Evo još par izjava …. uz rizik da nenamjerno pokrenem serijal.
Post je dopunjen i sada, na zahtjev, objavljen i na pollitika.com.
Ekonomija i Hrvatska
Evo još par izjava …. uz rizik da nenamjerno pokrenem serijal.
Post je dopunjen i sada, na zahtjev, objavljen i na pollitika.com.
… Amerika je u recesiji već skoro godinu dana. Objavio je to National Bureau of Economic Research – institucija koja datira poslovni ciklus i kronologiju recesija u Americi. Posebnost NBERa je da ne datira recesiju na način koji se uobičajeno spominje po financijskim medijima, uključujući domaćim – dva uzastopa kvartala negativnog rasta realnog BDPa. Manje-više ta definicija je beskorisna. Dok bi čekali podatke realnog BDPa po kvartalima (pogotovo u Hrvatskoj), da li je došlo do rasta ili pada, recesija bi došla i prošla, tj. nemoguće bi bilo definirati recesiju ako ne postoje dva kvartala pada realnog BDPa. Naravno, realni BDP može rasti u 2. kvartalu za 3%, i pasti u 3. i 4. za 0.3%. Da li je to recesija? Ekonomska aktivnost, koju NBER gleda u datiranju, se sastoji od više varijabli osim realnog nacionalnog dohotka. Najvažniji su domaća proizvodnja i zaposlenost. Konkretnije, gledaju se 4 pokazatelja: zaposlenost, realni osobni prihodi minus državni transferi, industrijska proizvodnja i realna prodaja dobara. Koncentracija je na mjesečnim pokzateljima, ne na kvartalnim.
Još jedna stvar. Svakako pročitajte teksta sa gornjeg linka kako bi bolje razumjeli što je to recesija, ekonomska aktivnost i poslovni ciklus. Pogotovo Q&A dio. U Hrvatskoj se paušalno i pomopozno – karakteristike medija – sve vezano za ekonomiju i pad ekonomske aktivnosti naziva “kriza.” Brkaju se realni i financijski sektori. Inflacija gore je kriza. Pad burze je kriza. Nelikvidnost brodogradilišta je kriza. Zdravstvo – kriza. Dug – kriza. To je valjda kompatibilno sa politikom, gdje je sve “afera.” Fuj.
Koliko se puta spominje “kriza” u objavljenom tekstu NBERa? 0.
U.S. Entered a Recession A Year Ago, NBER Says (NYT link)
NEW YORK — The U.S. economy has been in recession for about a year, according to the research organization that tracks economic cycles.
In a statement, the National Bureau of Economic Research said its Business Cycle Dating Committee determined that the U.S. entered recession in December 2007, marking the end of the economic expansion that began in November 2001. That month marked the end of the last recession for the U.S. economy.
“A recession is a significant decline in economic activity spread across the economy, lasting more than a few months, normally visible in production, employment, real income and other indicators,” according to the NBER’s statement.
The committee uses gross domestic product reports and gross domestic income estimates as a guide. Domestic production and employment are the primary conceptual measures of economic activity, according to the statement.
The determination was made Friday and released to the public Monday. The NBER noted it has tweaked cycle dates in the past, although no changes have occurred since 1978.
Business.hr je u ponedjeljak ukrasio svoju naslovnicu sa Polančecovim licem i izjavom da je svjetska kriza veći problem od mafije. Usitinu!? Na svojim internet stranicama postavili su anketno pitanje što je za Hrvatsku
momentalno najveća opasnost? Kako je anketa završila vidite desno. Kada sam ja dao svoj glas “nesposobna Vlada” je bila iznad 40%, nešto manje od “financijska kriza”. No postepeno je kriza izglasana kao glavni problem od nešto više od 4500 ljudi.
Trenutna kriza je problematična i složena situacija sa još nepoznatim dugoročnim posljedicama za Hrvatsku. Za sada dobro prolazi u odnosu na druge zemlje Istočne Europe koje su zatražile pomoć/suradnju sa MMFom, no kako se financijska i valutna kriza šire istočnom europom, teško da će Hrvatska ostati oaza. Valute Istočne Europe su posebice pod sve većim pritiskom zbog već poznatih razloga – visoki i dugotrajni deficiti tekućeg račun, fiksni tečajevi, velika i brza kreditna ekspanzija, valutna kreditiranje što znači da su kućanstva akumulirala dugovanja u stranoj valuti. Sve je to stara priča, već viđena. U Morgan Stanleyu smatraju da će upravo valute Istočna Europa biti najgore pogođena od svih tržišta u razvoju. Osim spomenutih slabosti, globalna recesija će umanjiti/uskratiti neto tokove privatnog kapitala puno više u Istočnoj Europi i tako negativno utjecati na ekonomije Istočne Europe.
The EM (Emergin Market) currency storm that began in Asia in May has hit Latin America (Latam), and, we believe, is spreading to Eastern Europe (EE). When it gets there, the storm is likely to cause more damage because of the weaker underlying fundamentals of the EE economies, compared to Asia and Latam. The story for EE currencies should be familiar – large C/A deficits and high credit growth make a dangerous combination in a global environment marked by risk-aversion….
….As the world falls into a synchronous recession, capital flows to EM will likely dwindle. More than any other parts of EM, Eastern European currencies, as a group, are likely to experience intense pressure, partly because of their large C/A deficits, which have been accompanied by extraordinarily high domestic housing credit growth, with a serious currency mismatch. While the falling EUR had protected these currencies from July to September, risks are skewed heavily to the downside for these currencies in the coming months, in our view.
Laganih, free-lunch, riješenja nema. One zemlje sa fiksnim tečajevima, pogotovo baltičke, će se naći pred nužnom dilemom – recesija (sigurno ne blaga) ili devalvacija. Hrvatska nema striktno fiksni tečaj, ali ima tkz. čvrsto upravljani tečaj (tightly managed float) čime je monetarna politika orijentirana i utječe na tečajnu stabilnost, uz svoj glavni cilj cijenovne stabilnosti. HNB je neki dan intervenirala i upozorila da “neće tolerirati špekulacije sa tečajem.” Monetarna politika je ograničena u svom utjecaju na ukupnu ekonomsku aktivnost. Nezavisna aktivna monetarna politika je nedovoljno učinkovita za upravljanje agregatnom potražnjom u Hrvatskoj jer je njen utjecaj na kamatne stope slab.
Ja sam tako glasao za najniži odgovor – Nesposobna Vlada. Ne smatram da je Vlada potpuno nesposobna u stilu partizanske politike oporbe, ali relativno sa problemima kojima se suočavamo Vlada nema potencijala kreirati dovoljno adekvatne i vremenske odgovore. U odnosu na zahtjevne mjesec koji možda prijete recesijom, Vlada nije predložila nikakvu aktivnu ekonomsku politiku ili vremešni potez. Željko Lovrinčević sa ZEI je jednom prilikom gostujući u Otvorenom oštro kritizirao Vladinu nesposobnost za ekonomske reforme sumirajući da nema intelektualnog kapaciteta. A reforme bi najviše trebale i pomogle u vremenima kad idemo nizbrdo. Prevladava mišljenje da proračun sljedeće godine ne bi trebao imati deficit, što znači zatvara se još jedna opcija stimuliranja ekonomije. Ova financijska kriza utjecati će na Hrvatsku van samog financijskog sektora i likvidnosti, a jasno je da neki Vladin odgovor ima primarni značaj. Ako Vlada nema intelektualnog kapaciteta za takav potez, kako je financijska kriza “najveća opasnost” ??
U odnosu na Srpanj kada je prevladavala mjestimična naoblaka uz povremene pljuskove (pravi ljetni neverini), jesen donosi trajnu naoblaku uz olujni vjetar i kišu. Link na interaktivnu vremensku mapu i članaka. Ekonomska slika nekad govori više od tisuću riječi. (Klik za uvećanje)
Nuka me, i laska mi, gale na pollitici:
Osobno te dozivljavam ekonomskim autoritetom pollitika.com-a. Stoga bih barem osobno jako volio vidjeti i tvoj elaborat cijele ove krize i regulacije trzista koju je ocito potrebno revidira.
Hvala na laskanju, ali ja sebe ne smatram autoritetom. Premalo diskutiram i eksponiram se na pollitika.com da bi to zavrijedio. Možda je dovoljno reći da sam iznadprosječno informiran i treniran.(?) Riječ dvije o upitu.
Činilo se kao da će Europa (euro-zona) izbjeći ekonomski “napad” iz Amerike i proći najgori dio globalnog usporavanja. Možda, ali znakovi za sada ukazuju da to neće biti baš tako. Sa ekonomijom od oko $12.2 bilijuna, euro-zona je druga po veličini nakon Američke. Da li će upasti u recesiju ili “samo” tvrdo pasti još se
ne zna. Po nekim analitičarima, upravo je izgledno da će EU pasti u recesiju, dok će se Američka polako i otegnuto izvući ili je za dlaku izbjeći. Po drugima, Američka je već u recesiji koji mjesec. Recimo da je priča jednostavna: Od 2001. najveće ekonomije Njemačka i Francuska su bile potištene. Male zemlje, Irska i Španjolska su izvlačile Europu izvozom u Britaniju i van europe, te nekretninskim boom-om. Sada se nekretninski boom preokrenuo, jaki euro smanjuje izvoznu konkurentnost, Britanija i Amerika su rastom gdje su Njemačka i Francuska bile većinu ovog desetljeća + kreditna kriza + nafta od $140 + neugodna inflacija.
Više o Španjolskoj Martinsa-Fadesa grupaciji, Njemačkoj, Francuskoj u WSJ članku niže. I NYT ima slični tmurni outlook.
Spain, Ireland and Denmark are either in a recession or on the brink. Italy is stagnating. France is weakening fast. And Germany, the sturdy locomotive of European growth, is suddenly faltering — dashing most residual hopes that Europe could escape the upheaval in the United States.