Bolji smo od Amera, ali su Oman i Tunis ispred nas

autora/ice cronomy

Vidim Fed vas baš i ne zanima, onda neću pisati o tome (šteta). Nego, mogli ste prije koji dan pročitati novo izvješće o Globalnoj Konkurentnosti, u izradnji World Economic Foruma. Bolji pregled sa par grafova možete pregledati u članku iz Poslovnog. Izvještaj se sastoji od više indexa, (12 stupova) a rezultati se onda objedinjavanju u jedan Index Globalne Konkurentnosti. Ukratko, došlo je to promjene metodologije, Hrvatska je 57. od 131, prošle godine bi bila 59. po ovoj metodologiji. Ameri su prvi ovdje, kao što bi bili i prošle godine. Kako smo onda bolji od njih?

Naravno, nismo bolji u ukupnoj konkurentnosti, ali u jednom stupu čak i jesmo, iako neznatno malo. Po Makroekonomskoj Stabilnosti zauzimamo 73. mjesto od 131. sa 4.8 boda, dok je SAD 75. sa 4.7 boda. Loše ocijene Americi u ovom stupu su zbog visokog levela duga države i deficita. Za Hrvatsku je ovo najlošiji pokazatelj. U pokazatelju državnog suficita/deficita zauzimamo 98. mjesto, a bolji smo po pokazatelju državnog duga sa 58. mjestom. Sindikati tipično ne žele hrvatsku konkurentnijom, posebno po pitanju tržišta rada. “Radno zakonodavstvo je obično u tragovima” u zemljama koje provode ta istraživanja, kaže Sever iz NHS. Sindikati ne razumiju, ili ne žele razumijeti, da rigidni radni zakoni i veliki trošak otpuštanja (“Radno zakonodavstvo” po sindikatima) idu na štetu samih radnika, njihove produktivnosti i time plaća i stvaranja novih radnika mjesta za nezaposlene. Naši sindikati, kao i neki drugi u svijetu, nazaduju ekonomiju sa stavom da treba očuvati sva moguća mjesta, što ide samo na uštrb stvaranja novih radnika mjesta i većoj zaposlenosti. Nema besplatnog ručka, jeli. Uostalom, Danska je na 5. mjestu po Efikasnosti tržišta rada, a radno zakonodavstvo i nije baš u “tragovima.” Hrvatska je na 56. mjestu.

Iako zemlja u naslovu su radi efekta, istina je da su bolje od nas. Nije novost da smo u rangu nekih afričkih zemalja. Tunis kao jedna, a i Oman na Arapskom poluotoku, su bolji primjerice u stupu Inovacije, gdje smo mi 50. a oni 34. i 26. Ameri su ti No. 1. No to bi se “trebalo” sada popraviti kad Vlada daje 5 milijuna Kn za studijske programe 40 studenata godišnje na Hrvatskom Katoličkom Sveučilištu. U narednim godinama davati će se još i više, 8.2 milijuna, pa onda preko 9 milijuna. Valjda ćemo imati najproduktivnije teologe u Europi. Gdje će tek onda biti kraj produktivnosti! Ipak, da ne mislite da sam neozbiljan, razvoj, inovacije, znanost pa i sami kapitalizam u staroj europi jesu započele upravo u crkvenim krugovima, kršćanstvo je bio katalizatotrsvega toga. Tako kaže Rodney Stark u svojoj knjizi The Victory of Reason. Samostani nisu bili utvrde anti-trgovine i inovacija kao što je Kaptol danas, već su korištenjem kredita u trgovini, cash trgovinom (napuštanjem trampe) i kapitalističkim procedurama razvijali svoje posjede. Albertus Magnus je pisao da “pravedna cijena” dobara je vrijednost “po procjeni tržišta u vrijeme prodaje.” Eh kad bi ti naši državni-teolozi tako razmišljali.

Znači, ako želiš progres, bolja da vjeruješ! Ipak, to mi se čini razmišljanje o uspjeh u 10. stoljeću i kao objašnjenje (ne krajno!) o počecima razvoja, slobode i kapitalizma i krajnjem uspijehu zapada. Kršćanstvo je u srednjovijekovnoj europi vjerovalo u Bogom-dan razum i logiku i kao takvo bilo je katalist za razvoj. Nažalost to više nije slučaj, pogotovo u našoj današnjoj Crkvi u Hrvata. Institucija i faktor koji će omogućiti veću produktivnost i tako konkurentnost današnjim generacijama, između ostalih, jest Visoko obrazovanje i osposobljavanje.

I u tom stupu Tunis je ispred nas, zauzimajući 30. mjesto a Hrvatska 46. sa istom ocjenom kao i Puerto Rico i Jordan. Ispred nas su sve one zemlje koje očekujete da su naprednije u visokom obrazovanju. Po kvaliteti visoko obrazovnog sustava zauzimamo 61. mjesto od 131. Najbolje stojimo u matematičkom i znanstvenom obrazovanju, gdje smo na 28. mjestu. No dok se ta matematičko-znanstvena kvaliteta ne prevede u poduzetničko-komercijalnu slaba će nam biti produktivnost, razvoj i konkurentnost. Upravo po kvaliteti managerskih škola zauzimamo 71. mjesto, od 131. Sada vidim da su svi dipl. preko noći postali “magistri”, no to naravno neće imati nikakv efekt na konkurentnost.

Poznati problemi korupcije, nesposobnosti i neznanja države u Hrvatskoj su vidljivi iz tablice niže. Ocjene i tablice u Izvještaju možete naći ovdje.


probl

Oglasi
%d bloggers like this: