Archive for Veljača, 2011

27. veljače 2011

100 Godina Ekonomskog Istraživanja

autora/ice cronomy

Ovo bi najviše trebalo zanimati studente ekonomije.

The American Economic Review, najutjecajniji ekonomski akademski časopis na svijetu (hrvatski izgleda nema bolji prijevod riječi journal) slavi 100 godina izlaženja. Jubilarno izdanje izdvaja u jednom kratkom pregledu top 20 radova objavljenih u AER.

Među izdvojenim su danas svim studentima ekonomije poznate teorije i koncepti. Tko od studenata ekonomije nije čuo za Cobb-Douglas proizvodnu funkciju (Charles Cobb i Paul Douglas), prirodnu stopu nezaposlenosti (Milton Friedman), optimalna valutna područja (otprilike, ako ste čuli za euro čuli ste i za ovu teoriju Roberta Mundella), Kuznetsovu krivulju. Za one zainteresirane za financije tu je klasik Roberta Shillera koji testira kretanje cijena dionica naspram kretanja dividendi.

Možda manje poznati svim studentim je rad o zdravstvenom osiguranju Kennetha Arrowa, koji je pokazao razloge za neuspjeh tržišta zdravstvenog osiguranja. Izdvojena su čak tri rada (dva, ovisno kako gledate) ovogodišnjeg nobelovca Peter Diamonda – teorija preklapajućih generacija i proizvodna efikasnost kao uvijet optimalnih poreza. Stiglitz ima dva istaknuta rada.

Možda najzanimljiviji klasik za određene problematike u Hrvatskoj je onaj Anne Kruger o političkoj ekonomiji rentjerskog društva koji je započeo istraživanje veze korupcije i ekonomskog razvoja.

25. veljače 2011

Nikad dosta “privatizacije”

autora/ice cronomy

U New Mexicu se nalazi Spaceport America – prvi aerodrom za privatne, komercijalne letove u svemir i stoga jedan začetak nove industrije. Novo izabrana Guvernerka Susana Martinez namjerava privatizirati projekt. Članak iz NYT.


In her first two months in office, Gov. Susana Martinez removed the Spaceport’s supervising board, pushed out its executive director and began a review of the project’s finances, saying the Spaceport needed more robust private investment.

Ms. Martinez, a Republican, was elected on a promise of paring government, and the state’s revenue windfall is long gone. The governor has since made a point of stating her support for the project, and this month she appointed a new board, including three former members and Sid Gutierrez, a former astronaut. But she has also vowed to privatize the Spaceport, saying taxpayers have already paid their fair share.

“We want to be a leader in space exploration, but we want to do it within our budget.”

A local hair stylist, Susan Kopet … “I pay taxes on it, but I don’t have the money to go up in space,” Ms. Kopet said. “I can think of a lot better ways to spend millions of dollars.”

D. Kent Evans, a supporter of Ms. Martinez, … “I just want it to be successful,” Mr. Evans said. “I tell people this is going to be one of the best decisions they ever made.”

….

Zašto je u New Mexicu samo prodaja rješenje? Zašto New Mexico ne može gospodariti svojim zemljištem, tvrtkama, hotelima? Zašto se odlučuje za prodaju takve jedne industrije u nastajanju, sa ogromnim potencijalom za zapošljavanje i razvoj? Zašto bi se privatnim investitorima isplatilo upravljati, a ne državi New Mexico?

Zašto glasači u New Mexicu dopuštaju da im se nudi bolja budućnost, sa novim radnim mjestima, kada privatiziraju Spaceport?

Ne dajte da vam kažu kako će biti bolje sa privatizacijom HŽ, CO ili Podravke, tog obiteljskog srebra.

Ironična pitanja, naravno. Ali mislim da govore puno o shvaćanju razvojne uloge i svrhe privatizacije na jednoj strani, i poreznog novca na drugoj u Hrvatskoj nasuprot jedne zrele demokracije. Zar smo baš toliko nezreli kao porezni obveznici, glasači? Nije problem u privatizaciji, već zrelosti razmišljanja o privatizaciji. Kad ćemo već jednom pobjeći od tih cliché ideja i stavova o privatizaciji?

“The difficulty lies not so much in developing new ideas as in escaping from old ones.” –  John Maynard Keynes

Oznake:
22. veljače 2011

Zašto Hrvatska nema domaće banke?

autora/ice cronomy

Pravo pitanje je zašto bi imala.

Čitam članak u Vanity Fair o Irskoj – prema ‘uputama’ Bakića. Ne mogu a ne biti cinik (dobro, nije da mi je baš teško) i pomisliti da dobro da Hrvatska nema sve (vodeće) banke poput Irske u domaćim rukama.

Irske banke, neke stare i preko sto godina, su bile u domaćem vlasništvu, a opet su isto uspjele baciti Irsku unazad za 20-30 godina sa svojom kreditnom politikom – kreditirajmo i kupujmo ‘samo’ domaće. Političari su prvo indirektno potpomagali njihovu ludost u napuhivanju balona sa slabom regulacijom, a potom i direktno potopile Irsku sa garancijom svih tih gubitaka. Pola od svakog dolara uloženg je izgubljeno.

U Hrvatskoj je, naravno, svima problem upravo to što nemamo domaćih banaka. Bar onih velikih, jakih. Prodali smo ih sve strancima. Domaća banka – u biti poistovjetljena sa državnom – je “jedini način kako investirati u sve one važne projekte u koje strane banke ne žele. Ne možemo se razviti kad smo prodali sve ‘naše’ banke i sada smo dužnici strancima.” Dirljiv argument. Što bi mi to napravili sa domaćom/državnom bankom? Teško se oteti dojmu da bi domaće banke, pogotovo ako su pod ingerencijom hrvatskih političara, bile nekakva garancija razborite i razvojne kreditne politike da uspješnim ishodom. Bolje da ih nema.

P.S. ako imate $25 viška svakako kupite i pročitajte The Big Short Michaela Lewisa. Kratki dio objavljen isto u Vanity.

14. veljače 2011

Trailer

autora/ice cronomy

Za one koje zanima, via Tyler Cowen, trailer za Atlas Shrugged Izgleda prilično loše, nažalost. Za mene, sigurno ne vrijedno karte u kinu.

12. veljače 2011

Intelektualno edificiranje

autora/ice cronomy

Konvencije, prezentacije itd ekonomista… Ne samo za intelektualno edifciranje.

This is a true story:
Back in the mid-1970s, I attended an ASSA/AEA convention in Dallas.
During the third day of the convention, one of the bellhops at the
convention hotel asked me who the people attending the convention were and what we did for a living.
“We’re economists,” I replied. “Why do you ask?”
“I don’t know….. no women, no drugs, just booze, booze, booze.” – John Palmer

Ironično, ekonomisti znaju da ako ste student, pogotovo odličan, poželjno je ipak držati se dalje od cuge.

04. veljače 2011

Porezna Pravda

autora/ice cronomy

Medijsko eksponiranje porezne problematike je često puta toliko površna i jednostrana da bode oči. Iznimke samo potvrđuju to pravilo. Porezna teorija i politika je sve samo ne jednostavno nabacivanje raznim vrstama poreza i poreznim stopama. Koliko god to zvučalo očito netkome tko i ne provodi većinu vremena studirajući poreznu problematiku, zamislite kako samo izgleda netkome tko to čini. (<–) Nikakvih diskusija oko efikasnosti, a rasprava oko pravednosti se svodi na “koliko visoko oporezovati najbogatije.”

Kratki video je dobar uvod u svu silu problematike optimalnih poreza. Argumenata za i protiv ima svakakvih sa svih strana (vidi video), ali kvalitetna rasprava započinje postavljanjem važnih pitanja. Počnimo sa pitanjima za što želimo uvesti ili podići poreze, za koju vrstu redistribucije, za koji društveni program, za koje javno dobro i koliko to kao građani vrednujemo. Ne pitajte, kao što je uglavnom praksa u Hrvatskoj, koliko će se proračun pokprati ili koliko visoko oporezivati bogate. Porezi nisu ‘za državu.’ To nisu glavne mjere dobrog poreznog sustava. Ako se državni proračun mora stalno krpati i ‘dopunjavati’ problem nije u porezima ili nedostatku istih. (via Mankiw, jer se on u njemu pojavljuje.)

Vodpod videos no longer available.

Porezna Pravda, posted with vodpod
Oznake:
%d bloggers like this: