Cronomy.org

Lucidno

15 komentara to “Lucidno”

1. 
   puzz
   09. prosinca 2008 u 06:38

   Nema direktne veze s intervjuom od Jurčića, ali ima nešto što bih te pitao kad spominješ to “(ne)slaganje” s drugim ekonomistima. Meni nije nikako jasno kako je moguće da toliko malo diplomiranih ekonomista koje ja poznajem ima poglede na ekonomiju slične tvojima. Dakle, liberalizacija, privatizacija, deregulacija, isl.

   Svo znanje ekonomije koje sam ja “pokupio” je više-manje od američkih autora, web stranica i blogova. Je li ekonomija na našim fakultetima toliko različita od ekonomije na američkim?
2. 
   cronomy
   09. prosinca 2008 u 17:56

   Vrlo dobro i zanimljivo pitanje. Više stvari mi se vrti po glavi u vezi odgovora, pa bi možda mogao cijeli post napraviti. (ovih dana)
   Ovako da ti vratim forehand, rekao bi da je različita, bez obzira što su neke knjige iste, zato jer je pretjerano ispolitizirana. Materijal je isti, ali level spina je golem. Plus….okruženje u kojem se studira ekonomija čak iz istih matrijala je drastično različito.
   Čini mi se, jer ja nisam studirao na Hr fakultetima i ne poznam hrvatske dipl. eko. ili profesore, a dobio sam i mišljenja sa strane u vezi ovog tvog pitanja. Nisam dobio pokuda, a dobio sam pohvala na email. Onima koji se ne slažu komentari su otvoreni da iznesu svoj argument. (evo imati će prilike za koji tjedan o važnom pitanju.)
   Bez obzira na hrvatsku nomenklaturu, 4 godine nije dosta za titulu ekonomistom. No, ignorirajmo to oštro definiranje i recimo da misliš na dipl. ekonomiste oni koji su uzeli 9+ predmeta iz ekonomije. Netko tko je studirao marketing, management, računovodstvo i uzeo 3 osnovna predavanja iz ekon. znanosti ne spada u tu kategoriju.
3. 
   puzz
   09. prosinca 2008 u 18:42

   A čuj, je li 4 godine dosta za titulu ili ne. Teško je kazati, to može tvrditi bilo tko za bilo koji studij. Međutim, ono što ja vidim dosta ljudi i bez studija ekonomije koji su jednostavno načitaniji o ekonomskim pitanjima. I imaju stavove slične tvojima. A među ekonomistima (koji možda ne zadovoljavaju tvoje stroge kriterije, ali opet su slušali više ekonomije od prosjeka) ima ih strašno puno koji opravdavaju stvari koje su meni besmislene.

   Ja osobno imam tri teorije:

   1. “politizirana” i neegzaktna ekonomija
   2. puno ljudi koji na ekonomskim fakultetima završavaju ne-ekonomske (ne-znanstvene) studije
   3. puno ljudi koji završe ekonomiju, a onda se više ne bave ekonomijom kao znanošću nego odu u konkretne tvrtke gdje se bave konkretnim poslovima (i, između ostaloga lobiranju pred državom da njihove poslodavce štite od vanjske konkurencije, npr.)
4. 
   BD
   10. prosinca 2008 u 15:33

   Sto ljudi sto cudi. Ja sam nadam se buduci ekonomist. Ja imam iste stavove i razmisljanja kao i cronomy. Vecina mojih kolega vjerovatno nemaju. Vecina ljudi kod nas liberalizaciju, privatizaciju pa cak i kapitalizam dozivljavaju kao nesto negativno iako ovo sto mi imamo nema veze s pravim trzisnim gospodarstvom, pravim ciljevima liberalizacije, pravim ciljevima deregulacije i pravim ciljevima privatizacije. Kao prvo ljudi su se opekli s privatizacijom i umjesto da dobijemo kapitalizam u punom smislu rijeci mi smo dobili neku mjesavinu kapitalizma, korupcije tj. bas smo dobili crony capitalism a ljudi to izjednacajavu s pravim kapitalizmom i normalno da imamo negativne stavove s tim da smo mi bili 50 godina u komunizmu a i to je ostavilo posljedice na nacin na koji ljudi razmisljaju. Kad ti netko 50 godina govori kako je kapitalizam los i pokvaren pocnes u to vjerovati. Sto se tice predavanja svi mi ucimo ekonomiju iz istih i slicnih knjiga recimo Nordhaus i Samuelson iz osnova ekonomije ali razlicit je pristup profesora ovdje i vani. Vani ce te tjerati da shvatis bit a ovdje ce ti reci da moras nauciti to i to a neki od nas ce shvatiti poantu i razumjeti ce bit kad budu ucili a neki ce jednostavno nabubati i nikakve koristi od toga. Meni je uzitak citati Samuelsona a ovi nasi autori me ubiju u pojam. Ne mozemo svi biti teoreticari i analiticari i nebi ni trebali a baviti se konkretnim poslom u poduzecu je isto okej dapace to je odlicno iskustvo i dobar ceo je odlican ekonomist u punom smislu rijeci.
5. 
   cronomy
   10. prosinca 2008 u 16:29

   S time da se Samuelson prestao koristiti ’80tih na vecini fakulteta u Sj. americi.
6. 
   BD
   10. prosinca 2008 u 16:36

   Ozbiljno? Cak i nova izdanja? Sta koriste?
7. 
   cronomy
   10. prosinca 2008 u 17:03

   Samuelsonova knjiga, koja predstavlja tekst za uvod u ekonomiju, je ostavila ogromno nasljeđe, ali više nije ni među prvih 10 najprodavanijih.
   Koliko znam Mankiw je najprodavanija i za sada najviše korištena. Prevedena je i na Hr.
8. 
   BD
   10. prosinca 2008 u 17:37

   OSNOVE EKONOMIJE N. Gregory Mankiw? Pokusat cu je nabaviti. Studirao si u USA?

   Po tebi koliko se razlikuje program studija ekonomije vani od recimo programa efrija;

   http://www.efri.hr/prikaz.asp?txt_id=3495
9. 
   Ivan
   12. prosinca 2008 u 01:22

   Sad ja malo upadam u raspravu vraćajući se u stvari na temu iz bloga. Možda je pitanje glupo ali kojeg vraga rade državna tijela zadužena za prikupljanje podataka? Znam da se uredno prikupljaju statistike po poduzećima, šalju u Državni zavod za statistiku (?)…

   Vuče me da se dotaknem i rasprave oko liberalizacije, deregulacije,… Rasprava mi se čini više ideološka i pomalo demagoška nego praktična. Čini mi se da nas svijet oko nas svakim danom razuvjerava u uspješnost univerzalnih rješenja. Ono što hoću reći da iako načelno živimo u svijetu liberalne ekonomije npr. neliberaliziran i neprivatiziran sustav proizvodnje i distribucije električne energije može biti puno bolje praktično rješenje za državu.
   • 
     cronomy
     12. prosinca 2008 u 08:00

     Da, ali koji podaci? Koliko duboki, a koliko široki?

     Proizvodnja i distribucija ne moraju biti dio istog paketa i različite politike mogu voditi jedan i drugi dio energetskog sektora? Zar proizvodnja i distribucija benzina moraju biti u istoj šaci?
10. 
    Ivan
    12. prosinca 2008 u 09:31

    Da li to znači da ti je prihvatljivo da ne mora nužno biti privatiziran i/ili liberaliziran?
11. 
    BD
    12. prosinca 2008 u 18:12

    Cesto ta prakticna neliberalizirana i neprivatizirana rijesenja su prilicno ekonomski neefikasna.
12. 
    Ivan
    12. prosinca 2008 u 19:05

    BD često ne znači i uvijek. U nekim sektorima su upravo liberalizirana i pogotovo nedovoljno regulirana rješenja iako ekonomski efikasna istovremeno društveno neefikasna. Potraži npr. na PBS-u u ciklusu Now emisiju o privatizaciji zatvora u SAD. Iako je trošak po zatvoreniku po danu znatno manji (ekonomska efikasnost) istovremeno je broj zatvorenika znatno porastao, neredi i ozljede kako zatvorenika tako i čuvara češći, uvjetni otpusti su rjeđi, a zatvorske korporacije lobiraju za postroženje zatvorskih kazni. Zvuči kao SF, ali je stvarnost SAD 2008 g.
13. 
    cronomy
    12. prosinca 2008 u 20:14

    Što ne mora biti privatizirano a što mora je previše generičko pitanje. Pitanje navodi na ideju da je privatizacija cilj samoj sebi i onda se vode silne beskorisne rasprave oko toga. Privatizacija je prvenstveno alat – ka efikasnijoj državi, ka manjoj ovisnost o državi, ka više poslovnih prilika, ka više izbora – strategija za unaprijeđenje produktivnost. Da, jedan od utjecaja je i ideološke prirode, no ne bi rekao da prevagajući utjecaj. Pragmatični razlozi imaju veći utjecaj.
14. 
    cronomy
    12. prosinca 2008 u 20:28

    Sve sa zrnom soli jeli. PBS je vrlo dobar kanal, javni i neprofitan, sa mnoštvo dobrih emisija kao Now, ali isto tako ima poznatu pristranost lijevici. Mislim da mi je poznata ta emisija i zatvorima. Sad, između ovoga što si naveo ne vidim neku vezu koja bi trebala ukazati na društvenu neefikasnost privatnih zatvora. Ako je trošak zatvorenika jeftiniji, više novca ostaje državi za druge javne koristi (edukacija, knjižnice, itd) koje su društveno korisne. Porast broja zatvorenika i privatni zatvori nemaju veze jedno s drugim – zatvori ne odlučuju tko ide u njih. Porast nasilja isto tako nije objašnjen sa privatizacijom zatvora. To su sve neke korelacije koje mediji lako i često eksploitiraju. Lobiranje je dio demokracije, i bilo bi ga sa i bez privatizacije. Uz to, nema svaka država privatizirane zatvore. Neke se odluče jer vide koristi od roga, a neke nemaju pa ne moraju donositi tu odluku.