IJF i Katarina Ott oštro….

autora/ice cronomy

…i istinito. U novom Aktualnom osvrtu Instituta za Javne Financije, Katarina Ott je sa opipljivom dozom nezadovoljstva oštro ocjenila Vladinu fiskalnu politiku i “antirecesijske” mjere koje bi trebale biti stimulacija gospodarstvu, a ne destimulacija. Sa malo riječi puno je toga rečeno.

U recesiji ili ne, Hrvatska ima problema s kojima bi se morala suočavati čak i bez svjetske recesije. Hrvatska predugo živi iznad svojih mogućnosti i računi sve više dolaze na naplatu, a u uvjetima svjetske recesije su i sve skuplji. U doba prosperiteta ni jedna se hrvatska vlada nije zamarala sređivanjem fiskusa, obuzdavanjem rasta javnog sektora te provođenjem institucionalnih reformi. To je npr. činila Estonija koja sad zahvaljujući solidnim zalihama može provoditi ekspanzivnu fiskalnu politiku da se odupre recesiji i ne mora provoditi restriktivne mjere kojima bi situaciju još i pogoršala. Hrvatska pak mora u najgorim mogućim okolnostima popravljati konkurentnost, smanjivati deficit proračuna i platne bilance te prikupljati sredstva za otplatu dugova. Po tko zna koji put valja naglasiti da nema druge nego smanjivati potrošnju. Pritom treba ciljano smanjivati rashode koji najviše opterećuju proračun – plaće u javnom sektoru i izdatke za mirovinsko, zdravstveno i socijalu koji čine oko 70% ukupnih državnih rashoda.

Srž i bit fiskalne konsolidacije je rashodovna strana, a Vlada se time nije bavila. Ta priča je zapravo proračunska bajka i ima svoj početak i kraj. Neki mediji su prenjeli provokativan naslov da Ott kaže kako se treba povisiti stopa PDVa. Ne, ne treba ako se smanje rashodi koji najviše opterećuju proračun. Povećanje stope PDVa u odnosu na uvođenje ili povećanje drugih poreza je daleko bolja opcija, ali to nije bit priče! Pročitajte cijeli Osvrt ovdje.

Valjalo bi se možda osvrnuti i na uvijek prisutne sulude ideje o devalvaciji, na ograničavanje rada nedjeljom, ali nemoguće je sve obuhvatiti. Svakako valja spomenuti i Međunarodni monetarni fond. Ako smo kadri sami provesti fiskalnu konsolidaciju onda nam Fond ne treba. Ako je ne provedemo, morat ćemo zvati Fond, a onda će on poduzeti – fiskalnu konsolidaciju.

Da, nemoguće je sve obuhvatiti u pdf Osvrtu, ali možda u blogu IJFa? Možda se kroz blog par puta na tjedan može osvrnuti na temem kako dolaze? Ideje o drugom stupu – blog osvrt. Porezi na SMS poruke – blog osvrt. Trošarine na mobitele – blog osvrt. Zazivanje MMFa – blog osvrt. Nerad nedjeljom – blog osvrt. Devalvacija – blog osvrt. Mislim da ideja za osvrt ima na pretek, a baš mehanizam bloga bi omogućio da se potražnja za osvrtom na sve te sulude ideje uskladi sa njihovom ponudom.

5 komentara to “IJF i Katarina Ott oštro….”

  1. Odlican clanak.

  2. Slažem se – britko, jasno, direktno… Ali i puuuno prekasno za ‘prvi glas’ iz Instituta za javne financije o cijeloj toj temi.
    Oglasili su se kad su se svojim stavovima izredale sve više ili manje relevantne adrese pa je većina toga što je K. Ott, istina, lijepo napisala u svom osvrtu, zapravo već javno izrečena posljednjih tjedana. (a novinari ih sigurno nisu zaobilazili sve to vrijeme).
    Ukratko, IJF je prespavao cijelu zimu – nije li bilo opravdano očekivati da se neki Aktualni osvrt iz te kuće čuo još u vrijeme proračunskih pregovaranja?

  3. Vjerojatno je isti Osvrt trebao biti objavljen zimus..i još možda malo dublje. Ali ovo svakako nije prvi glas na tu temu iz IJF,već do sada ja bih rekao “najpištaviji”.
    Osim toga, Ott je u kolumni u BankaMag za vrijeme rasprave o proračunu pisala slično.

  4. Estonija je mala (još manja od Hrvatske) otvorena ekonomija sa trenutno precijenjenom valutom, tako da tamo fiskalni stimulans nema baš velikog smisla. Također upravo prolazi kroz vrlo bolnu deflaciju (za 10% smanjene plaće državnih službenika). Ne cvjetaju joj ruže.

    Slažem se da nam treba suficit državnog proračuna, ali zbog kreditnog rejtinga i otplate dugova, ne zbog “new deala”. Dobar primjer je Bugarska, koja ima ogroman deficit tekućeg računa platne bilance (22% u 2008. ako se ne varam), ali i proračunski suficit kojim se “brani”.

  5. Fiskalni stimulus u Estoniji će isto imati multiplier efekt, samo što će biti manji.

    Da se prošlih par godina vodio suficit proračuna i koristio za isplaćivanje javnog duga, sada bi si i mi mogli dopustiti određene mjere kratkoročnog stimulansa. Ali da, ništa dugoročno ala new deal mislim da nije potrebno.

%d blogeri kao ovaj: