Posts tagged ‘BDP’

  |  
29. prosinca 2013

Mižerija 2013.

autora/ice cronomy

Za kraj godine, kao i prošle godine, dopunjeno izdanje Misery Indeksa za Hrvatsku. Dva indeksa ovaj put.

Najjednostavnija verzija indeksa mizerije je zbroj stope inflacije i nezaposlenosti. Željeli bi da su oboje niski, što znači da su veći  brojevi loša vijest. Njihovo istovremeno nepovoljno kretanje predstavlja stagflaciju. Misery index je zapravo mjera stagflacije. Uz te dvije varijable dodao sam i treću, kamatnu stopu, točnije prosječnu kamatu na dugoročne kunske kredite s valutnom klauzulom stanovništvu i poduzetnicima, za koju bi također željeli da je niska. Za malo više detalja o podacima i indeksu pogledajte prošlogodišnji post, da se ne ponavljam.

Prvi graf prikazuje Indeks Mižerije od 2000. do danas sa recesijom započetom polovinom 2008. u crveno osjenčanom djelu. Ide li na bolje?

misery1

Drugi graf prikazuje evoluciju indeksa od 2000. do danas po vodećim strankama na vlasti i Premijerima i Premijeriki. Kronologija sa HIDRE. Bilo je nekad i gore?

misery2

Treći graf zasebno prikazuje tri komponente koje čine hrvatsku mizeriju. Inflacija posustaje, ali nezaposlenost galopira.

 

misery3

Posljednji graf predstavlja verziju Barro Misery Indeksa. Robert Barro je uz inflaciju, nezaposlenost i kamatu još ugradio  promjenu BDPa. Ja sam stoga dodao razliku između realiziranog i potencijalnog BDPa, tj. odstupanje BDPa od trenda. (Trend bi trebalo ekonomski precizno definirati, što nije trivijalna stvar, pa sam za potrebe ove ‘vježbe’ samo uzeo trend i cikličku komponentu BDPa izračunate HP filterom.)

BDP iznad (održivog) trenda je dobra stvar i snižava indeks, dok BDP ispod svog trenda povećava indeks. Dakle, osim povećanja inflacije i nezaposlenosti, indeks će se pogoršati ako dugoročna kamatna stopa poraste, te ako je ekonomski rast ispod nekog svog trenda. Ide li na bolje?

BMI

Sve najbolje u Novoj Godini !!

Posted in BDP, Inflacija, Kamate, Nezaposlenost | Komentari isključeni za Mižerija 2013.

Oznake: , , ,
03. prosinca 2012

W?! Hello!

autora/ice cronomy

U onom “boljem” scenariju, Hrvatska je u W tipu recesije, još znana kao ‘roller-coaster’ i naravno kao ‘double-dip’. I to je vjerojatno rastegnuta interpretacija ako ćemo dati ikakvu važnost ona dva kvartala beznačajnog pozitivnog rasta BDPa. U onom gorem slučaju, ako gledamo razinu BDPa, Hrvatska je u L recesiji. Znana još i kao “hockey stick” recesija, najgori je mogući scenarij. Ekonomija padne i ostane duuuuugo na dnu. Japan je tako izgubio čitavo desetljeće, a recesija u Japanu je započela prsnućem balona nekretnina i dionica.

Ako sad počnemo povlačiti paralele sa tržištem nekretnina u Hrvatskoj lovljenju za glavu i zabrinjvajućim mislima nema kraja.

Ipak, evo kako otprilike izgleda kretanje BDPa sa najnovijim podacima o padu 1.9% u trećem kvartalu 2012.u odnosu na 2011. Prosudite sami da u kojem tipu recesije je Hrvatska. Uzeo sam si za slobodno pretpostaviti pad od 1.5% u četvrtom kvartalu 2012 i graf to reflektira. (Ne držite me odgovorni ako bude toliko ili više! Ekonomisti pretpostavljaju sve osim odgovornosti.)

slika12

…. realizirani u odnosu na ‘potencijalni’ BDP. (u grubo jer smo bez modela ovdje)

slika22

…. i jedna duža serija o broju i trendu nezaposlenih. (dovraga i beztraga zašto mora biti tako komplicirano doći do podataka o tržištu rada. Tema za neki drugi post.)

