Ekonomija i Hrvatska
BANKA – Komentari Why Nations Fail VoxEU … Europe’s leading economists Greg MankiwJučerašnji post je bio prvo aprilska šala. Čisto da rasčistim ako ima još sumnjivih misli. Pod tags stoji “1. April”, no izgleda da sam ipak potaknuo razmišljana i sumnju. Dobro, neka bude toga više. Samo vi komentirajte. Da nastavim u duhu šala, evo par ekonomskih. Stila….
“Trošak života u Hrvatskoj raste ubrzano posljednjih mjeseci, no potražnja za njime ne opada.”
Za naše političare.
“Priča je jeftina. Ponuda premašuje potražnju.”
Stara ekonomska šala, koja uistinu krije više istine od svakodnevnih šala, kaže da je recesija kada za Božićni poklon dobiješ čarape. U Hrvatskoj, sudeći po projiciranih 12 milijardi Kn potrošnje za ovu blagdansku sezonu recesije sigurno nema i malo tko će dobiti čarape za poklon. Sa 12 milijardi, pokloni će biti ipak oni pravi, koje svi žele i koje će svi zadovoljiti, a nepotrebno je objašnjavati koliko će to biti dobro za ekonomiju! Sa svim tim milijardama, Božić je definitivno najbolji dio godine za ekonomiju.
Zar ne?
Možda sam pao sa kruške, ali silna Božićna potrošnja nije najbolje što se moglo dogoditi ekonomiji. Kamo sreće da nema Božića…..Dobro, da budem korektniji, da nema Božićne potrošnje i darivanja. Pa zašto bi netko poklonio nekome nešto za Božić??
Bez da optužujem Mislava Bagu da je za ukidanje Božića i darivanja, sva ona pitanja u jučerašnjem Otvorenom su donekle opravdana i imaju smisla (osim onog sa bojlerom no i to ima nekog smisla). Da je i rekao da je za ukidanje Božićnog darivanja ne bi bio u krivu. Građani hrvatske misle potrošiti negdje oko 12 milijardi kuna za ove blagdane, a pravo pitanje je koji je stvarni trošak toga? Koliko nas realno košta Djed Mraz? Trebali bi misliti o dvije vrste analize: makroekonomska i mikroekonomska.
Na prvi letimični pogled, makroekonomski Hrvatska je na dobitku. Božićna potrošnja u milijardama kuna je bogom dana za trgovce koji i zapošljavaju znatan broj ljudi. Hrvatska, kako su konstatirali u sinoć u Otvorenom, ulazi u društvo zemalja koje trese potrošačka groznica za vrijeme blagdana. To znači da trgovci jednostavno neće moći zamisliti opstanak bez Božićnog šopinga. Primjerice, u Americi potrošnja u zadnja dva mjeseca godine donosi čak 1/4 svog godišnjeg prihoda trgovaca, pa nešto slično tome neće biti iznenađujuće ni kod nas. Božić reklo bi se, najbolji je dio godine za njih i ekonomiju. Je i nije. Ponekad je ispravno uzeti argument u krajnost. Što bi se dogodilo da nema Božića?
Možda ništa posebno. Primjerice, godišnja potrošnja bi vjerojatno ostala ista, samo bi bila raspoređena ravnomjernije kroz godinu. To bi zapravo i bilo bolje za prodavače jer izglađenija potrošnja kroz godinu teoretski je poželjnija – trgovci bi izbjegli neproduktivno planiranje zaliha i troškove neprodanih zaliha. Na slični način, potrošnja bi ostala ista kroz godinu jer bi se raspodjelila kroz druge blagdane i rođendane koji bi postali sve važniji. Pokloni za 1. Maj? (Krajnja desekracija komunističkog nasljeđa.)
Jedan scenarij, gdje bi došlo do pozitivne promjene, je da bi potrošnja pala, ali bi štednja porasla. Svakako bi to bilo korisno za hrvatskog zaduženog potrošača, vanjski dug u odnosu na BDP (u apsolutnim iznosima ne znači ništa). Građani će se zadužiti i ove blagdane za kupnju poklona, što nije baš sasvim racionalno. Djed Mraz znači smanjuje štednju? Tyler Cowen kaže da da. No tko kaže da je štednja racionalna?
No ako Božić postoji, a mi ne kupujemo i ne poklanjamo zar nismo gosp. Scrooge? Da, pa šta? Ebenezer Scrooge je vjerojatno bio najveći filantropist. Pošto nije ništa kupovao, samo zarađivao, svaka dodatna funta (ili što već je zarađivao) proizvedena je obogaćivala svijet. No u Hrvatskoj ionako ne proizvodimo mnogo generalne potrošačke robe. Drugo, sa debelim bankovnim računom omogućujemo drugima uvijek dostupna sredstva za posuditi i spustimo kamatne stope. No, u Hrvatskoj kamate su određene vani i već su niske. Nejasno je koliko bi dodatna kuna štednje spustila kamatnu stopu. (vjerojatno ne bi) Ako ne vjerujete bankama, slobodno punite madrac. Smanjenje novčane mase, smanjiti će te level cijena. To je ujak Paje Patka radio. Znači, i jedna i drugi su bili korisni društvu. (Thank you Steven Landsburg for nifty analogies.) Preporuka za roditelje – kupite djeci DVD A Christmas Carol i naučite ih štediti. 🙂
E, ali da li će se djeci svidjeti baš taj poklon? Da li je to dobro za ekonomiju? Mikroekonomska analiza za sutra.
Ukratko mala “samopohvala.” Navikli smo da se Hrvatska spominje u New York Times-u, Travel magazinu itd. Evo i jedne pohvale i preporuke za Istru u današnjem Wall Street Journal-u. Nije da nisu hvalili Hrvatsku i prije, negdje u Travnju čini mi se preporučen je bio odlazak na Dalmatinsku obalu, ali pošto sam ja Istrijan prvo i prvo, moram malo više istaknuti Istru. 😉 No hard feelings people. Znam, Opatija baš i ne spada u Istru, ali gdje da je drugdje stranci stave? U Primorsko-Goransku regiju? Ne zvuči baš turistički ili jednostavno za zapamtiti. Pula i Brijuni se spominju pa cijeli članak ipak prolazi za Istru, a ne neku drugu regiju…..
Cronomy.org 