Bravo Šuker

autora/ice cronomy

    Da da, dobro sam napisao naslov. Iako nisam Ivanov fan, a nisam ni prijašnjeg ministra financija, jer ni jedan nema vizije reforme fiskalne politike, ima za razliku od drugih političara malo zdravije pameti i računice. Na kraju krajeva, ipak je računovođa. Znam da bi se moglo dići drvlje i kamenje na mene (pogotovo od mraka 😉 ), pa ne želim se zanositi pohvalama, ali pohvaliti ću malo nastup na Otvorenom u Utorak. S obzirom koliko mu je bilo dopušteno za reći od strane “voditelja” Severa, Šuker je pravilno konstatirao neke, nazovimo ih ekonomske realnosti, koje političari često ili zaobilaze ili ne znaju. Primjerice, simplistička riješenja za mirovinski sustav koja predlažu određeni političari; “postoji 8 milijardi KN neubranog poreza” ili “udvostručit ćemo rast BDP” čime se trsi Jurčić, baš kao da je stvar dogovora između par visoko pozicioniranih sabornika i ministara ili onim all-time-favorite “obećanjima kako će država povećati potrošnju već u prvo mandatu” i na taj način riješiti problem(e)…..kao.

    Istina, određena svota novca se ne ubire porezom jer je dio sive ekonomije, porezi je ne zahvaćaju. A što bi se zvalo sivom ekonomijom ja zovem “ljudi sklanjaju svoju zaradu od grabljive države.” Sad vi odlučite zašto ljudi “sklanjaju” novac i da li je država grabljiva. Uglavnom, ako netko u HSU-u ima prijedlog kako ubrati 8 milijardi “neubranog” poreza neka predstavi model, umjesto modela kako još cijediti državu, i.e. “limun” koji predstavljaju porezni obveznici. O SDP-ovom prijedlozima sam već pisao u prošlom postu (i na pollitika). Uglavnom radi se o velikom povećanju rashodovne strane za mirovine. I kad ne bi bio protiv državnog mirovinskog sustava, definitivno sam protiv velikog zaduživanja radi financiranja potrošnje ili dizanja/uvođenja poreza radi potrošnje. Hrvatska jednostavno nema sredstva sada za velika povećanja rashoda iz državnog proračuna, a da ne uspori ekonomski rast i razvoj. Ne možemo imati tortu i jesti je u isto vrijeme, bar ne u kratkom roku. Kako sad prelazim preko prezentacije na SDP-ovom siteu vidim da najavljuju povećanje državne potrošnje od 2.5 milijardi KN, odnosno 1% BDPa. već u prvoj godini mandata. Država već jede previše BDPa kod nas i cilj bi trebao biti da se to smanji i da privatni sektor jede više BDP, tj. da više pripada njemu, a ne državi. Baš kad se udio državnog rashoda u BDPu smanjio, SDP u HSU bi ga povećavali. Naravno, zato jer su se i prihodi povećali, pa se tipično za ljevicu želi povećati državna potrošnja, a HDZ odoljeva povećanju potrošnje iznad planiranog. Makar nešto od liberalnog duha da pokažu. (No da ne ostanem dužan HDZu, problem nelikvidnosti u poduzećima je djelomično njihova krivica. Plaćaju i novac puštaju kad i kako žele, što mali i srednji poduzetnici znaju dobro. Članak o tome pročitajte u novom Lideru)

    A nije ni zbog toga ni zbog već napisanog posta o lošim predkazanjima takve politike da sam protiv, već i zbog kratkoročnog i neukog pogleda.
Šuker je ispravno konstatirao da se neke projekcije programa u fiskalnoj politici NE mogu raditi za sljedeću godinu ili dvije, što SDP prikazuje u svom programu. Kad govorimo o mirovinskom sustavu i bombastičnim najavama o povećanju državne potrošnje na isti za 1% BDPa, ili 70% prosječne plaće, projekcije potrošnje i troškova se zdravo razumski rade za sljedećih 10+ godina. Pod to spadaju i reforme zdravstvenog, obrazovnog sustava i državne administracije. Politički i ekonomski je naivno najavljivati ovako neke defacto dugoročne reforme mirovinskog sustava sa projekcijama potrošnje u sljedeće 1-2 godine. No ja se nadam da javnost neće biti naivna i da razumije da su i HSU i SDP-ov prijedlog “jahanje na valu” novih državnih prihoda. No oni povećano traju dok traje i ekonomska ekspanzija.

    Neka SDP i HSU objasni kako će financirati sva ta nova obećanja ako dođe do recesije za dvije godine. (imajte na umu dozvoljene granice deficita EU-e 😉 ) A di su zdravstveni i obrazovni dijelovi proračuna sa njihovim reformama?
Slično, ako ne i gore, vrijedi i za HSU-ov prijedlog. Predlažu još veće povećanje izdvajanja za mirovine. Odmah, već ove godine, se država treba zadužiti 500 mil. da bi povećala mirovine PLUS 425 mil. “za dodatne odredbe” što nas dovodi do vrtoglavih skoro 1 milijardu kuna zaduživanja do kraja 2007! Za 2008 je potrebno još 2 milijarde. Novca iz proračuna nema za sada, a Sanader treba pronaći 3 milijarde za isplatu duga. No to ko da stvarno nema nikakve veze za naše “pravedne i socijalne” partnere i njihove nerealne prohtjeve. Koliko su solidarni je pokazao Sever u Otvorenom sa decidiranim “Umirovljenike ne zanima po kojem modelu će se problem riješiti!” Možda umirovljenike i ne zanima (iako moja baba kaže drugačije) ali “zanima” ekonomsku realnost, EU a i buduće generacije pred kojim ekonomija i ti dugovi ostaju.

    No, ima HSU riješenje za nedostatak novca i prevelike proračunske izdatke. Prijedlozi riješenja su sa HSU site-a, u tablici. Problem je:
Nedostatak novca?
-Proračunski izdaci preveliki!?
Cilj: -Povećati uplatu mirovinskih doprinosa.
-Postaviti visoke ciljeve socijalne sigurnosti građana.
Riješenje:
-Razračunavanje sa sivom ekonomijom.
-Utvrditi izdatke za mirovinu kao granicu ispod koje se ne može (14% BDP-a).

     Sasvim je “normalno” tražiti povećanje doprinosa iz plaća … ukoliko se ne razumiju negativni poticaji na rad i zapošljavanje od strane poslodavaca u ovoj našoj i ovako lošoj demografskoj slici. Time nam i tržište rada prijeti biti sve više sklerotično. Pisao sam već prije o demografskim problemima Hrvatskog mirovinskog sustava i njegovoj sadašnjoj neodrživosti, što vrijedi i za druge zemalje. Kad bi i jedan od ovih mirovinskih programa bio proveden sistem bi još brže krahirao i svi učinci dosadašnje reforme bi bili izbrisani. Nije ni to loša ideja. Ukratko ovdje a prošireno pročitajte na mom starom postu, kako će se povećati broj radnika (osiguranika) po umirovljeniku još je uvijek misterija za sve stranke i sindikate. Vjerojatno većim ekon. rastom, no kako će se ostvariti uz veća porezna i dužnička opterećenja na gospodarstvo objašnjavaju nit’ SDP a najmanje HSU. Da ne kažem ništa o produktivnosti, kojom se nitko izgleda ne bavi, a kritična je.

    SDP-ov prijedlog riješenja nedostatka novca je uvođenja poreza na kapitalnu dobit (ili konkretnije dividendu u ovom slučaju) i prijeti ne samo većim poreznim opterećenjem na građane, već usporavanjem razvoja domaćeg tržišta kapitala gdje bi se država mogla zaduživati jeftinije nego vani. Uostalom, treba znati da izdavanjem obveznica na domaćem tržištu stvara se interni dug čija isplaćivanje predstavlja internu redistribuciju kupovne moći od grupe koja plaća porez i druge koja je u prošlosti posudila novac državi. Nasuprot tome, zaduživanje vani stvara externi dug tokom čije isplate resursi napuštaju granicu RH i odlaze u strane ruke. Resursi napuštaju zemlju i umanjuju produktivne mogućnosti. Relativno je bolje da je više državnog duga u domaćim rukama.

     No, lako se razbacivati populističkom retorikom, pogotovo u izbornoj godini. Konkretni prijedlozi koji neće shrvati budući ekonomski rast, povećati državni udio u BDPu i strukturalno oslabiti ekonomiju se NE naziru. Jedna od zamjeraka Jurčićevu programu je da “porezna politika ne može ispraviti grijehe privatizacije.” Dodao bih tome da ne može ni ispraviti skrivene nepravilnosti i nepravednosti socijalističke mirovinske strategije u kojoj je država glavni jamac. Jedino dugoročna reforma mirovinskog sustava u sljedećih 10 godina, kojom se zdravo razumski smanjuje državni udio, povećava privatni kroz smanjenje doprinosa iz plaća i tako potakne veći ekono. rast može poboljšati stanje sadašnjih i budućih umirovljenika. Država nikada ne bi smijela biti glavni i jedini izvor prihoda u mirovini. Brzinsko povećanje rashoda iz proračuna za kratkoročno povećanje mirovina i financiranje veće potrošnje može imati pogubne efekte na gospodarstvo za svih. I zato bravo Šuker. 😉

P.S. Nisam vidio Otvoreno u Srijedu, nažalost, pa ne mogu komentirati dok ne vidim bar neke isječke.

Oglasi

5 komentara to “Bravo Šuker”

  1. Može samo mala sugestija – ‘cijepaj’ tekst na pasuse. Lakše je za čitati i pregledniije je. Nema veze što ispadne duže. Koga zanima što pišeš, čita od prve do posljednje riječi 🙂

  2. A ŠTO DA SE RADI !!!!!!!!
    S jedne strane, HDZ apsolutno TREBA RUŠITI na sljedećim izborima jer ruku na srce, sumnjam da bi naša država izdržala još 4 godine ovakvog upravljanje.
    A s druge strane, “rješenje” je SDP (!?) koji ekonomske probleme namjerava rješavati davno diskreditiranim modelima :-(.
    DEBAKL !!!
    Mogu reći da sam ja inicijalno pozitivno reagirao na uvođenje poreza na kapitalnu dobit (kad imaju sve države u svijetu, što ne bi i mi), ali kad sam vidio na Čačićevoj prezentaciji što se desilo slovenskim financijskim tržištima 90-tih (mislim ’96) kad su napravili isto (ukratko, drastično usporavanje rasta tog segmenta ekonomije tako da smo ih po tome debelo prestigli), pa možda bi se s time ipak moglo pričekati još koju godinu :-).
    I jedna napomena vezano uz EU ograničenja na deficit. Ograničenja vrijede samo za članove EUROzone (znači, države koje su uvele euro). S obzirom da je to za nas ipak dalja (5-6 godina) budućnost, s te strane (nažalost !!!) nemamo ograničenja za povećavanje deficita.

  3. Prvo, hvala Liby na sugestiji. Mislio sam to napraviti ali mi se učinilo da bi tekst mogao biti predug, no ipak sam ga editao malo.
    Drugo, HDZ treba i ne treba rušiti na sljedećim izborima. SDP kao alternativu populizma neću birati, a mislim da će sve više ljudi to shvatiti brzo. Gosp. program dobiva sve više kritika kako vrijeme prolazi, od početne euforije se došlo do velikih sumnji, kao što i spada. HNS bi bio dobra opcija ali nekako mi je nerealno da dobiju puno glasova. Ne znam zašto se ljudima ne sviđaju toliko.
    A nije samo zbog Slovenskog slučaja da ne treba uvoditi porez na kapitalnu dobit još. Istina je da će se uvesti kad tad kao i u svijetu, ali tek kad izgradimo i obogatimo naše tržište. Priče Novotnija da Hr ima samo oko 100 000 vlasnika dionica i da ne “nardonog kapitalizma” su točne. A cilj je povećati broj vlasnika dionica na 1 mil. tokom vremena i urediti naše gospodarstvo više kao narodni kapitalizam gdje će većina građani biti vlasnici i investitori kako bi sebi omogućili bogatiji život i starost. To je ta vizija koju političari nemaju ili pak ne znaju objasniti.

  4. ola,
    moj problem sa šukerom je u tome što čovjek pojma nema i što u trenucima kada ostaje bez argumenata počinje diskvalificirati i vrijeđati – često to radi na fini način, no to ne umanjuje činjenicu da vrijeđa sugovornike

    no to ne bi smjelo imati veze s temom teksta već samo s činjenicom da je šuker neznalica i bezobrazni grubijan

    glede ovoga što iznosiš, mislim da su to dobra pitanja i nadam se da si barem neka od njih uputio i na http://gospodarstvo.sdp.hr gdje ih direktno možeš uputiti jurčiću

    no, koliko ja razumijem stvar, jurčić govori o nekoliko elemenata koji će mu pomoći sakupiti novac; prvi, najočigledniji i ujedno najsporniji dio je povećanje deficita (uočimo samo da niti ova vlada ne računa u deficit sve ono što bi trebala, tako da je stvarni iznos sasvim drugačiji), drugi element je “prirodni” rast državnog proračuna koji pak raste zbog rasta ekonomije (ali i smanjenje sive privrede i tome slično), odnosno poreznom reformom

    struktura potrošnje mene kao bogatog građanina nije identična strukturi potrošnje siromašnog ili nekog zamišljenog srednjeg sloja; ono što se želi postići je preraspodjela koja bi siromašnima i srednjem sloju ostavila više na trošenje

    glede kapitalne dobiti, mislim da postoji veliko nerazumijevanje što kapitalna dobit u stvari je, kao i stvarni model koji će se upotrijebiti; ako si kupio INAu za 1800kn i prodao je za 3600kn i pritom ostvario dobit od 1800kn tada je normalno da za tu razliku cijene platiš neki porez (eto, čak se to i meni čini logičnim), 20% kojim se barata mi se čini velikim postotkom ali i to bih pregrmio; osim toga mislim da je jurčić direktno doveo u paralelu prihode od kapitalne dobiti u odnosu na smanjenje izdavanja za zdravstvo za 4% čime se diže konkurentnost hrvatskog rada za tih 4% što i nije nezanemariva činjenica, odnosno povećava se prihod zaposlenika

    ima tu puno pitanja i slažem se da treba sve pomno analizirati i kritizirati, no isto tako treba saslušati odgovore i argumente

  5. O Šukerovu karakteru i ponašanju manje više, nebitno za fiskalnku politiku. Ne bi se složio do te mjere da je baš neznalica. Ono što sam htio reći o njemu je da ga ja gledam kao jednog dobrog (ne nužno izvrsnog) računovođu. Barata brojkam dobro i mislim da nije političar kao većina koja se samo razbacuje brojkama i koji nema uvid u stanje a ni razumjevanje. Ali jednom ministru financiju u današnjoj Hrvatskoj je potrebna VIZIJA, koju Šuker nema, ali nije je imao ni onaj prije. Oba su kriva, tj. obje administracije, za netransparentnost proračuna koja onda i onemogućuje one koji znaju više da se pozabave problemima. (Da vidio sam clip sa Jurčićem i pokazao je dozu ekon. neznanja, svijestan sam toga)
    Ako je Crkvenac neki prof. financija na fakultetu i bivši ministar financija zašto uglavnom šuti po svim pitanjima državnih financija? Gdje je njegova vizija?? Financijski problemi obrazovanja, zdravstva i naravno mirovina nisu problemi “koja stranka želi nešto učiniti” ili “trebamo biti solidarni” i ostale šablonske priče ljevice.
    To su problemi primarno fiskalne sposobnosti države. I tu je, primjerice u Otvorenom neki dan, Šuker pravilno pokazao da treba pokazati pravilnu računicu i projekciju državne potrošnje, ne samo se razbacivati sa obećanjima. To je, na engleskom, ekonomski “reckless”.
    Ja ću pisati o kapitalnoj dobiti kad se SDP objasni malo bolje što ONI misle pod tim. Uglavnom, rekao sam to i na pollitika.com, uvođenje novih poreza ima puno šire posljedice od samog povećanja prihoda. Postoji niz efekata i poticaja (negativnih) na efikasnost, distribuciju i investiranje. I naravno implikacije za “veličinu države” Ako hraniš političare oni će samo debljati. A to nam nije u interesu, zar ne?
    I evo za kraj, spominješ preraspodjelu prihoda. Preraspodjela je negativno povezana sa ekon. rastom koji mi trebamo povećati. Isto tako je potpuno nebitna za ekon. rast koji mi trebamo. (“Drity secret” u ekonomiji i politici je da ni demokracija nije bitna za ekon. rast no nećemo o tome. )
    Na drugu stranu ekon. rast je pozitivno povezan, tj. uzrokuje povećanu potrošnju i time veći standard. Ne treba se država baviti preraspodijelom i socijalom da bi ostavila srednjem i siromašnom sloju više na trošenje, više od onoga što se već bavi kod nas. To neće povećati naš standard. Ako kažeš da si bogati građanin, razmisli da li je to zbog države ili zbog tebe? Da li bi bio još bogatiji/uspiješniji da ima manje države? Da li isto vrijedi za ostale?
    BTW, ja neću glasati ni za SDP ni za HDZ na sljedećim izborima, tako da pokušama biti koliko toliko objektivan diskutirajući obje stranke. 😉

%d bloggers like this: