Posts tagged ‘Krediti’

08. studenoga 2007

2 ─Źlanka

autora/ice cronomy

Ba┼í sam zauzet ovih dana (gotovo cijeli Ponedjeljak primjerice nisam ni bio pred kompjuterom) tako da blog malo pati na┼żalost. No da ne mislite da sam napustio blogosferu, evo par ─Źlanaka koju su mi “zapeli zaoko.” Novi Lider je iza┼íao danas, no svakako pro─Źitajte ─Źlanak Borisa Vuj─Źi─ça, viceguvernera HNBa u zadnjem broju. Osim ┼íto nas je ukratko informirao o ovogodi┼ínjem sastanku MMFa i Svjetske Banke, Vuj─Źi─ç se dotaknu i “famoznog” MMFovog radnog papira o rizicima u zemljama JIE. Ukazuje da se nigdje ne spominje Hrvatski te─Źaj zasebno ili nekakvi zahtjevi MMFa da Hrvatska mora promjeniti te─Źajnu politiku (┼íto mo┼żete i sami provjeriti jer je radni dokument dostupan na stranicama MMFa), kao ┼íto su bili naslovi u doma─çim novinama. Takvih preporuka nema. U Hrvatskoj nije na pomolu financijska kriza.

read more »

26. listopada 2007

MMF & Hrvatska

autora/ice cronomy

Rad MMF-ovih ekonomista o regiji Jugoisto─Źne Europe (JIE ili SEE) mo┼żete prona─çi ovdje, na MMFovim stranicama, a PDF skinuti direktno sa ovog linka. Kao ┼íto ste mogli ju─Źer pro─Źitati u Jutarnjem, ovo nije slu┼żbeni MMFov dokument koji nu┼żno predstavlja njihov pogled. Da je ovo slu┼żbeni pogled MMFa, doti─Źna institucija ne bi zatvarala urede u Hrvatskoj, ve─ç bi nam puhala za vrat i vr┼íila daljnje konzultacije kao ┼íto jo┼í obavlja u Bugarskoj i Rumunjskoj. Nedavno iza┼íao World Economic Outlook je slu┼żbeno mi┼íljenje IMFa i ja sam pisao o tom pogledu za na┼íu regiju. “Radni papir” 07/236 – “Ranjivosti Jugoisto─Źne Europe-Koliko Razloga za Brigu?” predstavlja pogled na stanje 5 ekonomista fonda, istra┼żivanje je u tijeku i cilj mu je informirati predstavnike, ekonomiste i ostale (politi─Źare u izbornoj kampanji??) u doti─Źnim zemljama kao i potaknuti daljnu debatu. Rad ne predstavlja neke silne novosti koje konkretno HNB nije svjestan. Tim re─Źeno, problemi nisu izmi┼íljeni i manje zabrinjavaju─çi zbog toga.

read more »

08. rujna 2007

“┼ávicarci” na Hrvate

autora/ice cronomy

U Hrvatskoj, krediti indeksirani u stranoj valuti su uglavnom (2/3 njih) povezani sa eurom. No, iako je Europska Sredi┼ínja Banka ostavila svoju klju─Źnu kamatnu stopu nepromjenjenom u ─Źetvrtak, kamatne stope u Hrvatskoj bi svejedno mogle porasti, opet. Ne bi bilo iznena─Ĺuju─çe da kamate na kredite s valutnom klauzulom u ┼ávicarskim francima porastu jo┼í jednom do kraja godine. Kad je PBZ u Srpnju najavila pove─çanje kamate na kredite u “┼ívicarcima” za 1% (po─Źev┼íi od 1.8.) kao razlog je naveden stalni rast referentne kamatne stope LIBOR na franak. Jo┼í prije PBZa, Splitska Banka je podigla kamatu na ┼ávicarce, a ZABA je najavila da se podizanje “mo┼że o─Źekivati” tokom jeseni.

Razlog ZABA-e je isti kao i PBZ-ov, kontinuirani porast referentnih stopa na nov─Źanim tr┼żi┼ítima. Radi se o referentnoj kamati za franke LIBOR, London InterBank Offered Rate, koji sada iznosi 2.5%. ┼ávicarska nacionalna banka, Swiss National Bank, provodi svoju monetarnu politiku odr┼żavanja stabilnosti cijena tako da postavlja raspon za tromjese─Źni LIBOR na franke. Kao pravilo, raspon je od jedan posto (trenutno 2% – 3%), a nacionalna banka dr┼żi referentni LIBOR u centru raspona, trenutno 2.5% nakon zadnjeg podizanja u Lipnju. Ovaj tjedan, 13. Rujna o─Źekuje se jo┼í jedno podizanje raspona tromjese─Źnog LIBOR-a na franak i time povi┼íenje klju─Źne kamate na 2.75%, a procjene su da ─çe se klju─Źna kamata podi─çi i na 3% do kraja godine.

┼áto stoji iza tih povi┼íenja, koji procesi, koji potom imaju utjecaj na Hrvatske i druge, prvenstveno Isto─Źno Europske kredite sa klauzulom u francima? Za po─Źetak, ┼ávicarska referentna kamatna stopa od 2.5% je druga najni┼ża u svijetu, odmah poslije Japanskih 0.5%. Zbog toga, ┼ívicarski franak (i yen) je iznimno pogodan za aktivno trgovanje valutama. Trgovci aktivno posu─Ĺuju ogromne koli─Źine franaka i investiraju ih u (kupuju) valute sa puno vi┼íim kamatnim stopama. Zemlje poput Islanda gdje novac zara─Ĺuje iznad 13% ili australski i dolar Novog Zelanda, kao i Britanska funta, su popularni ciljevi valutnih spekulanata. Na taj na─Źin, pomo─çu niskih kamatnjaka i niske volatilnosti, investitori zara─Ĺuju na razlici, procesom koji se zove carry-trade. U svom posljednjem kvartalnom izvje┼í─çu Bank for International Settlements (BIS), koja skuplja podatke od 40 centralnih banaka, ka┼że da su Japanski yen i ┼ávcarski franak najvi┼íe kori┼íteni za financiranje spekulativnih pozicija na svjetskim tr┼żi┼ítima valuta. Posljednjih godina iznos zajmova denominiranih u ÔÇť┼ívicarcimaÔÇŁ se popeo na $678 milijarde u prvom kvartalu 2007. i stalno raste.

To brine ┼ávicarsku nacionalnu banku, ponajvi┼íe jer promjena u kamatnim stopama ili osje─çaji investitora u kompleksnim carry-trade pozicijama bi brzo mogli poljujatu ┼ávicarsku ekonomiju kao i ostala svjetska tr┼żi┼íta i ekonomije, uklju─Źuju─çi i Isto─Źnu Europu. No, drugi problem sa carry trade-om je da kao nusproizvod oslabljuje ┼ívicarski franak u odnosu na druge valute, ┼íto kao posljedicu ima porast inflacije. Franak je pao za 4% u odnosu na euro u posljednih 12 mjeseci zbog financiranja carry trade-a, i 10% u odnosu na dolar od 2005. Kad je franak slabiji, uvoznici i potro┼ía─Źi u ┼ávicarskoj moraju potro┼íiti vi┼íe franaka na uvoz.

┼ávicarska nacionalna banka (SNB) je od 2005. podigla referentnu kamatnu stopu 7 puta, na 2.5% kako bi smanjila raskorak izme─Ĺu kamatnih stopa na ostale valute, poskupila franak i tako u─Źinila carry-trade manje privla─Źnim, iako je u tom razdoblju inflacija bila niska. U O┼żujku primjerice, inflacija je bila 0% no ┼áNB je ipak podigla LIBOR na frank na 2.25%, a u Lipnju na 2.5%. No sada ve─ç inflacija pokazuje zube u ┼ávicarskoj. (vidi graf ni┼że) Ukupna inflacija i temeljne inflacije koje isklju─Źuju hranu, duhan i energiju su o┼ítro krenule na gore od O┼żujka. Uz pretpostavku da kamatnjak ostane na 2.5% kao ┼íto ┼áNB pretpostavila u zadnjem izvje┼í─çu iz Lipnja, o─Źekuje se stopa inflacije 0.8% ove godine i blizu 2% 2009., ┼íto je indikacija da ne─çe stati sa podizanjem kamatnjaka u narednim mjesecima. Nadalje, ekonomija ne pokazuje znakove posustajanja unato─Ź nemiru na svijetskom financijskom tr┼żi┼ítu. Razlog tomu jest da su ┼ávicarske banke ostale nazahva─çene krizom bezgarantnih hipoteka u Americi. ┼ávicarci su veliki ┼ítedi┼íe i za razliku od zemalja Europske Unije, ┼ávicarska ima samostalnu monetarnu politiku. Po procjeni SNC godi┼ínja stopa rasta za 2007. ─çe biti 2.5%. Nezaposlenost je na vrlo niskih 2.7%.

švic. inflacija

Podizanje ┼ívicarske kamatne stope zbog ve─çe inflacije i smanjivanja carry-trade, osjetiti ─çe se i u Hrvatskoj kao i drugim zemljama centralne i isto─Źne Europe. Franci zbog svoje niske kamate kori┼íteni su za zajmove u zemljama isto─Źne i centralne Europe (CEE regija). Standarda strategija je da ku─çanstva posu─Ĺuju direktno u francima ili s klauzulama u ┼ívicarskim francima kako bi investirali na doma─çim tr┼żi┼ítima ili zbog hipoteka, ┼íto je ve─çinom slu─Źaj. Kako ka┼że najnovije kvartalno izvje┼í─çe BISa “hipoteke denominirane u ┼ávicarskim francima su postale vrlo popularne u zemljama centralne i isto─Źne Europe.” Ta popularnost u CEE regiji je pridonijela ukupnom porastu zajmova u francima. Izme─Ĺu 2002. i 2007. godine otprilike $15 milijardi je “preba─Źeno” iz banaka euro regiji u banke CEE regije. (Diagram dolje. Em zna─Źi Emerging i obuhva─ça Bugarsku, ─îe┼íku, Estoniju, Hrvatsku, Ma─Ĺarsku, Poljsku, Rumunjsku, Slova─Źku, Sloveniju, Tursku, Ukrajinu, Maltu, Litvu, Letoniju).

flows

Interbankovni transferi u francima su i┼íli primarno bankama u Poljskoj, Ma─Ĺarskoj i Hrvatskoj, iako su usporili u zadnje vrijeme.

cro claims Kako su kamate u isto─Źnoj Europi puno vi┼íe od ┼ávicarskih, banke sve vi┼íe nude zajmove u francima ili indeksirane u francima. To zna─Źi da obi─Źna ku─çanstva, Hrvatska i Ma─Ĺarska, svjesno ili nesvjeno, ulaze u carry-trade, tkz. carry-trade za ku─çanstva kako su neki bankari to nazvali. Prema BIS-ovim podacima vrijednost zajmova u “┼ívicarcima” izdanih izvan ┼ávicarske je narasla na oko $140 milijardi pro┼íle godine, dok je 2002. godine taj iznos bio ne┼íto iznad $61 milijarde. Ekonomisti procjenjuju da je ve─çina tog porasta rezultat tih tkz. carry-trade za ku─çanstva.

Postoji zabrinutost da ┼ípekulacije sa valutama mogu destabilizirati ekonomije isto─Źne Europe u kojima su hipotekarni krediti indeksirani ili denominirani u francima i vrlo popularni. Dok se tipi─Źni investitori na tr┼żi┼íu valuta znaju za┼ítiti od gubitaka u carry-trade spekulacijama i mogu brzo likvidirati svoje pozicije, obi─Źna ku─çanstva nisu u mogu─çnosti to napraviti, a neka nisu ni svijesna u ┼íto se upu┼ítaju. Hipotekarni krediti su uglavnom u doma─çoj valuti, ali indeksirani za franak ili neku drugu valutu. Ako su krediti u “┼ívicarcima” izdani sa plivaju─çom kamatom, porast ┼ávicarskih kamata ─çe pove─çati kamate na postoje─çe kredite. Kad bi vrijednost franka porasla u odnosu na kunu du┼żni─Źko optere─çenje obitelji koja zara─Ĺuje u kunama, a ima zajam u francima, bi se pove─çalo (bilo zbog rasta vrijednosti franka ili nekakve umjetne devalvacije kune). Za sada, kako HNB izvje┼ítava “tijekom prva ─Źetiri mjeseca 2007. godine ostvarena je … aprecijacija te─Źaja kune prema … ┼ívicarskom franku za 1,9%.” Treba primjetiti kako HNB izvje┼ítava u Godi┼ínjem Izvje┼í─çu za 2006. da se:

“znatno pove─çao iznos kredita indeksiranih uz ┼ívicarski franak, koji je na kraju 2006. bio za 92,8% ve─çi nego na kraju 2005. godine. Tako se udio kredita indeksiranih uz ┼ívicarski franak u ukupnom iznosu kredita odobrenih u stranoj valuti ili s valutnom klauzulom pove─çao s 11,8%, koliko je iznosio na kraju 2005., na 21,0% na kraju 2006. godine. Vi┼íe od polovine ukupnog iznosa neto kredita na kraju 2006. godine odnosilo se na kredite indeksirane uz euro (53,7%), dok su udio od 15,0% ostvarili krediti indeksirani uz ┼ívicarski franak.”

Primjerice, u Ma─Ĺarskoj je taj skok bio 87% od 2005., na ÔéČ6.6 milijardi. Pove─çanje kamatnih stopa na kredite vezane uz “┼ívicarce” smanjiti ─çe njihovu atraktivnost i utjecati na hla─Ĺenje potra┼żnje za stranim kreditim u Hrvatskoj, ┼íto i nije tako nepo┼żeljno kad vidimo da je udio “┼ívicaraca” u vanjskom dugu pre┼íao udio dolara 2006. i nalazi na drugom mjestu iza eura. (graf dolje) No ┼íto ako ECB u sljede─çih par mjeseci spusti svoju referentnu kamatnu stopu? Otplata kredita u euru bi trebala biti lak┼ía, ali i potra┼żnja za novim kreditima bi oja─Źala. Godi┼ínje izvje┼í─çe HNBa za 2006. godinu navodi:

“Tijekom 2006. godine u valutnoj strukturi inozemnog duga udio eura smanjio se sa 75,5%, koliko je iznosio na kraju prethodne godine, na 74,5% na kraju 2006. Posljedica je to pada duga poslovnih banaka nominiranog u eurima, koji je zamijenjen pove─çanim zadu┼żivanjem u ┼ívicarskim francima i kunama. Pritom je udio ┼ívicarskog franka prema┼íio udio ameri─Źkog dolara, do tada druge najva┼żnije valute u strukturi ukupnoga inozemnog duga. Udio ameri─Źkog dolara i jena smanjio se uglavnom zbog otplata dr┼żavnih obveznica nominiranih u tim dvjema valutama (otplate duga Londonskom klubu i otplate samurajske obveznice.”

valuta struktura

%d blogeri kao ovaj: