Ekonomija i Hrvatska
BANKA – Komentari Why Nations Fail VoxEU … Europe’s leading economists Greg MankiwUnatoč Obamamaniji, Wall Street je još uvijek vrlo kolebljiv. Čak ni odlični rezultati Amazona nisu bili dovoljno jaki da preokrenu sentiment (možda danas?). No nije ni za očekivati od jedne kompanije, ma koliko dobra i velika bila. No Amazonov izvještaj …
NYT donosi priču upozorenja o ulasku u euro zonu, a lekciju bi mogli proširiti i u domenu samogu ulaska u Eurospku Uniju. Ako ekonomija ima jednu lekciju koja nedostaje drugim disciplinama to je da baš sve ima koristi i troškove. Političarima ta lekcija legne najteže, a najpoželjnije je nikada je i ne naučiti.
I dok mi imamo vlastitih problema i više nego dovoljno, Obama je na stol serviran pravi čušpajz ekonomskih i financijskih problema. Horror show u financijskoj industriji je nastavljen ovaj tjedan sa +20% padom dionica u većini velikih banaka. Iako se administracija opire ideji, privremena nacionalizacija direktno ili indirektno polako postaje relevantna opcija. Naravno, sam govor o tome potiče nesigurnost, i pad vrijednosti dionica.
Grafički prikaz lijevo daje pregled ekonomske situacije koju Obama nasljeđuje i uspoređuje je sa nasljedstvom prijašnjih administracija. Jedan podatak koji nije prikazan je proračunski deficit. Projekcije za ovu godinu govore o deficitu od $1.2 bilijuna, ili 8.3% BDPa, bez predloženog stimulusa. Uz oko $825 milijardi stimulusa kroz dvije godine, deficit za 2009. bi dosegnuo $1.6 bilijun. Uredu je ako imate problema razmišljati o ovim brojkama. Ljudi smo. A i onaj tko bi nas sve trebao spasiti je isto samo čovjek, što će vrlo brzo postati jasno kao dan.
Tijekom rasprave o neradnoj nedjelji i općenito raspravi o stanju gospodarstva ili proračunskim prihodima, spominju se “manje nego dobri” podaci o maloprodaji u posljednjim mjesecima ove godine. Osim Hrvatske, tu je i rekordan pad maloprodaje u euro zoni. Dakle, čini mi se (možda se malo varam) da je više nego obično istaknut podatak da je pad maloprodaje u studenom na mjesečnoj razini nominalno bio 11.4%, a realno 11%. Brojke su premašile očekivanja, no pad u studenom na mjesečnoj razini je uobičajen svake godine. U 2007. on je bio -9.4%, u 2006. -8%, i to su sve nedesezonirani podaci koji kroz godinu previše skaču (stvaraju previše “buke”) da bi nešto kvalitetno iz njih mogli zaključiti. Na grafu niže to je zelena linija.
Evo još par izjava …. uz rizik da nenamjerno pokrenem serijal.
Post je dopunjen i sada, na zahtjev, objavljen i na pollitika.com.
Bernanke u 20 minuta odgovara na pitanja na LSE. Razumljivo je ako imate lagane predrasude da je priča jednog centralnog bankara dosadna, ali dobar dio ovih 20 minuta nije. Malo se priča o Adam Smithu, tržištu, neshvaćanje javnosti benefita i snage tržišta i ekonomistima koju su uvijek iznenađeni time. Spominje se Keynesianstvo i Austrijanstvo na početku, Keynesovi “životinjski duhovi (ćudi)” na kraju. Bernanke ne vidi krizu kapitalizma, ali vidi problem sa nedovoljnom kapitaliziranošću i lošim menadžmentom. Dobra doza smijeha i zafrkancije. Više nego zanimljivo bi bilo vidjeti Rohatinskog u ovakvoj situaciji gdje mu se nasumice redaju pitanja publike kojih 30tak minuta.
Jedina zamjerka Bernankeu ovdje je korištenje presnažne riječi pohlepe kod opisa Smitha, što će zlodusi ili jednostavno neupućena javnost izvrnuti u dogmatska i moralna zveketanja. Adam Smith nije nikada pobrkao zalaganje za osobni interes i sebičnost, pohlepu i tome slično.
Vodpod videos no longer available.
Objavljen je novi Indeks Ekonomskih Sloboda. Sa 55.1% Hrvatska je blago (marginalno) napredovala u godinu dana. Unatoč tome pala je u rangiranju. Nalazi se na 38. mjestu of 43 zemlje u europskoj regiji (jedno mjesto niže), te na 116. od 179 u svijetu (tri mjesta niže). Srbija je ušla u Indeks ove godine i zabilježila 37. mjesto sa 56.6%. Više o regijonalnom rangiranju pročitajte ovdje. Sažetak i ukupna rangiranja su ovdje. Hrvatska je ovako opisana:
Hrvatska bilježi ocjenu nešto iznad prosjeka u trgovinskoj slobodi, financijskoj slobodi i monetarnoj slobodi. Inflacija je niska, a cijene su prilično stabilne, međutim ocjena hrvatske monetarne slobode je pogođena zadržavanjem državne manipulacije cijenama. 
Cjelokupna slabost Hrvatske potječe od prevelikog državnog aparata. Povrh visokog nivoa državne potrošnje, prisutnost države je značajna i u drugim ključnim podrucjima gospodarstva. Postoji značajno otežana regulacija poslovanja, radne snage pa čak i prava na vlasništvo. Sudski sistem ostaje izložen korupciji, političkom uplitanju, i neefikasnoj birokraciji. Značajna neslužbena ograničenja stranih investicija, poput visoko politizirano donošenje odluka u području regulative, povećavaju trošak ulaganja u Hrvatsku. Opterećujuća i netransparentna administrativna regulativa, naročito na lokalnom nivou, nastavlja predstavljati izazov poduzetnicima.
Početkom 2008. napravio sam jednostavnu verziju misery indeksa za Hrvatsku. Ovo je najnoviji indeks sa podacima za sve mjesece osim Prosinca. Više o indeksu i prijašnji graf je u tom starijem postu. Primjetite da smo početkom 2008. ušli u teritorij iznad 20 bodova i za veći dio godine ostali tik uz ili malo iznad, ponajviše “zahvaljujući” stopi inflacije. Inflacija je počela opadati krajem godine, pa se indeks spustio i vratili smo se na manje-više isto sa kraja 2007. No, sada možemo očekivati veći porast nezaposlenosti i od sezonski uobičajenog pa je povratak u 20+ teritorij vjerojatno neminovan, tj. pogoršanje, a ne poboljšanje je iza ugla. (Ovo je samo jednostavna verzija indeksa.)
Amerika je zaokupirana ekonomskim stimulusom, što znači fisklani stimulus jer je monetarni već godinu dana u efektu. Uz video sa dva vrlo poznata ekonomista, evo još par linkova koji diskutiraju taktiku i strategiju stimulusa i mali graf o planiranim stimulusima zemalja. Naravno, i sami ste već naišli na članke i blog postove sa istom temom.
Arnold Kling na EconLog diskutira fiskalni stimulus i Krugmana koji zastupa potrebu glomaznog fisklanog pumpanja. (Što je valjda svima poznato do sada jer su svi počeli pratiti njegov blog od kad je dobio Nobela. Zar ne?) AboutEconomics također komentira Krugmanovo pisanje. Jedan od diskutanata u donjem videu Martin Feldstein ima članak u WSJ. Macroblog o poreznom stimulusu (rezanju poreza) i investicijama. Na istoj liniji je i Mankiw u jednom malo starijem ali odličnom postu.
Slično piše i Hal Varian, glavni ekonomist Google i vjerojatno među najpoznatijim mikroekonomistima danas. Njegov lucidan članak u WSJ diskutira upravo onu temu koja se i kod nas ukratko komentirala – zar nije prevelika potrošnja kriva za stanje sada? Ispada da nije sva potrošnja istog tipa, a Varian favorizira privatne investicije. U pred-Božićnom članku Nobelovac Robert Lucas kaže da je Bernanke prva linija obrane, misleći na monetarnu politiku i njene mnoge prednosti kao kontra-ciklički alat. I nama je Rohatinski prva linija obrane. Da prolazak fiskalnog stimulusa neće biti ko po loju zbog velikih deficita piše Real Time Economics. Možda se primjetili da je sve vezano za američku ekonomiju i stimulus, ali dovoljno je znati da US of A čini 20% svjetske potražnje, pa tako bez oporavka nje ne idemo dalje. Za kraj dva jednostavna članka o Keynesu, tj. povratku nove stare “spike” u ekonomiji – ovdje i ovdje.
Vodpod videos no longer available.
Cronomy.org 