Nez1

Šteta što su se prošle godine izgubile bez da se išta konkretno učinilo da bi se zemlju izvuklo iz recesecije. Ne sasvim drugačije od Japana. Sada je preostao izbor između lošeg i goreg tipa recesije.

Misao – “From now on, when you take a chip, just take one dip and end it.“

Posted in Uncategorized | 2 komentara »

Oznake: ,
04. ožujka 2012

Grafovi BDPa (update)

autora/ice cronomy

Kao što sam rekao, ona tri grafa iz “4 ekonomska eseja” je trebalo osvježiti. Mislio sam da je DZS objavio sve podatke o BDPu za posljednji kvartal 2011. ali samo stopa rasta od -0,2 je objavljena. Ostali podaci izlaze 20. Ožujka. Vrlo sporo. Dakle, grafovi, u istom redosljedu i pratećim objašnjenjem kao u eseju, uključuju podatke samo do trećeg kvartala 2011. Nije najbolje, ali to je što je. Osjenčani dio je razdoblje recesije, za koju sam ostavio da je “kao” tehnički završila sa dva uzastopna kvartala pozitivnog rasta BDPa.

U stvarnosti – jer je tehnička definicija beskorisna – trenutna razina BDPa, sa padom u četvrtom kvartalu 2011., daleko je od one iz 2008. i realizirani BDP se “uspio” vratiti na silaznu putanju potencijalnog BDPa.

Ugodna Nedjelja!

Posted in BDP | Komentari isključeni za Grafovi BDPa (update)

Oznake: ,
07. rujna 2009

Neiznenađenje i iznenađenje

autora/ice cronomy

Šuker u Sisku.

Ivan Šuker: Krizni porez ideja jedne sindikalne središnjice

Napomenuo je da uvođenje kriznog poreza nije izvorna ideja Vlade, već jedne sindikalne središnjice koja nije pristala na smanjenje plaća pa je predložila porez koji će zahvatiti sve zaposlene.

Ma naravno. Još kad bi mogli glasati za te sindikate koji nam donose zakone, pa ih smjeniti na sljedećim izborima… Valjda je bilo samo pitanje vremena kada će se odgovornost za harač prebaciti na druge. Neiznenađuje.


Iz Jutarnjeg. Vladine antirecesijske mjere uzrokuju pad BDP-a

Prema procjeni bonitetne kuće Dun & Bradstreet, smanjenje proračunske potrošnje i povećanje poreza u kontekstu recesije pogoršat će opseg gospodarskog pada u Hrvatskoj.

Uslijed toga, očekuju stopu gospodarskog pada od 4 posto, a za 2010. prognoziraju rast od 0,3 posto. Drugim riječima, antirecesijske mjere hrvatske Vlade imale su kontraefekt.

U rujanskom izvješću te tvrtke ističu kako odgovor Vlade na pad gospodarskih aktivnosti ostaju i dalje pojedinačne mjere, odnosno manjka ujednačen i dosljedan program.

To je, tvrde, pogoršalo nervozu među investitorima koji više ne znaju kojim će se putem ubuduće kretati politika.

Ne treba nam “procjena” kroz nekakvu fancy ultra kompleksnu analizu da bi znali kako je smanjenje proračunske potrošnje i povećanje poreza sve suprotno od onoga što bi bila antirecesijska, stimulativna mjera. Te mjere nisu dizajnirane kako bi potaknule gospodarstvo na oporavak, kako bi ga vratilo na uzlaznu putanju bar kratkoročno. To su stabilizacijske mjere kako fiskalni sistem ne bi krahirao. Nemaju nikakvu poticajnu funkciju. Iznenađuje me da se nekako posebno ističe da su “Vladine antirecesijke mjere imale kontraefekt.” Pa da. Ne treba ih zvati antirecesijske mjere jer one to nisu i ne treba očekivati da će one stimulirati gospodarsku aktivnost i uzrokovati rast BDPa. Ne govorim ja to u smislu “kontra Vlade”, jednostavno to je priroda stvari, to su očekivani učinci ovakvih mjera i Vlada nije imala puno izbora što napraviti u ovoj situaciji, ove godine. No, uzroke ove situacije treba tražiti godinama unazad.

Posted in Država, Fiskalna, Kosor-Lider-Vlada, Porezi-Taxes, Recesija | 2 komentara »

Oznake: , ,
17. srpnja 2008

Europska ekonomija je pogođena i ne odvaja se….

autora/ice cronomy

Činilo se kao da će Europa (euro-zona) izbjeći ekonomski “napad” iz Amerike i proći najgori dio globalnog usporavanja. Možda, ali znakovi za sada ukazuju da to neće biti baš tako. Sa ekonomijom od oko $12.2 bilijuna, euro-zona je druga po veličini nakon Američke. Da li će upasti u recesiju ili “samo” tvrdo pasti još se ne zna. Po nekim analitičarima, upravo je izgledno da će EU pasti u recesiju, dok će se Američka polako i otegnuto izvući ili je za dlaku izbjeći. Po drugima, Američka je već u recesiji koji mjesec. Recimo da je priča jednostavna: Od 2001. najveće ekonomije Njemačka i Francuska su bile potištene. Male zemlje, Irska i Španjolska su izvlačile Europu izvozom u Britaniju i van europe, te nekretninskim boom-om. Sada se nekretninski boom preokrenuo, jaki euro smanjuje izvoznu konkurentnost, Britanija i Amerika su rastom gdje su Njemačka i Francuska bile većinu ovog desetljeća + kreditna kriza + nafta od $140 + neugodna inflacija.

  • Britanski mjehur na tržištu nekretnina je prsnuo. Prodaja kuća je na najnižem levelu u posljednjih 30 godina. Stopa inflacije od 3.8% najviša u posljednjih 10 godina. (Visoka inflacija dok cijene kuća padaju?) Kao i drugdje u Europi povjerenje potrošača je nisko. Britanija je najveća europska ekonomija van 15-članske euro-zone.
  • Mjehur nekretnina je prsnuo i u Irskoj i zemlja se nalazi na rubu recesije. Cijene kuća su pale otprilike 15% ove godine uz predviđanje da će padati sve do pošetka sljedeće. Iako su neki drugi djelovi ekonomije dobri, izvoz primjerice, pad cijena na tržištu nekretnina je toliko velik da je izbrisao rast drugdje. Zapravo, Irski Economic and Social Research Institute predviđa kontrakciju gospodarstva ove godine od 0.4 posto, naspram rasta od 4.5% 2007. U prvom kvartalu BDP je pao 1.5%.
  • U Španjolskoj je građevinska tvrtka Martinsa-Fadesa, sa imovinom od €10.8 milijardi objavila bankrot i tako postala najvećom žrtvom prskajućih europskih nekretninskih balona (porast cijena nekretnina u Americi u usporedbi sa euro-zonom je bio blag) i najvećom poslovnom propašću Španjolske. Groupa MF posjeduje najveću izgrađenu površinu u Španjolskoj, 28 mil. četvornih metara i posjeduje 170,000 jedinica u izgradnji. Ni prva ni zdanja koja je propala sigurno. Građevinski boom je nestao.
  • Njemački izvoz pati zbog jakog eura i slabe amerike, a potrošači su najneraspoloženiji od 1991. I Francuski potrošači, dugo stup potražnje euro-zone, su neraspoloženi. Najslabije raspoloženi od 1987.

Više o Španjolskoj Martinsa-Fadesa grupaciji, Njemačkoj, Francuskoj u WSJ članku niže. I NYT ima slični tmurni outlook.

Spain, Ireland and Denmark are either in a recession or on the brink. Italy is stagnating. France is weakening fast. And Germany, the sturdy locomotive of European growth, is suddenly faltering — dashing most residual hopes that Europe could escape the upheaval in the United States.

read more »

Posted in Inflacija, Kriza, Mjehur-Asset Bubble, Nekretnina, Recesija | 2 komentara »

Oznake: , , ,
26. lipnja 2008

Drew Carey o tehnologiji, trgovini, jeftinoj radnoj snazi

autora/ice cronomy

Vodpod videos no longer available.

more about “NAFTA“, posted with vodpod
Evo jedan zabavan, jednostavan ali i poučan video (original reason.tv) o stranoj (jeftinoj) radnoj snazi, efektima i medijsko/političkom spinu i pretjerivanju. Tema nije potpuno kompatibilna Hrvatskoj potrebi otvaranja tržišta rada za strance, tj. uvozu (jeftine) radne snage, no ima svoje pouke i bitne zaključke koji se zaborave u dnevno-političkim prepucavanjima i okrivljavanjima. Napokon će se i u Hrvatskoj o tome diskutirati (valjda). Da, slobodna trgovina i tehnologija imaju svoje negativne posljedice koje će netko platiti, gubitkom posla, nižom plaćom, kombinacijom to dvoje. Netko će izgubiti, biti “istisnut” i poželjno je amortizirati gubitke. Ne, NAFTA nije stvorila, sama, 27 milijuna poslova kao što se nespretno kaže u videu. No, trgovina i tehnologija stvaraju nove poslove. Pozitivnih posljedica ima više od negativnih – niže cijene, nove šanse, novi poslovi (koji nisu postojali prije), nova i veća tržišta. Nekad pozitivni efekti uzmu duže vremena; samo negativni su vidljivi javnosti i to je ono što političari ne vole. No, trgovina donosi benefite cijeloj ekonomiji i krajnji rezultat je veći BDP i životni standard za sve.

Posted in Izbori Amerika, Trgovina | Komentari isključeni za Drew Carey o tehnologiji, trgovini, jeftinoj radnoj snazi

Oznake: , , , ,
24. travnja 2008

Hrvatski povijesni BDP

autora/ice cronomy

[NOVI POST I GRAFOVI NA OVU TEMU NALAZI SE OVDJE.]

Malo povijesne perspektive o Hrvatskom BDPu po stanovniku, važnijoj mjeri standarda od samog ukupnog BDPa. 

Prvi graf sam napravio pomoću podataka iz rada Josip Tica “The Estimation of 1910-1989 Per Capita GDP in Croatia. (2004)” Ti iznosi CapitaBDPa dostupni su u PDFu ovdje.

Do 1989. per capita BDP iznosi su prof. Tice. Od 1990. do 2001. Tica je prenio podatke (u tablici iznad) iz poznatog povijesnog rada Angusa Maddisona. Ja sam ih objedinio u jednu liniju – plava linija u grafu. Prekid u liniji je tokom drugog svjetskog rata. Nagli pad početkom 90tih je vrijeme Domovinskog rata i hiperinflacije. Treba istaknuti da je sami pad započeo već 1987 u odnosu na ’86.

Prof. Maddison je jedan od pionira u prikupljanju i izračunavanju povijesnih BDPa i rasta zemalja. Objavio je više knjiga na tu temu, a sami podaci su dostupni u Total Economy Database (TED) na njegovoj web stranici. Maddison je dio Groningen Growth and Development Center koji stvara/održava tu bazu podataka.

Pošto su Maddisonovi podaci ažurirani i korigirani od onda, crvena linija za razdoblje 90-2003, predstavlja nove podatke iz zadnje Maddisonove nadopune objavljene u Kolovozu prošle godine. Vidljivo je da su novi podaci za BDP/capita nešto niži za veći dio 90tih od prijašnjih izračuna.

Posljednja, zelena linija, predstavlja najnovije dostupne podatke iz TEDa iz Siječnja 2008, za razdoblje 2003 do 2007. Od prošle godine The Conference Board je preuzeo ažuriranje TEDa. Najnoviji podaci, u excelu, opis i izvori podataka za TED su dostupni ovdje. Svi podaci, kako sam napisao u grafovima, su u PPP 1990 US$.

Gornja zelena linija je samo nastavak serije i tako pokazuje BDP/capita od 2003.-2007. Vidi se da smo tek 2006. postigli veći prihod ($8279) nego 1989. predratne godine ($8155). Donji graf prikazuje potpuno razdoblje 1990-2007 iz TED 2008.

Još jedna u istraživanju vrlo korištena baza povijesnih podataka BDPa i nacionalnih računa je Penn World Table koju su izradili i održavaju Alan Heston, Robert Summers i Bettina Aten sa Center for International Comparisons at the University of Pennsylvania. Kratko zvani Summers-Heston podaci, danas su vjerojatno izbor većine istraživača, a posljednja verzija PWT 6.2 je dostupna ovdje. Verziju PWT 6.1 može se vidjeti ovdje. Donji graf prikazuje BDP/capita iz najnovije PWT 6.2. Razlika u donjem grafu su konstantne cijene bazirane na 2000. godini, u odnosu na 1990. u oba gornja grafa.

(Za uvid u dublju povijest i veličinu hrvatskog BDPa vidi rad Vladimira Stipetića iz 2003. godine “Stanovništvo i BDP Hrvatske (1500-1913) u kontekstu najnovijeg rada Angusa Maddisona.”)

Posted in Uncategorized | 4 komentara »

Oznake: , , ,
05. travnja 2008

Graf BDPa

autora/ice cronomy

Sada kad je BDP za posljedni kvartal objavljen imamo potpunu sliku o rastu prošle godine. Posljednji krvartal 3.7%, za čitavu 2007. 5.6%, najviši rast od 2002. Evo kako izgleda na grafu po kvartalima i godišnje.

Posted in Nekategorizirano | Komentari isključeni za Graf BDPa

Oznake: ,
25. ožujka 2008

Argumentiranje ulaska u NATO

autora/ice cronomy

Zanimljiva diskusija se razvila na pollitici oko Hrvatskog pristupanja NATO paktu. Pollitika.com služi svojoj svrsi, razne građanske inicijative se predstavljaju zajedno sa svojim interesima, stvara se rasprava (ponekad argumentirana, ponekad ne) oko ulaska i ne ulaska Hrvatske u NATO, tko bi to trebao odlučiti (referendum da ili ne). Ja pozdravljam sve građanske inicijative kao zdrav produkt demokratskog duha, koje potom i osnažuju tu istu demokraciju. Iako se možda ne slažem sa ciljevima i namjerama, mislim da su sve te inicijative na kraju dana sa više dobrobiti za diskusiju nego troškova. Mnogo je argumenta i podatak izneseno potpuno krivo ili loše prezentirano. To je ono što ne pozdravljam – loše argumentirana rasprava, uglavnom u ekonomskom smislu, pogotovo oko financijskih troškova i benefita ulaska tj. neulaska u NATO savez.

read more »

Posted in NATO, Troškovi | 1 Comment »

Oznake:
23. veljače 2008

BDP po statističkim regijama

autora/ice cronomy

Sigurno ste već vidjeli u medijima članke o najnovijem izvješću DZS o BDP po statističkim regijama. Ja neću pisati o tome jer možete čitati što nam izvješće govori u novinama. (Večernji, Jutarnji) Priopćenje DZS sa svim tablicama i objašnjenjima je ovdje. Vijest vezana uz DZS je da će najvjerojatnije prijeći pod direktnu nadležnost Vlade. Ja sam napravio par grafova na osnovu tih tablica koji pokazuju kako stanje po regijama i županijama izgleda. Podaci su za razdoblje 2001. – 2005.

read more »

Posted in Nekategorizirano | 1 Comment »

Oznake: , ,
  |  
%d blogeri kao ovaj: