Ako ste pogledali kroz do sada objavljena poglavlja novog MMFovog WEO mogli ste primjetiti da se u 4. poglavlju – How Linkages Fuel the Fire: The Transmission of Financial Stress from Advanced to Emerging Economies – prikazuje položaj Hrvatske. Hrvatska je u ‘nezavidnom’ položaj u odnosu na većinu drugih tržišta u razvoju.
Graf ispod prikazuje položaj prema dvije dimenzije: udio obaveza prema stranim bankama i zbroj tekućeg računa i fiskalne ravnoteže (oba su u deficitu u hrvatskoj). (Podaci za razdoblje između 2002-06) Ništa što već ne znamo, ali graf daje lijepu perspektivu. Kao što i novi Bilten HNBa kaže (Okvir 3.) u Hrvatskom vanjskom dugu prevladavaju obveze prema stranim bankama, tj. dominira kreditiranje domaćeg sektora (bankarskog i nebankarskog) od strane inozemnih banaka, što je posebno naglašeno nakon 2002. godine. Ne treba posebno naglastiti da su te strane banke pretežno iz zapadno europskih zemalja. Upravo ta snažna financijska veza sa razvijenim zemljama i posebno bankarska veza, kako kaže WEO, je glavna prijenosnica financijskog stresa i krize na tržišta u nastajanju. “Ekonomije u razvoju (nastajanju) sa višim udjelom stranih obveza prema razvijenim zemljama više su pogođene financijskim stresom u razvijenim zemljama nego zemlje u razvoju koje su manje povezane.”
Iako je trenutna financijska kriza još u tijeku, vidljivo je da je dotok stranog kapitala u zemlje u razvoju već usporio, te, pošto je financijska kriza sa korijenom u bankarskoj krizi razvijenih zemalja i zbog snažne veze između financijskog stresa u razvijenim i zemljama u razvoju, MMF zaključuje da će taj dotok stranog kapitala još snažnije usporiti i što je važnije sporije se oporaviti sljedećih godina. To predviđanje je potkrijepljeno iskustvima Južne Azije nakon Japanske krize.
“Sistemske bankarske krize u razvijenim ekonomija i njihovo dugoročno razriješavanje po svoj prilici će nagovijestiti poduži pad bankovnih dotoka u zemlje u razvoju – posebice u dijelu Europe u nastajanju.”
Rast izravnih plasmana izvana Hrvatskim privatnim poduzećima i rast plasmana domaćih banaka poduzećima je usporio u zadnjem tromjesečju 2008. Domaćim poduzećima je tako plasirano dvostruko manje nego u posljednjem krvartalu 2007. HNB napominje da je iako prema tome izgleda da su strane banke bile nesklone financiranju domaćih poduzeća, a domaće banke su uglavnom financirale javni sektor, potrebno je razumijeti da je i potražnja domaćih poduzeća bila umanjena zbog kontinuirane ekonomske aktivnosti.
Međutim, to može predstavlja potencijalno i malo veći problem. Naizgled, sve bi trebalo biti uredu kada se ekonomska aktivnost (domaća i vanjska potražnja) vratiti u normalu. Poduzeća će skočiti na pojačanu potražnju sa novim investicijama, što znaći da će potraživati kredite od domaćih i ino banaka. Problem sa kojim bi se domaće tvrtke, bilo u potpunosti orijentirane na izvoz ili sa paletom proizvoda koje se lako ‘pretvore’ u izvozni proizvod, mogle suočiti je da i sa povratkom vanjske potražnje ne budu dovoljno konkurentne i profitabilne zbog devalvacija valuta zemalja trgovačkih partnera Hrvatske (uz već poznate faktore slabe konkurentnosti). Znamo da su neke istočno europske zemlje pretrpjele znatne pritiske i deprecijacije svojih valuta. To bi prouzročilo pad profitabilnost u domaćem sektoru razmijenjivih dobara, što bi usporilo investicije i ostavilo zemlju u recesiji ili je možda produbilo ili znatno usporilo oporavak (više izgubljenog outputa, viša nezaposlenost) u odnosu na konkurentnije zemlje u okružju. (Možda se tu krije neka misao ili strijepnja Zdunićeve “ugriza u kiselu jabuku deprecijacije”?)
Prekasno je spriječiti prijenos krize te smanjivanje deficita tekućeg računa i proračuna neće odvratiti prijenos. Pričuve mogu amortizirati pad dotoka kapitala. No, smanjivanje dvostrukih deficita je bitno za pozicioniranje nakon što financijska kriza prođe i dotok kapitala se oporavi. Iako je upitno da li će se i kada (sigurno ne brzo) dotok stranog kapitala vratiti na levele prijašnjih godina, smanjivanje dvostrukog deficita će pomoći uspostavljanju stabilnosti i privlačenju dotoka stranog kapitala. To znači da ‘borba’ za privlačenje stranog kapitala tek slijedi ako je za prosuditi po prognozama i razmišljanjima MMF. Hrvatska ima neke adute koji bi mogli odigrati pozitivnu ulogu, primarno u privatnom bankarskom sektoru, ali ima i otežavajuće faktore.
Za imati na umu je da osim problema financiranja i kratkoročno prevladavanja financijske krize, postoje i dugoročna pitanja za koja se treba pripremiti i na koja će se morati odgovoriti politikom i reformama jednom kada kriza prođe.
Cronomy.org 