Archive for Studeni, 2011

25. studenoga 2011

Kukuriku porezna reforma

autora/ice cronomy

Ekonomski plan Kukuriku koalicije ispravno je orijentiran na važnost ekonomskog rasta kao primarnog faktora svih ostalih politika.
Čudno je stoga da je najavljena porezna reforma kao dio ekonomskog programa u suprotnosti sa time i relativno više je usmjerena na raspodjelu i pravednost. Najavljene su nove, više porezne stope na dobit (stranih) poduzeća, kapitalnu dobit i slično. Javnosti nisu poznati detalji – što je i problem sam po sebi, jer porezna neizvjesnot je velika kočnica za oporavak ekonomije – ali temeljna ideja je vrlo jasna:

“osigurati uravnotežen i pravedan porezni sustav koji približno jednako tretira dohotke i dobitke “od rada”, koji su danas u slučaju najvećih dohodaka oporezivani i više od 55%, i “od kapitala” na koje, osim poreza na dobit od 20%, nema nikakvog oporezivanja ostalih dohodaka i dobitaka od kapitala. Smatramo neprihvatljivim, na primjer, stanje u kojem zbog nepostojanja poreza na dividendu inozemni vlasnici hrvatskih poduzeća pri isplati dividendi porez na te dividende uplaćuju jedino i isključivo u proračun svoje zemlje.

Ne bi se složio da je to pravedan porezni sustav, ali to je druga priča.
Možda neprihvatljivo Koaliciji, ali nije strana praksa da kompanije ne plaćaju porez više puta s obzirom na sve zemlje u kojima posluje, već jednom tamo gdje je registrirana, tj. svoje zemlje.
Prozivanje stranih vlasnika ‘hrvatski’ poduzeća zvuči kao plitki patriotizam bez ikakve ekonomske svrhe. Da li treba dodati da u tim poduzećima rade hrvatski radnici?

Uz to, autori napominju sljedeću ogradu:

Držimo da posebno u krizi oni koji imaju više trebaju snositi veći teret u borbi s krizom. Pri tome, posebno ističemo našu namjeru da se veće oporezivanje dohodaka od kapitala i ekstraimovine neće odnositi na uvođenje ili povećanje poreza na stambene nekretnine.

Porez na nekretnine je u svijetu standardni prihod jedinica lokalne samouprave. A priori isticati da oporezivanje nekretnina nije u planu je zapravo loše i signalizira da lokalne jedinice (opet) neće imati taj, u svijetu za njih uobičajen, izvor prihoda. Da parafraziram sam plan, najava bolje raspodijele prihoda lokalnoj samoupravi “ne jamči i veliku razinu decentralizacije države i javnih poslova”. Svaka decentralizacija bila bi nepotpuna i neozbiljna ukoliko ne prepusti lokalnim jedinicama potpunu kontrolu na određenim prihodima.

Ukoliko su citati iznad vjerodostojni, a citirano je iz posljednje verzije Plan21, sve ovo nije baš u skladu sa prioritetom ekonomskog rasta.
Zanimljivo bi bilo znati tko je zadužen za poreznu reformu i čime se služio(la) da je došao do ovih zaključaka i smjernica. Klasični putokaz za reformu porezne politike i strukture koja bi pospiješila ekonomski rast usmjerava na veće oporezivanje potrošnje i nekretnina, a manje prihoda i dobiti poduzeća. Ukratko, potpuno je obrnut od najavljenog. Već sam jednom o tome ukratko i pisao.

Uzmimo primjerice rad OECDa – prilično nepristrane i nepolitičke organizacije – “Tax Policy Reform and Economic Growth” iz 2010 koji kaže

The analysis suggests a tax and economic growth ranking order according to which corporate taxes are the most harmful type of tax for economic growth, followed by personal income taxes and then consumption taxes, with recurrent taxes on immovable property being the least harmful tax. The explanation for these findings relates to the efficiency characteristics of the different taxes. Taxes that have a smaller negative impact on economic decisions of individuals and firms are less negative for economic growth. In general, income taxes have larger effects on firm and household decisions than (most) other taxes and therefore create larger welfare losses, ceteris paribus. A growth-oriented tax reform would therefore shift part of the tax burden from income to consumption and/or residential property.

Plan21 ima dovoljno svijesti o problemu velike porezne opterećenosti.

“Pri tome, nužno je osigurati visoki stupanj fiskalne neutralnosti planiranih korekcija u poreznom sustavu da se ne bi povećalo ukupno porezno opterećenje!”

Ako pod ‘fiskalnom neutralnosti’ smatraju ‘prihodovnu neutralnost’ onda najavljene porezne izmjene nisu kompatibilne sa time. Reforma koja se drži prihodovne neutralnosti usmjerila bi poreznu bazu manje prema porezima koji stvaraju neefikasnosti, a više prema porezima na imovinu i potrošnju.

23. studenoga 2011

Ah Bach!

autora/ice cronomy

Zagrebački taksisti su napokon imali Ah Bach! moment.

Do prije par mjeseci novi taxi operateri nisu se uopće doživljavali kao konkurencija. Kakvo snižavanje cijena. “Tržište će reći svoje” – moja kandidatura za izjavu godine – rekao je ondašnji predsjednik Radio Taxi Zagreba.

Lijep, gotovo udžbenički primjer kako su konkurencija i tržište zapravo kao gravitacija. Ako ih ignoriraš nađeš se u …..

Radio Taxi Zagreb srezao cijene i ukinuo naplatu noćne vožnje (video)

Bili su na udaru medija, građana, konkurencije. Odluke su donosili presporo, na promjene reagirali štrajkom. Svoje su usluge dobro naplaćivali, a modernizaciju i tržišnu utrku odbijali. Zagrebački taksisti, okupljeni u udruženje Radio taksi, godinu dana ništa nisu poduzeli. Bili su otpisani – sve do danas.

11. studenoga 2011

Nacionalizirati banke?

autora/ice cronomy

Posegnuti za depozitima dviju najvećih hrvatskih banaka, PBZ i Zaba, bio bi očajnički potez posrnulih talijanskih banaka u slučaju bankrota Italije.

Sumnjam da bi se tako nešto moglo dogoditi zbog silnih pravnih prepreka, HNBove intervencije kao i vjerojatne intervencije EU koja bi to spriječila (pretpostavka da bi).

Ali postoji i ona “nuklearna” opcija. Na ozbiljnu prijetnju da će talijanske banke posegnuti za depozitima hrvatskih građana Vlada i Sabor bi jednostavno mogle odgovoriti nacionalizacijom banaka u stranom (talijanskom) vlasništvu.

Pitanje je, da li bi takav potez bio opravdan i legitiman? U situaciji kada su depoziti hrvatskih građana direktno ugroženi čini se kao manje nepoželjna opcija. Posljedica, primjerice u obliku štete za buduće strane investicije, bi naravno bilo. Kao i u ostalom pitanje što će hrvatska onda sa tim bankama? Ipak, mislim da bi posljedice propadanja dviju najvećih hrvatskih banaka, defacto implozija financijskog sustava u zemlji, bile još gore i dugotrajnije. Možda bi samo vjerodostojna prijetnja da se banke mogu i ‘nacionalizirati ako zatreba’ bila dovoljna?

10. studenoga 2011

Grčki stečajni direktor

autora/ice cronomy

Novi, privremeni, grčki premijer je ‘čisti’ ekonomist. Za vidjeti je što će iz toga izaći. Papademos je i uveo euro u Grčku.

Da li bi mi mogli napraviti isto makar za ministra financija ili je i za to potrebna kriza grčkih razmjera? Više ovdje.

08. studenoga 2011

Dance to the € beat!

autora/ice cronomy

Jedan Krugmanesque post za Grčku.

Isprike što nije spot ili live verzija.

Oznake:
%d bloggers like this: