Archive for ‘Nobel Prize’

27. studenoga 2008

Komika

autora/ice cronomy

56254661 Ja sam opet zauzet kao i prošle godine u ovo doba (nažalost tamo negdje do malo prije Božića), ali ovo je prekomično da preskočim. Via FreeExchange.

A dati ću svoj komentar o eminentnosti i “kuhanju” dotičnog na slici. No fight, no glory. Right?

Oznake:
21. listopada 2008

Krugman bi je dobio i bez ijedne kolumne

autora/ice cronomy

Neki hrvatski mediji i određene javne osobe su pomahnitalo skočili na Krugmanovog Nobela, sugerirajući kroz bombastične fraze i naslove poput “Bushov kritičar dobitnike Nobelove za ekonomijuekonomski slabo upućenoj javnosti da je nagrada dodjeljena zbog njegovih NYT kolumni u kojima kritizira ekonomski rekord Predsjednika Busha. Bezveze. Uz to, nitko se nije potrudio malo produbiti objašnjenje za što to je to točno Krugman, kao jedan od najmlađih dobitnika ikad i sam, dobio Nobela. (Smatra se da dodjela Nobela jednom znanstveniku donosi veći prestiž od onog podjeljenog na tri djela.) Avinash Dixit sa Vox bloga ima najbolje objašnjenje za što je Krugman dobio nagradu i za što nije.

In the last 10 years, Krugman has achieved fame in a much larger arena with his columns in the New York Times. These offer strong views on economics and politics, and they have been harshly critical of the Bush administration on most issues. It is no wonder that they attract adulation from readers who share his views on these matters and hatred from the other side. The former delight in his Nobel Prize, and the latter are shocked and dismayed by it, but both these reactions are mistaken. The prize has nothing to do with the Op Ed columns and would have come to Krugman just the same if he had never written a single one of them. The prize celebrates his achievements in science, not in the policy arena. It is therefore important to summarise and clarify exactly what those achievements are.

Oznake:
18. listopada 2008

Debata o regulaciji

autora/ice cronomy

Na siteu magazina The Economist traje zanimljiva i potreban debata i glasanje na temu regulacije financijskog sektora. Propozicija koja se debatira i o kojoj se glasa je “Bila bi greška teško regulirati financijski sistem poslje krize.” “Za” tu izjavu je sada 38% glasova, “protiv” je 62%. Iza “za” argumenta je Myron Scholes, iza “protiv” argumenta je Joseph Stiglitz. Obojca Nobelovci iz ekonomije, imaju dobre argumente i pažljivo čitanje obojce vas može potaknuti da glasate za njegov položaj. Nijedan od položaja nije ekstreman koliko propozicija daje nagovjestiti. Čitaj dalje.

read more »

Oznake:
13. listopada 2008

Paul Krugman je Nobeliran

autora/ice cronomy

Prva reakcija – nije loše, trebalo je bolje. Krugman sigurno zavrijeđuje nagradu, ali mišljenja sam da ima više ekonomista koji zavrijeđuju nagradu prije. Dobrog zdravlja, Prof. Krugman je lako mogao sačekati još koju godinu. Kao netko tko je već dobio John Bates Clark medalju, koju je teže dobiti od Nobela, Krugam je bio gotovo pa i neupitan za Nobelovu. Pozitivna eksternalija za nas smrtnike je da za razliku od prošle godine, ovaj put ima mnogo više razmljivijeg materijala za čitati i pisati o nagradi.

In any case, Congratulations!

Najpoznatiji svjetski ekonomist lijevice kako ga naziva Bryan Caplan, je ipak daleko progresivniji u svojim teroijama i zagovaranjima od bilo kojeg našeg ekonomista lijevice. Imamo mnogo za naučiti ovdje. Tyler Cowen sa Marginal Revolution bloga ima daleko najbolji komentar u blogosferi. Sa pregršt linkova materijala za čitanje ima na pregršt. NYT-ov blog Economix ima kratki intervju sa Krugmanon koji i sam priznaje da nije očekivao ovaj dan tako rano. Justin Fox sa Times-ovog bloga isto ima zanimljiv pregled i komentar o ovogodišnjem Nobelu. Ispravno primjećuje, kao što su mnoge agencije objavile vijest, o spekulaciji da su Šveđani nagradili Krugmana za njegovu kritiku Predsjednika Busha (ja u to ne vjerujem). MisesBlog, valjda vođen Hayekovim protivljenjem Nobelovoj nagradi za ekonomsku znanost, omalovažava vrijednost pobjednika i Švedske Akademije.

Ispod je članak Economista iz Travnja ove godine kao dobar uvod u Krugmanov rad i utjecaj. (Neki linkovi na radove ne rade.)

read more »

12. listopada 2008

MMF sastanak, sljedeći tjedan i Nobel

autora/ice cronomy

Oči financijskog svijeta su uprte na G7-IMF-WorldBank sastanak i koordinirajući odgovor o rekapitalizaciji banka i spašavanju financijskog svijeta. Još uvijek nikakav konkretni/detaljni plan nije proizašlo iz sastanka svjetskih vođa i tako će za sada ostati. Samo mutne izjave o zajdništvu i dubljoj kooperaciji. MMF je podržao  Čini se da se predviđanje Krugmana obistinjava – ukoliko nema konkretnih mjera i detaljnog plana možemo očekivati nejasne principijelne izjave.

Vjerujem da su zainteresirani pratili čitav vikend po stranim servisima najave i polu-najave. MMF upozorava na globalni kolaps financijskih tržišta. Strauss Kahn upozorava da su briga o solventnosti velikih financijskih kuća u Us i Eu gurnule financijski sistem na rub sistemskog raspada. Europski čelnici (15 zemalja koje djele Euro) su, navodno, blizu konkretnog dogovora o potpori bankarskog sustava. Tržišta će biti … ahm … vidno razočarana sa nedostatkom dramatičnijih poteza iz zemalja G7, kaže Laurence Meyer bivši FED guverner. Prve rezultate tog predviđanja ćemo vidjeti već za par sati kad se otvore tržišta Istočne Azije.

Sljedeći tjedan test za dionička tržišta i ukupnu financjisku krizu će biti jedna banka – Morgan Stanley. WSJ piše:

Panic has reached fever pitch. Morgan Stanley’s shares have come under severe pressure, including a 26% drop Thursday, as investors bet it’s the latest Wall Street firm to get into trouble. But if Morgan Stanley pulls through, it would represent an important milestone in the search for a stock-market bottom. At some point, a high-profile financial firm will survive fear-stoked selling. When that happens, it might abate.

Barry Ritholtz na svom blogu daje pregršt linkova o mišljenjima, odgovorima na krizu i savjetima o riješavanju. Svakako za pogledati za one kojima nije dosta čitanja o trenutnoj situaciji. Na RGEconomics Fabisu Maximus daje sažetak rezultata MMFovog sastanka kojeg naziva najvažnijim međunarodnim sastankom desetljeća.

A u ponedjeljak nas čeka dodjela objava posljednjeg Nobela. NYT-ov Economix blog ima sažetak predviđanja i rezultat na kladionicama. Nema neke razlike od onoga što sam ja pisao prošli tjedan.

05. listopada 2008

Još o kandidatima za Nobel

autora/ice cronomy

Ovako izgleda najsvježije rangiranje ekonomista u RePEc (Research Papers in Economics) bazi podataka po broju citata. Broj citiranih radova se koristi kao objektivna mjera znanstvenog utjecaja i u suglasnosti su sa nekim subjektivnim mjerama o utjecaju i prestižu. Prihvaćeno je i da postoji visoka korelacija između mnogo citiranih imena i potencijala za dodjelu nagrade.

Rank Author Score
1 Andrei Shleifer 8478
2 Robert J. Barro 7277
3 Joseph E. Stiglitz 5966
4 James J. Heckman 5885
5 Robert E. Lucas Jr. 5599
6 Mark L. Gertler 5300
7 Olivier Blanchard 4703
8 Edward C. Prescott 4368
9 James H. Stock 4233
10 Lawrence H. Summers 4175

Kao i prošle godine i dalje navijam (subjektivno) za Barro-a, drugi bi bio Feldstein. Fama bi isto već trebao dobiti. Kandidati po ThompsonScientificu su rangirani mnogo niže.

48 Christopher Sims 2599

50 Lars Peter Hansen 2549
63 Thomas J. Sargent 2352
73 Martin S. Feldstein 2187
271 Harold Demsetz 849
Oznake:
03. listopada 2008

Dolazi nam Nobel 2008.

autora/ice cronomy

Opet nam dolazi to doba godine – Nobelove za 2008. Najzanimljivija je, naravno, nagrada za ekonomiju, koja se dodjeljuje, kao šećer, na kraju. Prošlogodišnja je uhvatila novinare ali i akademske ekonomiste “off guard”. Tema – dizajn mehanizama – je bila malo ezoterična čak i za financijske i ekonomske novinare, a ekonomisti su bili iznenađeni (ugodno) jer je rad na toj teoriji već davno van stila šire ekonomske zajednice. (Možda se teorija ipak pokaže praktičnijom od onoga što se prvo mislim danas kad su se tržišta za razne financijske izvedenice razbila, a Američka Vlada ih nastoji kupiti. Znači, neki mehanizam koji će odrediti otkupnu cijenu za te instrumente je potreban. Ipak, za sada se nigdje ne spominje utjecaj prošlogodišnjih Nobelovaca. Vidjet ćemo.)

Možda će ove godine nagrada ići poznatijim imenima i manje ezoteričnim nagradama. Reuters Thomson je, kao i svake godine, objavio svoja predviđanja za ovogodišnje nagrade na temelju ukupnih citata u svojoj ISI Web of Knowledge bazi podataka. Za 2008.

  • Lars P. Hansen, Thomas J. Sargent and Christopher A. Sims  –  “for their contributions to dynamic econometric models.”
  • Martin Feldstein  –  “for his research on public economics, including taxation, social security, health economics and many other topics.”
  • Armen Alchian and Harold Demetz  –  “for their publications on property rights and their contributions to the theory of the firm.”

Hansen i Sargent bi zajedno mogli dobiti kao prirodan izbor dva ekonometričara, dok Sims i sam može odnjeti nagradu. Sims je pionir metoda vektorske autoregresije (VAR metode) u ekonometriji i raznih tehnika za detektiranje, vrlo bitno, uzročno posljedičnih veza. Vjerojatno bi najradije vidio Feldsteina kao pobjednika. Ne ove godine, ali svi ovi kandidati su vjerojatni Nobelovci u sljedećih par. Komisija koja dodjeljuje nagrade mora držati na umu i starost kandidata. To najviše u prilog ide posljednjoj dvojci. Alchian i Demetz su dva mikroekonomista rođena 1914. i 1930. Alchian je bivši profesor Nobelovcu iz 1990. William Sharpe.

Oznake:
27. lipnja 2008

Alokacijski mehanizmi i Leonid Hurwicz

autora/ice cronomy

Puzz je već prenio vijest da je prošlogodišnji Nobelovac iz ekonomije, Leonid Hurwicz (90) preminuo. Ja sam nakon proglašenja dobitnika preveo kratki članak prof. Peter Boettkea o Nobelovoj za 2007. Laska mi kad kaže da znam puno više o tome zašto je dobio Nobelovu. Nisam znao baš, i trebao sam se više informirati. Jednostavna činjenica je da, za razliku od mnogih drugih predmeta Nobelove nagrade u ekonomiji, “mechanisam design theory” i Leonid Hurwicz nisu dio standardnog curriculuma, unatoč tome da je dio aktivnog istraživanja u ekonomiji već više od 20 godina sa sve više aplikacija. U New Palgrave Dictionary of Economics, unos pod “mechanism design” je napisao Roger Myersen, koji je dobio Nobelovu zajedno sa Hurwiczom, no ime Leonid Hurwicz se, čudno, pojavljuje samo jednom i to u bibliografiji. Sigurno se iz toga ne može zaključiti tko je Leonid Hurwicz. Ovako WSJ opisuje “mechanism desig theory”:

Regarded as the father of the field known as “mechanism design theory,” Mr. Hurwicz tackled a problem that the field of economics didn’t traditionally consider: When markets don’t allocate resources efficiently, or at all, what sort of allocation mechanisms can be created that will do so?

In textbooks, Adam Smith’s invisible hand matches buyers with sellers equally. A million potato farmers will find a million potato eaters and will sell their goods for the maximum that buyers are willing to pay. In the real world, buyers and sellers can’t find each other, or one buyer tries to corner the market, or the government grows the potatoes. Mechanism design theory addresses what happens when buyers and sellers keep private information about how they value a good or service.

Mr. Hurwicz, born in Moscow, began developing theories that show when markets aren’t capable of operating efficiently — and to measure what type of mechanism would work best. “Leo Hurwicz made the breakthrough that the key part of the problem is that people don’t have incentives to share information” about the price at which they are willing to buy or sell, said Roger B. Myerson, who studied Mr. Hurwicz’s work as a Harvard graduate student and shared his Nobel Prize along with Eric S. Maskin.

Ni na naprednom levelu se o toj teoriji ne uči/raspravlja pretjerano. “Mechanism design” se ne nalazi u standardnim (naprednijim) knjigama, recimo iz mikroekonomije. Hal Varian, autor jednog od najpoznatijih udžbenika iz mikroekonomije, je pisao radove o “economic mechanism design”, ali nije temu uključio u svoj udžbenik za studente. Vjerojatno zato jer je “mechanism design” vrlo matematički orijentirana metodologija analize rezultata ekonomske efikasnosti, ali je ipak sub-disciplina mikroekonomije i teorije igara. “Mechanism Design Theory” se obično pojavi oko diskusija o dizajnu aukcija (zbog potreba privatizacije primjerice) ili teoriji igara. Za sve više od toga treba tražiti specijalne izvore, poput Hurwiczove knjige Designing Economic Mechanisms objavljene tek 2006. Za jednog prosječnog studenta da se upozna sa predmetom “mechanisam design theory”, po mom mišljenju, je slučajnost. Možda će to Nobel promjeniti i “mechanism design” će polako uči u udžbenike. Do onda pročitajte ispod više o teoriji iz New Palgrave Dictionary of Economics (nema matematičkih formula!).

read more »

Oznake:
17. prosinca 2007

Edmund Phelps o europskom modelu

autora/ice cronomy

Nobelovac Edmund Phelps je već duže vrijeme poznati kritičar europskog poslovnog modela i institucionalnog aranžmana koji ga podupire. Dobri, stari argument protiv poslovno-političkog intimnog prijateljstva protiv kojeg je još i Adam smith pisao. Osnova kritike je da su europske kontinentalne korporacije nedovoljno dinamične zbog nekakve “solidarnosti” u odlučivanju (socijalni partneri, veliki sindikati, socijalna-politička vijeća…) koja potom umanjuje inovacije, tj. dinamičnost promjena, internu dinamičnost postojećih kompanija ili pak samo poduzetništvo. Cilj tih institucija, u grubo, jest onemogućavanje gubljenja poslova što bi značilo otpuštanje radnika, a ako to i nije explicitni cilj, jest trošak takvog sistema koji netko plaća. Otpuštanje radnika bi se dogodilo u nekim određenim industrijama i tamo je opozija prirodno velika, no u čitavoj ekonomiji bi došlo do stvaranja poslova. Ta činjenica se uvijek izgubi u diskusijama o restrukturiranju starih i neproduktivnih industrija (primjerice brodoradnje). U Hrvatskoj je dominira ovaj način razmišljanja, ne samo u sindikatima, što je za očekivati, već i u poslovnim krugovima gdje se često traži formiranje velikih industrijskih holdinga (vidi komentar Novotnya u Lideru) što ne predskazuje nekakvu promjenu na bolje. U nedjeljnom Financial Times Phelps je iznjeo svoje viđenje tog problema i kako bi globalizacija mogla riješiti endemičnu tromost europskog modela. Ništa novog, jer kako sam rekao Phelps vec dugo piše o ovome. Svakako da Phelps iznosi zanimljive poglede i ispravno analizira stanje kontinentalne europe, no ima i svojih mana i kritika. Phelps implicira da je jedan sistem superiorniji od drugog, što možda i jest i sa čime se ja slažem, ali oba imaju svoje troškove koje netko plaća. Troškovi nisu lako vidljivi ili izračunljivi. Pitanje dakle jest koji su i koliko ti troškovi? Koji su benefiti jednog sistema, a koji drugog? Koji je bolji za srednje razvijenu državu, tj. za države u razvoju? Svakako za pročitati!

read more »

19. listopada 2007

Nobel za Tržište

autora/ice cronomy

Povodom dodjele Nobelove za ekonomsku znanost odlučio sam prevesti jedan kratki rad prof. Peter Boettke koji se pojavio u WSJ 16. Listopada 2007., dan nakon dodjele nagrade. (Bold u zagradi je moj dodatni prijevod i objašnjenje radi boljeg razumjevanja, tj. ideja da će pomoći ka boljem razumjevanju)

Jučer su Leonid Hurwicz, Eric Maski i Roger Myerson dobili Nobelovu Nagradu iz Ekonomske Znanosti, za njihov pionirski rad u “dizajnu mehanizma.” Začudno, neki su iskoristili ovu priliku kako bi omalovažili ekonomiju slobodnog tržišta. No istina je da zaslužni primaoci nagrade duguju direktno misliocima slobodnog tržišta koji su došli prije njih.

read more »

Oznake:
%d bloggers like this: