Hrvatski povijesni BDP

autora/ice cronomy

[NOVI POST I GRAFOVI NA OVU TEMU NALAZI SE OVDJE.]

Malo povijesne perspektive o Hrvatskom BDPu po stanovniku, važnijoj mjeri standarda od samog ukupnog BDPa. 

Prvi graf sam napravio pomoću podataka iz rada Josip Tica “The Estimation of 1910-1989 Per Capita GDP in Croatia. (2004)” Ti iznosi CapitaBDPa dostupni su u PDFu ovdje.

Do 1989. per capita BDP iznosi su prof. Tice. Od 1990. do 2001. Tica je prenio podatke (u tablici iznad) iz poznatog povijesnog rada Angusa Maddisona. Ja sam ih objedinio u jednu liniju – plava linija u grafu. Prekid u liniji je tokom drugog svjetskog rata. Nagli pad početkom 90tih je vrijeme Domovinskog rata i hiperinflacije. Treba istaknuti da je sami pad započeo već 1987 u odnosu na ’86.

Prof. Maddison je jedan od pionira u prikupljanju i izračunavanju povijesnih BDPa i rasta zemalja. Objavio je više knjiga na tu temu, a sami podaci su dostupni u Total Economy Database (TED) na njegovoj web stranici. Maddison je dio Groningen Growth and Development Center koji stvara/održava tu bazu podataka.

Pošto su Maddisonovi podaci ažurirani i korigirani od onda, crvena linija za razdoblje 90-2003, predstavlja nove podatke iz zadnje Maddisonove nadopune objavljene u Kolovozu prošle godine. Vidljivo je da su novi podaci za BDP/capita nešto niži za veći dio 90tih od prijašnjih izračuna.

Posljednja, zelena linija, predstavlja najnovije dostupne podatke iz TEDa iz Siječnja 2008, za razdoblje 2003 do 2007. Od prošle godine The Conference Board je preuzeo ažuriranje TEDa. Najnoviji podaci, u excelu, opis i izvori podataka za TED su dostupni ovdje. Svi podaci, kako sam napisao u grafovima, su u PPP 1990 US$.

Gornja zelena linija je samo nastavak serije i tako pokazuje BDP/capita od 2003.-2007. Vidi se da smo tek 2006. postigli veći prihod ($8279) nego 1989. predratne godine ($8155). Donji graf prikazuje potpuno razdoblje 1990-2007 iz TED 2008.

Još jedna u istraživanju vrlo korištena baza povijesnih podataka BDPa i nacionalnih računa je Penn World Table koju su izradili i održavaju Alan Heston, Robert Summers i Bettina Aten sa Center for International Comparisons at the University of Pennsylvania. Kratko zvani Summers-Heston podaci, danas su vjerojatno izbor većine istraživača, a posljednja verzija PWT 6.2 je dostupna ovdje. Verziju PWT 6.1 može se vidjeti ovdje. Donji graf prikazuje BDP/capita iz najnovije PWT 6.2. Razlika u donjem grafu su konstantne cijene bazirane na 2000. godini, u odnosu na 1990. u oba gornja grafa.

(Za uvid u dublju povijest i veličinu hrvatskog BDPa vidi rad Vladimira Stipetića iz 2003. godine “Stanovništvo i BDP Hrvatske (1500-1913) u kontekstu najnovijeg rada Angusa Maddisona.”)

4 komentara to “Hrvatski povijesni BDP”

  1. Carski post!

    Ne mogu pobrojati koliko puta sam se zapitao di bi mogao naći ovep odatke lijepo sumarno iznesene i koliko puta sam uzalud guglao (dobro, ne baš previše uporno 😉

    Pitanje – jel mogu na svom blogu prenijeti (u kratkom postu osvrtu) ovaj prvi graf iz tvog posta. Da malo odigram navlakušu 😉

    Primjećujem da ovi podaci ponešto poništavaju tezu da nam je s HDZom u zadnje četiri godine gore! Izgleda kao jedan lijepi kontinuirani napredak. Koji bi mogao biti i bolji/brži, to svakako, ali ipak je napredak.

    Ehem, ono što bih na ovom grafu volio vidjeti paralelno prikazano (kako ono u Economistu imaju graf s dvije skale – lijevo i desno) je kako je “napredovalo” zaduženje per capita kroz zadnjih recimo 10-15 godina.
    Pa kad bi se to još podijelilo i prikazalo zasebno za različite kategorije (javni, banke, …) informacija bi bilo još potpunija 😉

  2. Graf možeš prenjeti na svoj blog i pisati o tome naravno. Kao doktoru ne moram ti govoriti da naravno navedeš izvore. Ne samo ovaj blog kao izvor nego i brojeve dr. Tice koji su dostupni na njegovoj stranici (link gore). On je originalni autor.

    Da, ovi podaci pokazuju kontinuirani napredak u često citiranom pokazatelju životnog standarda, ali to su makro podaci. Da bi dobio bolju sliku, usporedio i dobio odgovor “da li nam je bolje” treba pogledati i seriju mikro podataka kao rast plaća, osobni prihod, kompenzacija, prosječna i median zarada po satu. Pretpostavljam da bi tu slika standarda bila nešto slabija.
    Podatke i podjela vanjske zaduženosti potraži u HNBovoj Analiza inozemne zaduzenosti RH i novijim publikacijama kao Godišnjem i statističkom izvješću…

  3. Da se dobije potpunija slika valjalo bi usporedno prikazati grafove okolnih zemalja: Slovenije, Madjarske, Ceske, Slovacke, Poljske i Austrije. Onda bis e vidjelo rastemo li ili nas vuku, je li bilo pretjecanja i kad se to dogodilo. Rastuce grafove imaju vise manje sve zemlje na svijetu, uz povremena zaostajanja. Pitanje je je li bilo sustizanja i preskakanja iz jednog kluba rasta u drugi. O tome je pisao Bičanić

Trackbacks

%d blogeri kao ovaj: