Archive for ‘Fed’

29. listopada 2008

Kredit-Likvidnost Indikatori

autora/ice cronomy

Domaći mediji, čak i oni poslovne i financijske prirode, uglavnom izvještavaju o svakodnevnom kretanju najvećih svjetskih burzovnih indeksa i naravno onog domaćeg. Crveni, padajući indeksi su jasni indikator financijske krize koja još uvijek traje. Crni, bombastični naslovi o strmoglavom padu burzi i dionica financijskih institucija su indikatori, prema medijima, da se krizi (panici) ne vidi kraj te da spasilački pothvati ne daju željene razultate. Prema tome, u obrnutom slučaju, nagli porast burzovnih indeksa i pogotovo financijskih institucija bili bi indikator završetka krize, ili barem početak kraja i postupnog ulaženja u period smirenih duhova.

Ipak, za bolje razumjevanje financijske krize (ili tkz. credit cruncha) potrebno nam je par konkretnijih pokazatelja, tj. oni koji nam govore što se zbiva na tržištu novca i kredita, a da su u isto vrijeme pristupačni i razumljivi ne-stručnoj javnosti. Gledanje u dioničke indekse kao pokazatelje oporavka ili završetka krize (što je vanjski događaj) je slabo jer je kratkoročnog pogleda; ne daju odgovor o oporavku u financijskom/bankarskom sektoru jer faktora koji utječu na promjene cijena dionice ima pravo mnoštvo, od razumljivih i izračunljivih (tehnički i fundamentalni) do Keynesovih “životinjskih duhova” i nikada nisu svi savršeno usklađeni. Promjene cijena dionica se kreću nasumce – Random Walk i tako nam ne služe kao prognoza završetka krize. Vijest o tome kako je burza zatvorila na dnevnoj bazi zvuči kao vijest, ali nije. Takvo praćenje burzi daje osjećaj informiranost o tome što se događa, a u biti uopće ne daje puno informacija. Dionice će uvijek dotaknuti dno prije nego ekonomija izađe iz recesije pa ne treba paničariti na dnevnoj bazi. Mediji samo rade senzaciju. To je zato jer dioničko tržište gleda unaprijed. Ono je palo u očekivanju slabe ekonomske aktivnosti, i s vremenom ono će se oporaviti kad očekuje poboljšanje i povratak zdravih profita. S vremenom i trendom, što nam dioničko tržište govori je da oporavak dolazi. Pametni će biti nagrađeni, a Buffet je pametan.

Kvalitetniji indikatori popravka trenutne krize su na kreditnim tržištima. Korak prema tome će biti i današnji sastanak FEDa i rezanje fed fund rate. Čak se očekuju i rezanje za 75 baznih bodova.

read more »

25. listopada 2008

Eko prošlosti

autora/ice cronomy

NYT ima dobar video (kliknite na sliku za link) o usporedbi današnje financijske krize sa Velikom Depresijom, te da li su i koliko Vlade naučile lekcije 30tih (ako sam dobro shvatio kod nas VD se često naziva Velikom Krizom). Uz to, dva novinara komentiraju državnu intervenciju, što mogu učiniti, potrebi za novom regulacijom i koliko se ovo razlikuje od vladajuće politike (što uopće nije slobodno tržište kao što mnogi misle, već više sliči na politički kapitalizam).Za očekivati je da će doći do određenih promjena u ekonomskoj filozofiji prema financijsom sektoru.

Nakon video valjalo bi pročitati par linkova koji produbljuju diskusiju ove dvojce komentatora. Razgovora o tome još nema, no mnogi već brinu o dugoročnim posljedicama državnog ulaska u banke i njihovih politika kreditiranja. Iako se radi o vrlo limitiranom, zapravo pasivnim investiranjem američke države u banke kako bi ih rekapitalizirale (bez glasačkog prava ili mjesta u upravi)  uvaženi William Poole, dugogodišnji predsjednik St.Louis Fed, brine da će država pokušati usmjeriti kreditiranje banke u politički oportunom smjeru. Primjer Freddie i Fannie. To bi bila katastrofa.

Some banks need more capital not to expand lending, but to shore up the existing balance sheet. It would be a terrible mistake for Treasury to direct banks participating in its capital-infusion program to expand credit in particular directions, or in the aggregate. Exhibit A: Fannie Mae and Freddie Mac, both now wards of the state. Do we need further exhibits? Federal credit allocation will be an unmitigated disaster.

Banks will not want to play this game. Treasury’s new program provides that a bank can exit by repurchasing Treasury shares with newly raised private capital. Given the program’s distasteful features and future dangers, banks may want to exit as soon as they can to escape potential federal intrusion into their lending practices. Only weak banks, after all, may remain in the program — a direct consequence of Treasury’s strong-arm tactics. Such an outcome would be unfortunate, as many banks do need more capital.

Some will dismiss my comments as reflecting exaggerated concerns. I well remember, though, how those advocating wage-price guideposts in the 1960s dismissed fears of full-blown wage-price controls. But when comprehensive controls became politically convenient for President Richard Nixon, he imposed them in 1971.

Edmund Phelps u članku koji sam reproducirao ovdje jučer kaže da bankarski sistem mora biti više okrenut poslovnom sektoru i njegovim šansama za razvoj, ne nekretninama i kratkoročnosti. Posve poželjno, no ukoliko poslovni sektor i poduzetništvo bude pod prevelikom državnom rukom, banke će se opet naći u situaciji kreditirati ogromnu potrošnju. (ne da ne bi trebale kreditirati potrošnju uopće) U velikoj mjeri to je upravo što se događa i u Hrvatskoj, i oni koji drže da bi državna banka riješila taj naš “problem” zagovaraju upravo ono što Poola gore zabrinjava.

Protiv političkog kapitalizma su i austrijanci (i.e. ekonomisti austrijanci za koje gajim određene, više nostalgične, simpatije). Ovo ljeto, prije svih nedavnih najvećih previranja i povijesnih bankorta, Jeff Frankels je na svom blogu napisao memorabilni post – “No atheists in foxholes, No libertarians in financial crises.” Bob McTeer, isto dugogodišnji predsjednik Dallas Feda je proširio raspravu na osobnu dilemu oko ekonomske filozofije. “You got to do what you got to do.” Citat iz Frankela ispod.

So what’s my point? Not to argue that governments should intervene always (nor that they should intervene never). The lesson for government officials is that wherever they choose to draw the bailout line – one hopes the line strikes an intelligent balance between the short-run advantages of ameliorating a serious financial crisis and the longer-run disadvantages of moral hazard — they should think through the system ahead of time. They should take the appropriate regulatory precautions during the boom times, which correspond to the bailouts that will inevitably come during the busts.

…It should not come as a surprise to high officials that there are such things as financial crises anymore than it should come as a surprise to soldiers that there are such things as bombs. Human nature must be accepted for what it is.   But in the case of  high officials, it shouldn’t be necessary for them to alter their fundamental beliefs when crisis strikes, in the absence of truly unforeseeable developments.

17. prosinca 2007

Greenspan za zainteresirane

autora/ice cronomy

Prije koji dan Alan Greenspan je napisao, po prvi put, svoje mišljenje/objašnjenje (op-ed) o sadašnjoj kreditnoj krizi i problemima na hipotekarnom tržištu u SAD koji su poslužili kao okidač. Niske kratkoročne kamatne stope koje su trajale predugo, zbog straha od “korozivne” deflacije, su izgleda imale nekakvog utjecaja na balon hipotekarnog tržišta. (vidi niže podcrtano) Čitav komentar je dostupan besplatno, no ja sam ga ipak cijelog stavio ovdje za one lijene kliknuti na link. Greenspan piše vrlo zanimljivo i relativno točno. Za one koji ne prate i ne znaju dovoljno (jer ne prate) Greenspan je apsolutni car sa ekonomskim brojkama i raznim podacima prošlosti. Tu mu svakako pa i nema premca. No, to ne znači da je u pravu uvijek ili da najbolje zna. Iako je Greenspanov op-ed precizan u svom objašnjenju, priznaje da su postojale ozbiljne brige te ukazuje na točne globalne ekonomske pojave koje su imale velikog utjecaja bez obzira na niske kamatne stope, blogeri nisu baš razumljivi, tj. ne absolviraju Greenspana od grijeha lakog novca i niske ključne kamatne stope i smatraju da je preblag prema osobnim greškama. Za pregled reakcija blogera vidite WSJ blog kao i ovdje gdje poznati ekonomist Allan Meltzer kaže da je Greenspan bio sasvim u krivu oko posljedica potencijalne deflacije, i na poznatom blogu duga imena kritičnom prema Alanu. Greenspan bi trebao preuzeti određenu odgovornost, no svakako ne potpunu. Blaži konsenzus bi bio da je monetarna politika 2003. bila ispravna, iako preduga i mogla je biti bolja. 

read more »

Oznake:
31. listopada 2007

FED reže za 1/4

autora/ice cronomy

Za one koje zanima, upravo objavljeno.

By BRIAN BLACKSTONE and HENRY J. PULIZZI
October 31, 2007 2:22 p.m.
WASHINGTON — The Federal Reserve on Wednesday cut its key lending rate for a second-straight month to fend off a housing-induced economic downturn.

[fed funds]

But in an accompanying statement officials signaled that growth and inflation risks are “roughly balanced” and policy action to date should help the economy, suggesting future rate reductions are by no means as assured as Wall Street thinks.

The Federal Open Market Committee, as widely expected in a Dow Jones Newswires poll, voted 9-1 to cut the federal funds rate, the rate at which banks lend to each other, by 25 basis points to 4.5%.

Kansas city Fed President Thomas Hoenig dissented, preferring no rate change. Last month the Fed reduced the funds rate for the first time in over four years, by 50 basis points.

The Fed also lowered the discount rate it charges banks that borrow directly from the Fed by one-quarter point to 5%. It has reduced the discount rate 125 basis points since August to alleviate strains in short-term credit markets.

“Today’s action, combined with the policy action take in September, should help forestall some of the adverse effects on the broader economy” from financial disruptions, the FOMC said in a statement. Last month, the Fed said its rate cut was “intended to help forestall” the effects of financial market disruptions on the economy.

read more »

%d blogeri kao ovaj: