triumph of markets over nations, starting with British deregulation under Margaret Thatcher. “The power of the state is reasserting itself.”

(Ostatak teksta niže)

read more »

01. veljače 2008

Inflacija? Rast od 2%? Stagflacija?

autora/ice cronomy

U SEEbiz čitam blago afirmirajuću reakciju Sanadera na predviđanja Rohatinskog da bi realni rast mogao iznositi samo 2% ove godine. Iako nema službene izjave toga, Rohatinski je to rekao Šprajcu prije njegovog nastupa u Dnevniku, a on to prenio na svom blogu. Nitko od najvećih novinskih kuća to nije prenio iako je “mini ekskluziva”. Upravo bi ta vijest trebala potresti burzu koja je forward looking. Još u Prosincu je HNB u službenim projekcima monetarne politike za 2008. predviđao rast od 5.1% za ovu godinu, a inflaciju iznad prosječne 2.8% za 2007.

read more »

22. siječnja 2008

Zasad o Inflaciji

autora/ice cronomy

hranaOk, nešto kraći moj komentar, ali duži post koji svakako trebate pročitati. O nedavnom skoku cijena u prosincu (namjerno to neću zvati inflacija iako sam u naslovu to napisao) već je bilo dosta govora i komentara po medijima. No tek danas se netko sjetio spomenuti glavni autoritet po pitanju stabilnosti cijena. Taj netko je Sanader koji je spomenuo HNB, iako ne zadovoljnim tonom – kao da je HNB uzrok skoka cijena koj sada jadni Sanader mora riješavati. U realnosti, situacija je obrnuta – Rohatinski se žali na Vladu i moram riješavati njeno maslo, a i nema neke instrumente. No, ne želim o tome.

U medijima i raznim politikantskim diskusijama rasprave i pitanja se uvijek svode na Vladu i što ona može/mora učinit. Sve nešto o fiskalnoj politici, o državnim instrumentima, o sindikatima i prosvjedima. Nitko, pa ni Otvoreno, da bi pitao konkretnija pitanja ili pak ono najbolje, nazvao HNB i postavio 3 pitanja o toj prosinačkoj inflaciji. Ako netko nešto zna o inflaciji to je HNB i monetarna “Vlada”, a ne sindikati i ministri financija, uvijek ista lica u Otvorenom. Ako i gospoda iz HNB ne bi javno nastupala i komentirala na televiziji, što je i praksa u ostatku svijeta, ima ekonomista koji su radili u centralnoj banci ili su pak bivši guverneri, pa se može njih pozvati i sa njima diskutirati. To je moja zamjerka dosadašnjim raspravama. A da ne ostane samo na zamjeci i lamenitranju što je običaj u Hrvatskom društvu, evo moj mali doprinos ka bolje razumjevanju nedavnih cijenovnih pomaka. HNB, kao i ostale centralne banke, je vrlo ozbiljna institucija i njeno razumjevanje ekonomije mora biti kvalitetno, faktički točno, ne politikantsko jer su neovisni o Vladi i pošto djelatnike HNBa nije strah gubitka izbora njihovo objašnjenje je realno, bez muljanja. HNB se mora pridržavati i raznih međunarodnih standarda u prikazu i sakupljanju podataka. Ako međunarodne financijske kuće vjeruju tim podacima nema razloga zašto javnost ne bi. Drugim riječima, nema spina radi bombastičnih naslova u novinama. HNB je jedina institutcija u Hrvatskoj kojoj je glavni posao imati najbolje razumjevanje hrvatske ekonomije i njenog monetarnog sektora. A inflacija je ipak “uvijek i svugdje monetarni fenomen.” Ovo je iz posljednjeg HNBovog Biltena izašlog prošlog Četvrtka.

read more »

09. siječnja 2008

Linkovi zapeli mi ‘zaoko’ 4

autora/ice cronomy

Evo 4 linka, koja su malo zanimljivija, po mom mišljenju od ostale dnevne novinske rutine. Pretpostavljam da su neki od ovih linkova i promakli čitateljima koji su uglavnom zainteresirani za novu koalicijsku Vladu i Sankyi. A dobro.

read more »

17. prosinca 2007

Edmund Phelps o europskom modelu

autora/ice cronomy

Nobelovac Edmund Phelps je već duže vrijeme poznati kritičar europskog poslovnog modela i institucionalnog aranžmana koji ga podupire. Dobri, stari argument protiv poslovno-političkog intimnog prijateljstva protiv kojeg je još i Adam smith pisao. Osnova kritike je da su europske kontinentalne korporacije nedovoljno dinamične zbog nekakve “solidarnosti” u odlučivanju (socijalni partneri, veliki sindikati, socijalna-politička vijeća…) koja potom umanjuje inovacije, tj. dinamičnost promjena, internu dinamičnost postojećih kompanija ili pak samo poduzetništvo. Cilj tih institucija, u grubo, jest onemogućavanje gubljenja poslova što bi značilo otpuštanje radnika, a ako to i nije explicitni cilj, jest trošak takvog sistema koji netko plaća. Otpuštanje radnika bi se dogodilo u nekim određenim industrijama i tamo je opozija prirodno velika, no u čitavoj ekonomiji bi došlo do stvaranja poslova. Ta činjenica se uvijek izgubi u diskusijama o restrukturiranju starih i neproduktivnih industrija (primjerice brodoradnje). U Hrvatskoj je dominira ovaj način razmišljanja, ne samo u sindikatima, što je za očekivati, već i u poslovnim krugovima gdje se često traži formiranje velikih industrijskih holdinga (vidi komentar Novotnya u Lideru) što ne predskazuje nekakvu promjenu na bolje. U nedjeljnom Financial Times Phelps je iznjeo svoje viđenje tog problema i kako bi globalizacija mogla riješiti endemičnu tromost europskog modela. Ništa novog, jer kako sam rekao Phelps vec dugo piše o ovome. Svakako da Phelps iznosi zanimljive poglede i ispravno analizira stanje kontinentalne europe, no ima i svojih mana i kritika. Phelps implicira da je jedan sistem superiorniji od drugog, što možda i jest i sa čime se ja slažem, ali oba imaju svoje troškove koje netko plaća. Troškovi nisu lako vidljivi ili izračunljivi. Pitanje dakle jest koji su i koliko ti troškovi? Koji su benefiti jednog sistema, a koji drugog? Koji je bolji za srednje razvijenu državu, tj. za države u razvoju? Svakako za pročitati!

read more »

07. kolovoza 2007

Snapshot Hrvatske Migracije i o brzom bogaćenju

autora/ice cronomy

    Na stranicama NYT zapazio sam interesantan i kratki pregled migracija u svijetu, u obliku interactivne karte. Cijelu kartu možete pronaći ovdje. Pregled je podijeljen u pet pokazatelja: prosječna godišnja neto migracija, udio u svijetskoj migraciji, udio migranata u lokalnom stanovništvu, novac poslan kući (doznake) i udio tog novca u BDPu. Naravno, meni je zanimljivo vidjeti kako stoji Hrvatska i regija po tom pitanju. Ovdje sam sažeo Hrvatske migracijske pokazatelje (sa slikama). Za ostale zemlje posjetite link.

read more »

%d blogeri kao ovaj: