Transparentnost i dug središnje države

autora/ice cronomy

Jedan “na brzaka” napravljen graf iz Newsletter br42. Instituta Javnih Financija Dug hrvatske središnje države: novi pogledi, Srđan Tatomir.

HrDugGraf

Svakodnevno se govori samo o veličini državnog duga, te i tu postoji mnogo misinformacija među građanima. Međutim, vrlo bitan je i sastav tog duga. U grafu izvedenom iz Tablice 2. Newslettera, dug središnje države jednostavno je podijeljen na utrživi (instrumenti tržišta novca, obveznice,…) i neutrživi (direktni krediti banaka državi ili državnim poduzećima, jamstva). Neutrživi je onaj “nepoželjan” dio, jer predstavlja načine financiranja kojima se ne trguje javno na tržištu gdje je svakodnevno vrednovan, pa tako kamatne stope, veličina i uvijeti financiranja su nedostupni javnosti i financijskim tržištima, što ga čini manje transparentnim. Ja sam tablicu pokušao malo podjeliti na dvije prošle Vlade. Iz tablice i iz grafa ‘vidljivo’ je da je neutrživi dio ukupnog duga države rastao ‘više’ od utrživog tokom prve HDZove Vlade, nego za vrijeme koalicijske Vlade. Van toga ne možemo puno zaključiti. osim da je Šuker “uveo reda” u javne financije. Za više grafova i podataka svakako pročitajte vrlo zanimljivi Newsletter. Evo što autor kaže.

Kada se dug hrvatske središnje države podijeli na utržive i neutržive dijelove, usporedba sa zemljama OECD-a daje zanimljivi uvid. Dok se neutrživi dug kao postotak BDP-a u zemljama OECD-a općenito smanjivao, on se u Hrvatskoj vrlo brzo povećavao. Postigao je najvišu razinu od 20% BDP-a u 2003. te se od tada blago smanjivao do 19% u 2007. Još je zanimljivija činjenica da se omjer utrživog duga prema neutrživome od 1995. smanjivao te je od 2001. godine daleko niži nego u bilo kojoj zemlji OECD-a.

Kada se podaci pažljivo razmotre, može se jasno uočiti da je neutrživi dug rastao brže od utrživoga. Na primjer, u 2007. rast neutrživog duga bio je zaslužan za 59,5% rasta ukupnog duga, što se vidi u tablici 2. To upućuje na zaključak da je dug financiran i refinanciran pretežito izvantržišnim načinima poput bankovnih kredita, a ne na tržištu kapitala putem trezorskih zapisa i obveznica.

To je točno, iako su državna jamstva poduzećima katkad činila velik dio povećanja neutrživog duga. Na primjer, u 1998. izdana su jamstva bila zaslužna za 62,3% rasta duga te u 2006. činila 48,8% povećanja u ukupnom dugu središnje hrvatske države.

Oglasi
Oznake: ,

4 komentara to “Transparentnost i dug središnje države”

  1. Meni neke stvari u ovom grafu nisu jasne. Kao prvo, vertikalna os ne može biti postotak BDP-a, ako je točno da:

    “Dok se neutrživi dug kao postotak BDP­a u zemljama OECD­a općenito smanjivao, on se u Hrvatskoj vrlo brzo povećavao. Postigao je najvišu ra­zinu od 20% BDP­a u 2003.”

    Po grafu bi ispalo da je 2003 neutrživi dug bio na skoro 70% BDP-a? Zbroj utrživih i neutrživih je na grafu uvijek 100%, a nismo uvijek bili zaduženo točno 100% BDP-a.

    Vertikalna os će biti postotak duga, a ne “% BDP-a”.

    Pod delta-Dug se mosli na povećanje duga, u toj godini, pretpostavljam?

    Sorry, ako pitam pitanja na koja bi odgovor trebao biti očit 🙂

  2. Delta nije jednako povećanje, zar ne? Valjda neću ja to tebi govoriti? 😛

    Citat koji uzimaš se odnosi na jedan drugi graf u Newsletteru gdje su paraleno prikazani povećanje neutrživog duga (kao %BDP) za Hrvatsku i OECD. Nije za ovaj graf.

    Niži citat “…u 2007. rast neutrživog duga bio je zaslužan za 59,5% rasta ukupnog duga, što se vidi u tablici 2.” govori što tablica i onda graf pokazuju. Dobro predpostavljaš.

    Grafikoni utrživog i neutrživog pokazuju godišnju promjenu (delta) udjela u ukupnom dugu. Stoga imaš pravo, to je % promjene duga, pretpostavljam u apsolutnim iznosima, a treća je samo promjena duga u odnosu na BDP.
    Vertikalna os ne označava %BDPa za sve tri krivulje, samo za dug/BDP.

    Gle, ni tablica nije baš jasna što ti postoci predstavljaju ako ne pročitaš tekst. Dva načina mjerenja (%BDP i %promjene apsolutne vrijednosti) su stavljeni u istu tablicu na isti način, bez jasne oznake razlike.
    Tablica sadrži još i “jamstva” koja su prikazana na sasvim isti način kao i ostali, a zapravo je jedan dio “neutrživog” duga. Izgedalo bi još zbunjujuće u grafu da sam i jamstva uključio, zato jer izgleda zbunjujuće i u tablici. Mislim da je trebalo biti bolje označeno.

    Valjda je ovo malo pojasnilo za sve.

  3. Zbunjuje naslov grafa “Kretanje i struktura duga (%BDP-a)“, a u stvari se ne radi o strukturi duga nego o strukturi rasta duga.

    Kad bi govorili o strukturi dugova, ona bi ispalo kako je neutrživih 2001. bilo 0%, a već sljedeće godine – 80% svih dugova. Međutim, ako govorimo o strukturi rasta dugova, onda je 80% novih dugova bilo neutrživih. Drugim riječima, graf strukture dugova ne bi nikako mogao biti toliko “skokovit” (s puno izrazitih ekstrema).

    Plava linija bi trebala biti na posebnom grafu jer s njime dijeli samo horizontalnu os. Grafovi bi se mogli postaviti jedan ispod drugog tako da se skala na osi x poklapa, pa bi sve skupa bilo preglednije. Matematički gledano, ovako nema smisla (ali primijetio sam da vi ekonomisti volite slične grafičke egzibicije :).

    Usput, možda je to slučajnost, ali izgleda kao da u prve dvije godine mandata prevladavaju utrživi dugovi, a nakon toga (dolazi do panike:) i nastaju novi neutrživi.

  4. To “Kretanje” u naslovu bi trebalo označavati “promjenu”. Ali popraviti ću ga jer je jasnije “promjena” strukture duga. “%BDP” je zbunjujuće. Ali, opet, naslov sam preuzeo iz tablice.

    Vertikalna os je postotnu promjenu. Sve tri krivulje to pokazuju, jedino što plava je % u odnosu na BDP, a ostale dvije % apsolutnog iznosa na godišnjoj razini.
    Tako, sva tri grafa ne mogu biti skalarno jedan ispod drugog.

    To zadnje je zanimljivije od ovih tehnikalija. Ako polgedaš drugi graf u Newsletteru, %BDPa neutrživog duga je stagnirao godinama na oko 19-20% BDPa.
    Ali Šuker je uveo reda u javne financije. Da, na prihodovnoj strani možda.

%d bloggers like this: