Ok, first of all, this post is both in English (1st part) and Croatian (2nd) (Added on Saturday) For my Croatian readers if you don’t want to read in english just scroll down and read in croatian. I decided to do it this way because I want to put my 2 cents about the WB and Wolfowitz and more about the issue beyond the artificially created scandal, not just write about the news. I don’t think Bozo the Clown is really the right choice for what is primarily a management crisis. A good place to follow the latest developments in the news and blogs together is Sphere website. Later, I write in Croatian to explain a bit more and broaden the news about the World Bank & Wolfowitz case, as the Croatian media coverage about it is lacking any detail or plain dumb. So the context of both is different.
Živilo Bratst…. eee …. Međugeneracijska Solidarnost i Pravednost!
Kao…… Baš ovaj tjedan, kad je SDP predstavio svoj “politički” mirovinski plan, kao naručeno se pojavila zanimljiva diskusija na Economist.com site-u. Zapravo, radi se o diskusiji o etičnosti deficita. Ako malo razmislite, zdravo razumski, odmah će te povezati dva i dva. SDP najavljuje povećanje izdataka za mirovina od 10% već u 1. godini mandata. Nadalje, obećavaju uvođenje državnih mirovina u 1. godini mandata kako bi izjednačili nove sa starim umirovljenicima. I evo sočnog djela, za to izjednačavanje će biti potrebno 1.6 milijardi kuna. I bit će to najskuplji projekt u SDP-ovom mandatu.
Podijeli - Share this
Biofuel Update
Kratki update o biomasi i etanolu kao «obnovljivim» izvorima energije. U prošlom postu sam se samo malo dotaknuo etanola, ali bit će više. Priče se definitivno zakuhtavaju.
Evo sada par zanimljivosti. Kao što je B!K već pisao o Castrovoj kritici korištenja šećerne repe i općenito hrane za gorivo, ja malo proširujem taj događaj. The Economist je šokantno napisao i «heretički» se složio sa Castrom (što ja mislim da se nije dogodilo ikada prije). Cijeli tekst nećete moći pročitati na siteu Economist ako niste pretplatnik, ali zato ga možete ovdje. 😉
Podijeli - Share this
KYOTO – Dio “jedan” (updated)
(Ipak sam se odlučio na mali updated posta, dodao sam par grafova.)
Hrvatska je ratificirala Kyoto, a ja kasnim sa komentarom. Tj. ne kasnim toliko slučajno koliko namjerno. Čekao sam da vidim šta će se reći o tome u našim medijima, pa na kraju ništa. Više, mi se čini, da su rekli blogeri nego mediji. Što je pohvalno! (Mali update: Vidim Hloverka je pričala o tome pa ću se osvrnuti kasnije na to). No što to zapravo znači za Hrvatsku, tj. za hrvatsko gospodarstvo i okoliš? Kyoto je primarno namjenjen smanjenju emisija CO2 i ostalih ispušnih plinova kao funkcija usporavanja globalnog zatopljenja i poboljšanju okoliša. Lijepo. Da li će možda smanjenje plinova u Hrvatskoj pomoći smanjenu globalnog zatopljenja? Ni malo. Da li će se hrvatski okoliš i atmosfera poboljšati? Ne nadajte se. Da li je bilo potrebno da RH ratificira Kyoto? Ne baš.
Podijeli - Share this
Nova i Stara Hrvatska
Prošao je i rođendan EU a nisam pisao o tome, tj. o važnosti za Hrvatsku. A nisam ni blog imao onda. Osim uobičajenog, šablonskog objašnjenja da Hrvatska spada u “Europu” (misleći pritom na instituciju prvenstveno ekonomskih integracija kao osnova očuvanja mira a potom i demokratskih načela) Hrvatskim skeptičnim građanima potrebno je bolje i konkretnije objašnjenje zašto i gdje u Europu. EU se ispravno kreditira da je omogućila mir i prosperitet njenim članicama. Ako to nije dovoljan razlog za pristupanje Uniji teško je objasniti što jest. No naravno, EU je isto tako podjeljena (oko Ustava) i svađalačka (sjetite se pepucavanja oko zajedničke deklaracije). I kad se govori o ekonomskoj politici postoji nova i stara Europa. (Neću sada o međunarodnim odnosima i vanjskoj politici.)
Podijeli - Share this
“Samo za znatiželjne II”
Nedavno je gosp. Lesar objavio vrlo zanimljive podatke na svom blogu i pollitika.com dnevniku. Od tuda kopiram naslov, a sa idejom kao i njegovom, da prikažem (informiram) malo zanimljiviju sliku standarda života u RH. Da bi bolje razumljeli naše gospodarstvo valja račlaniti BDP, tj. konkretnije BDP/stanovniku. Iz takve rasčlambe možemo konkretnije vidjeti kakve ekonomske mjere su potrebne da bi povisili BDP/stanovniku. Ovo je samo za početak na Hrvatskom, dalje ću na engelskom jer je terminologija lakša, (meni se makar čini razumljivija) a kasnije ću prevesti na Hrvatski. So … the nice formula GDP/capita can be decomposed as follows:
GDP/Population = (GDP/Hours worked) x (Hours Worked/ Employment) x (Employment/Labor Force) x (Labor Force/Population)
The green part of the equation tells us Hourly Productivity. Data for it are almost non existent for Croatia. There was none on the Crostat or even Eurostat. Hourly productivity table there is empty for Croatia. The other 3 blue terms show us the labor market situation, i.e. what is lacking there.
Podijeli - Share this
Mobitel na povoljan kredit….ili…leasing
Evo još malo o poreznim prijedlozima, nadovezano na “kakademske”, ali odnosi se na bilo čije slične prijedloge povećanja poreznog opterećenja. Iako su samo teoretski a neki i iz maloumlja predlagani i vjerojatno (nadamo se) nikada neće zaživjeti ne mogu se maknuti od ovakvih diskusija jer su toliko iritirajuće.
Cronomy.org 