Nedostatak hrabrosti i brodogradnja

autora/ice cronomy

Glavni ekonomist ZABAe i to-the-point-guy Goran Šaravanja iz nedavnog intervjua za Poslovni Dnevnik.

Je li u tom pravcu potrebno restrukturiranje brodogradilišta?
– To je jedno od ključnih pitanja. Bitno je restrukturiranje. Ovaj model nije dobar – hrvatski porezni obveznici su do sada platili više od dvije milijarde eura brodogradilištima. Način na koji državna brodogradilišta funkcioniraju nije više održiv. Reforma brodogradilišta ne znači nužno nestanak te industrijske grane. Nemamo prostora za pregovaranje i odugovlačenje. Ako Vlada da još jednu financijsku injekciju, povećat će se proračunski deficit i moglo bi se narušiti zasad dobro raspoloženje investitora prema Hrvatskoj.

Mislim da je ovo fin način za iskazati jednu nepoželjnu istinu o brodogradnji i iskrivljenom ekonomskom stavu u Hrvatskom društvu – gubitci u Hrvatskoj su socijalizirani, dok je profit uvijek privatan. Podsvjesno javnost to vjerojatno i zna, ali tek kad bi to stvarno shvatila bilo bi “jao si ga meni” za političare.

Je li tržište rada pripremljeno za takvo restrukturiranje?
– Zamislite da su brodogradilišta poslovala efikasnije i da se taj novac koristio drugdje. Ako tako postavite pitanje, možemo samo zamisliti bi li stopa nezaposlenosti bila tako visoka. Zbog sadašnjeg stanja hrvatska brodogradilišta u privatizaciji, o kojoj se govori, sigurno ne bi postigla dobru cijenu. Ipak, bio bih sretan kada bi se sva brodogradilišta moglo privatizirati, jer bi to značilo da smo ih uspjeli postaviti na zdrave noge i da privatni investitori tu vide priliku.

Javnost i političari uvijek razmišljaju o onome što jest ili što će se neminovno dogoditi. Čim gore, to se više koncentrira na tom događaju + medijski spin i pomama za lošim vijestima samo stvaraju opaki krug. Ekonomisti razmišljaju o onome što je moglo i može biti – propuštene prilike i oportunitetni troškovi. Problem je da javnost, u funkciji birača, i naravno političari ne žele razmišljati o tome što je moglo biti. Jednostavno je neugodno.

Što učiniti da se smanje inflatorni pritisci?
– Smanjenjem javne potrošnje smanjila bi se potražnja. Prvi signal će biti rebalans proračuna. Država može pridonijeti reformama kojima bi se usporio rast rashoda. Evidentno je da se reforme ne mogu provesti preko noći, no potrebno je više hrabrosti. Neke reforme nisu ugodne, ali ih je nužno provesti zbog nas samih.

Ja sam bio slikovitiji neki dan. Da se citiram …. “Za to treba vizija i politički …um… cohones.” 🙂

(O brodogradnji dolazi jedan veći post, nadam se za koji dan, prije leta.)

Oglasi

5 komentara to “Nedostatak hrabrosti i brodogradnja”

  1. sjajna (štoviše, odlična) ti je ova rečenica:

    “gubitci u Hrvatskoj su socijalizirani, dok je profit uvijek privatan”

    puno sam se bavio TPSom i kao što je jedan političar nedavno rekao, postoji i malo poznati izvor energetike koji se zove “efikasnost”; jednako tako i u brodogradnji bi se vjerojatno čuda mogla napraviti kada bi se povećala efikasnost

    što se tiče proračuna, nijedna vlada do sada (uz mlaki i u stvari simbolički izuzetak račanove) se nije bavila rashodnom stranom državnog proračuna i uštedama koje se mogu tamo napraviti na najrazličitije moguće načine, počevši od nekakve planske nabave, preko ukidanja nepotrebnih stavaka proračuna

  2. Čisto da se razumijemo, i sa ostalima koji čitaju, posve je uredu i poželjno da je profit privatan, ali i gubici moraju biti. Ne želim ostaviti impresiju da se profit mora socijalizirati jer su i gubitci. To bi bio posve krivi smjer.
    Kapitalizam bez gubitaka je kao religija bez grijeha. (Eto ti još jedne poznate rečenice.) 😉

  3. Radio sam u hr brodogradilistu i dobro sam upoznat sa situacijom.
    Za brodogradilista ima samo jedan ljek, razjurit (barem) 50% ljudi koji tamo rade, a ostale natjerat da (zaista) rade. Radna atnosfera je KATASTROFALNA!

  4. Ma ne može naša brodogradnja konkurirati inozemnim. Koreanci naprave tanker brže od nas i s ovisnim troškovima su još i dalje jeftiniji nego mi. Definitivno treba prestrukturirati proizvodnju, tankeri su neisplativi. No lakše se ponašati kao klaun i zavlačiti sve nas nego onom glupljem djelu nacije objasniti da tu nema kruha i počet djelit otkaze…

    Za sav novac koji izgubimo svakim novim tankerom možemo potpuno okrenuti proizvodnju drugim, profitabilnijim tržištima (kao npr. kruzeri)

  5. makx treba sve razjurit oćito prvo tvoj mozak potpisise kad imaš snage

%d bloggers like this: