Hrvatske ekonomske zablude!

autora/ice cronomy

Podaci BDPa za posljednji kvartal 2007. godine su izašli i proizveli salvo novinskih natpisa, uglavnom negativnog, sumornog tona. U najbolje slučaju reakcija je da je ekonomski rast od 5.6% za 2007., ukoliko pretpostavimo da je točan, lijep, ali obeshrabrujući jer se nadalo višem rastu za godinu. Ekonomist ZABAe Gorna Šaravanja iako je očekivao usporavanje rasta, ipak je iznenađen ovako niskom brojkom za posljednjih kvartal. Večernji to naziva “neispunjenim nadama” i naglašava činjenicu kako “zaostajemo u brzini rasta za svim naprednijim tranzicijskim zemljama.” Bit će da Hrvatska ekonomija puca po svim strukturnima šavovima. Ali nije tako! Ovaj pesimizam plod je neinformiranosti i potpune zablude oko podataka veličine ekonomije te tako podataka oko ekonomskog rasta. Ne samo da rastemo brže od ostalih zemalja u okruženju, već smo i premašili neke od srednje europskih zemalja s kojima se uspoređujmo!

Zabluda leži u činjenici da statističari/ekonomisti u DZS mjere veličinu ekonomije po starom mjerilu Bruto Materijalnog Proizvoda (BMP) ili u Jugo terminologiji “Socijalni Proizvod.” Službeno, na papiru, metodologija izračuna je promjenjena kao što se i novi izračun vrijednosti svega proizvedenog zove BDP. No, to je i dalje, BMP. On isključuje sve “neproizvodne” djelatnosti i sektore, ponajviše financije i bankarstvo (u velikom razvojnom zamahu u Hrvatskoj) zdravstvo (gdje postoje i privatne usluge u Hrvatskoj) edukacija i ostale “neproizvodne” usluge. Primjerice, edukacija je uklonjena/ne koristi se vjerojatno jer ne donosi dodanu vrijednost, uz naravno već znanu averziju komunista prema svim oblicima kapitala, uključujući ljudski.

Tako umanjena ekonomije, koja zbraja defacto samo dodanu vrijednost proizvedenih dobara, podcjenjuje veličinu ekonomije za 15 do 20%, možemo sa sigurnošću i pretjerati i reći 30%. Pošto primjerice financijske usluge, u snažnoj ekspanziji sve ove godine, nisu uključene u izračun rasta, kao ni mnoge obrazovne usluge, obrambena industrija i slično, rasta ekonomije je zapravo veći u posljednjih 10 godina za dobrih 30 posto. Evo kako te upotpunjene stope rasta izgledaju.

uspo2

Prema tome, prosječna stopa rasta u razdoblju 1996-2006, nije “niskih” 4.2%, već odličnih 5.4%, što je iznad prosječnog rasta svih zemalja regije. Uz toliki rast, potrebno je otprilike 13 godina da se BDP udvostruči, nasuprot 16 godina uz prosjenčni rast od 4.2%. Znači, odlično nam ide i NEMA mjesta sumornim ocjenama!

uspo

Oglasi
Oznake:

7 komentara to “Hrvatske ekonomske zablude!”

  1. A nije uključen ni rast djece u Hrvatskoj, niti rast težine stanovništva. Srećom, nije uračunat ni pad inteligencije jer bi onda rezultati bili doista katastrofalni.

  2. Efekt pada inteligencije, a porasta memoriziranja beskorisnih činjenica kroz obrazovanje se može već dugoročno promatrati. Primjerice kad netko ima titulu doktora ekonomije, a studirao je marketing. 😉

  3. posljednja objava BMPa je bila 1992 godine, današnji izračun BDPa se radi po metodologiji UNa i EUa

    nije mi jasno kako si došao do ovih brojaka, a da ne kažem kako na stranicama DZSa se jasno vidi kako ove djelatnosti koje si ti naveo da su isključene su sastavni dio izračuna BDPa

    naravno, sada mi je došlo do glave da je to prvoaprilska šala

    ali si mi dao misliti (a bogami i konzultirati se)

  4. Hehehe….znaći prvi april je uspio. Cool. *(Podatke sam računao da pomaknem krivulju grafa)

  5. E ovo ja zovem CARSKOM prvoaprilskom šalom :-)))

    I bome, da nije bilo mraka, ja bih foru popušio (doduše, danas je već 2. travnja i malo mi je “popustio oprez” pa me to malo “opravdava” 😉

  6. Stavio sam “1. April” u tags, da onako subtilno ukazuje da nešto ipak ne štima. 🙂

  7. gle, nasjeo sam na foru itekako, da ne kažem da sam mailao neke ljude kojima je to posao izračunavati da provjerim

    do jutros sam mislio da nisam popušio nijednu prvoaprilsku

%d bloggers like this: