Upitan sam da komentiram “barem” intervju sa Sorosom u Jutarnjem.
Intervju sa Sorosom
Glasanje na Euroviziji – politika, koluzija ili kvaliteta?
Eurovizija je uvijek bila puna kontroverzi i optužbi o političkim “manevrima”. Optužbe o političkom glasanju, trgovini glasovima ili političkoj koluziji se redovno pojave nakon glasanja i proglašenja pobjednika. Birtanci su standardno već ogorčeni i u svojim ocjenama (ili nedostatku) vide političke faktore i međunarode odnose “tamo na kontinentu.” Tako je i ovaj put nakon pobjede Rusije.
Kontroverza i polemika ima dovoljno za ozbiljno akademsko analiziranje svih dostupnih podataka da bi se vidjelo da li je sumnja o politički orijentiranom glasanju opravdana. Ideja da koluzija i geopolitika igraju veću ulogu od kvalitete pjesama prilikom ocjenjivanja je već prije studirana od strane raznih vrsta autora – financijski matematičari, kompjuterski inžinjeri, biolozi, sociolozi. I The Economist se bavio tim pitanjem u jednom izdanju 2005. Vjerojatno među posljednjim radovima koji analiziraju ovu tematiku uspoređujući sa svim prijašnjim radovima su dva ekonomista (ekonometričara). Pošto ekonomska znanost ponekad predstavlja ozbiljno analiziranje smješnih tema, dala je svoj doprinos i ovom “važnom” pitanju glasanja na Euroviziji. 🙂 Ipak je kvaliteta.
Easterly o Hayeku i ekonomskom razvoju
Prof. William Easterly o Hayekovom ključu i uvidu o ekonomskom razvoju. Vjerojatno subjektivno pitanje ali, ima li danas bolje kombinacije?
Vodpod videos no longer available. from www.cato.org posted with vodpod
Economic success-among individuals, firms, products and countries-is often unexpected and unpredicted. William Easterly will draw on insights from Nobel laureate Friedrich Hayek to explain why prediction is difficult, success is rare and failure is common; the advantages of decentralized decision making to discover what works best in the market and in public policy; and the need to rely on dispersed and local knowledge, rather than government planning, for poor countries to achieve growth.
Hrana možda nije hrana
Nažalost propustio sam nedavno Otvoreno u vezi porasta cijena nafte i kruha, no jasno je da tema inflacije hrane ne jenjava. Poslovni je nedavno postavio pitanje hoće li cijene u Hrvatskoj još rasti? Ukupna poskupljenja u Hrvatskoj su predvođena višim cijenama hrane i energije. Većina medija i javnog interesa je usredotočena na kretanje svjetske cijene nafte i potom cijena derivata na domaćim tržištima. Ali, prehrana je ona koja čini daleko veći udio u košarici za izračun indeksa potrošačkih cijena u Hrvatskoj.
Citati Tjedna
Sanader uistinu nema pojma o ekonomiji!
Radimir Čačić je napao Ivu Sanadera prošli tjedan da nema pojma o ekonomiji zbog svojih prijedloga o smanjenju PDVa i “naglasku” na potražnju tokom stagflacije. Koliko god bilo elementa političkog nadmudrivanja i napada u tim izjavama, Sanader je uistinu pokazao ovaj tjedan da nema pojma o osnovama ekonomije i ekonomskim odnosima. Sablasno loše barata općim definicijama.
Nismo u stagflaciji, ali Čačić je u pravu
Graf – Svjetska upotreba gnojiva (vezano uz PTKM)
Raspisao sam se o Petrokemiji i gnojivu više nego obično o nekoj Hr kompaniji. (Jednostavnom u tome primjeru vidim dobar primjer blesavog državnog uplitanja.) No, vezano uz ta pisanja, evo zanimljivog grafa iz NYT članka o svjetskoj nestašici umjetnog gnojiva.
….In the United States, farmers in Iowa eager to replenish nutrients in the soil have increased the age-old practice of spreading hog manure on fields. In India, the cost of subsidizing fertilizer for farmers has soared, leading to political dispute. And in Africa, plans to stave off hunger by increasing crop yields are suddenly in jeopardy.
The squeeze on the supply of fertilizer has been building for roughly five years. Rising demand for food and biofuels prompted farmers everywhere to plant more crops. As demand grew, the fertilizer mines and factories of the world proved unable to keep up….
….Fertilizer companies are confident the shortage will be solved eventually, noting that they plan to build scores of new factories. But that will probably create fresh problems in the long run as the world grows more dependent on fossil fuels to produce chemical fertilizers. Intensified use of such fertilizers is certain to mean greater pollution of waterways, too.
Agriculture and development experts say the world has few alternatives to its growing dependence on fertilizer. As population increases and a rising global middle class demands more food, fertilizer is among the most effective strategies to increase crop yields.
…“Putting fertilizer on the ground on a one-acre plot can, in typical cases, raise an extra ton of output,” said Jeffrey D. Sachs, the Columbia University economist who has focused on eradicating poverty. “That’s the difference between life and death.”
…..As the use of such fertilizer spread, it was accompanied by improved plant varieties and greater mechanization. From 1900 to 2000, worldwide food production jumped by 600 percent. Scientists said that increase was the fundamental reason world population was able to rise to about 6.7 billion today from 1.7 billion in 1900.
Vaclav Smil, a professor at the University of Manitoba, calculates that without nitrogen fertilizer, there would be insufficient food for 40 percent of the world’s population, at least based on today’s diets.
Da li će PTKM imati izvozne koristi zbog ovakvog tight tržišta? Koliki je izvozni/proizvodni kapacitet? Da li je dugoročno narušen zbog državnog uplitanja u reguliranje cijena i alokacije dobiti? Cijeli opširniji članak, kao naručen, o nestašici gnojiva koja podiže cijenu možete vidjeti ovdje. Uz njega je i kratki video, no morate biti registrirani. (Ne preplaceni.) (DirectLink za graf)