Archive for ‘Recesija’

15. travnja 2009

Poljska je, a da li će Hrvatska uzeti ili ostaviti?

autora/ice cronomy

Uzmi ili Ostavi za Hrvatsku?

read more »

11. travnja 2009

MMF i Hrvatska (Update)

autora/ice cronomy

MMF je objavio preliminarne zaključke nakon završenih konzultacija. Neki domaći i strani mediji već su prenijeli službeno mišljenje MMFa. Dobro bi bilo vidjeti i koji istraživački rad koji je pratio prošla izješća. Kratkoročno, prioriteti su očuvanje tečajne stabilnosti, financijske stabilnosti i kontrola likvodnosti.

Dugoročno, potrebno je popraviti strukturalne slabosti –  restrukturiranje gubitaških državnih kompanija, javne uprave i racionalizacija državne potrošnje (obrazovanja, socijalne, zdravstva) – i raditi na povećanju konkurentnosti. I to ne “samo” zato kako bi realizirali potencijal ispod kojeg već godinama operiramo, već i kako bi spriječili trajne posljedice pod potencijalni output.

Uglavnom, dobar sažetak svega na čemu se već godinama inzistira i na reformama na kojima se moglo već poraditi više, ali sada uz dodatka imperativa zbog financijske krize koja ostavlja dalekosežne efekte. Par paragrafa ispod.

UPDATE – Zaključna izjava MMFa je dostupna i na hrvatskom na stranicama HNBa.

read more »

02. travnja 2009

Crkveni fiskalni stabilizator

autora/ice cronomy

Iako je vijest došla na “nesretni” 1. April, ovo ipak izgleda kao ozbiljan pokušaj i moglo bi biti nešto korisno. (Valjda nije šala.)

… Crkva će osnovati fond solidarnosti iz kojega će dijeliti pomoć materijalno ugroženim obiteljima, a planira se i otvaranje lanca SOS prodavaonica. S druge strane, obustavlja se većina investicija, a sav će se novac usmjeravati prema Caritasu.

Nositelj crkvenog antirecesijskog programa je Caritas, koji je prije dva tjedna organizirao dvodnevni skup za ravnatelje biskupijskih Caritasa. – Pozvali smo ekonomiste, financijaše, sindikate, sve koji su nam mogli pomoći u analizi ove krize.

Posljednja tri mjeseca pod velikim smo pritiskom građana. Obraćaju nam se oni koji nemaju za režije, koji su ostali bez posla i ne mogu otplaćivati rate kredita. Uglavnom je riječ o financijskoj pomoći, premda se povećala i potreba za pomoći u hrani – rekla je s. Jelena Lončar, ravnateljica Caritasa Zagrebačke nadbiskupije.

Pogotovo zbog toga što država nije u poziciji provoditi slične fiskalne mjere kako bi ublažila negativne posljedice makroekonomskih oscilacija. Naime, u vremenima recesije važnu ulogu u suzbijanju nepovoljnih kretanja ukupne potražnje igraju automatski fiskalni stabilizatori – suma naknada za nezaposlene poraste jer nezaposlenost raste, zbog manjih dohodaka građani padnu u niže porezne razrede, količina povrata poreza poraste. Sve to automatski ublažava pad potražnje, ekonomske aktivnosti i socijalnu dramu poput gore navednog. (Utoliko, Vladina borba protiv porasta automatskog deficita koji nastaje zbog recesije bi mogla izgledati nepoželjno.) Količina isplaćenih naknada za nezaposlene će se vjerojatno povećati, ali sada bi možda bilo i vrijeme za povećati iznos te naknade. Sanader je to odlučio napraviti u najlošije vrijeme, 2007. u izborne-populističke svrhe. Sada, za Vladu su neke druge mjere prioritet, nešto zbog takvih njihovih grešaka, a nešto zbog toga jer nemaju izbora. Uglavnom, ove crkvene fiskalne mjere su dobrodošle i makar novac i ovako i onako dobiven iz proračuna koristi na korisniji način.

Oznake: , ,
14. ožujka 2009

Voda dolazi do ušiju

autora/ice cronomy

To je naslov novog poglavlja u ovogodišnjoj proračunskoj drami. Napokon se izgleda i Vlada suočava sa svojim dosadašnjim “iluzijama” o proračunskim prihodima i deficitima za ovu godinu. Prva veća peripetija u toj drami se dogodila jučer na sastanku Ekonomskog Vijeća.

read more »

10. ožujka 2009

Poanta

autora/ice cronomy

Već smo znali da Vlada nema intelektualnog kapaciteta (što ne znači da je glupa) uhvatit se u koštac sa kresanjem i konsolidacijom proračuna. Kozmetika Princip ide unazad za koju godinu, nije od jučer zbog krize i izbora. Komentar Jelene Lovrić iz Jutarnjeg to lijepo zaokružuje.

Nesposobnost Sanaderove ekipe da shvati kako je rješenje u promjeni matrice na kojoj je dosad živjela, da se država mora pokriti s onim što ima, sve češće rezultira idejama da rješenje nije u novom budžetu, nego u novoj vlasti. Ekonomist Željko Lovrinčević na to pitanje odgovara: – Moglo bi se dogoditi da SDP-u dopadne isti posao koji je odradio 2000. godine. To jest da, harmonizirajući Hrvatsku s njezinim mogućnostima, smanjuje plaće, reže socijalna davanja, plaća račune koje je HDZ-ova vlast svojim rasipničkim ponašanjem napravila. Tko bi se trgao za takvu poziciju?

Meni su pak potpuno nejasne kalkulacije troškova i benefita sa kojima Sanader i ostali barataju u vezi proračuna, recesije i izbora. Zbog nadolazećih izbora se odugovlači sa značajnijim preinakama u proračunu, iako je to samo fasada. U isto vrijeme očekivanja javnosti da će stvari krenuti na bolje, te da će upravo Vlada igrati glavnu ulogu i predvoditi oporavak tako da vrati kontrolu nad vlastitim “rasipničkim ponašanjem”, se ne mijenja. Da li Sanader barata nekekakvim izbornim kalkulacijama koje su samo njemu jasne? Možda se čeka na nekakav čudesni obrat u ekonomskoj slici koji će onda Vlada sebi kreditirati? A možda benefita odugovlačenja uopće nema – Vlada je jednostavno u magli što se nazire iz kontradiktornih i neusklađenih izjava.  Ili je možda Sanader jedan od rijetkih političara koji znaju da je ekonomska politika puna neizvjesnosti i sa malo zajamčenih rezultata, pa je bolje i ne provoditi?

04. ožujka 2009

EU, Ukrajina, Koreja

autora/ice cronomy

EU je odbila Istočnu Europu

read more »

02. ožujka 2009

IJF i Katarina Ott oštro….

autora/ice cronomy

…i istinito. U novom Aktualnom osvrtu Instituta za Javne Financije, Katarina Ott je sa opipljivom dozom nezadovoljstva oštro ocjenila Vladinu fiskalnu politiku i “antirecesijske” mjere koje bi trebale biti stimulacija gospodarstvu, a ne destimulacija. Sa malo riječi puno je toga rečeno.

U recesiji ili ne, Hrvatska ima problema s kojima bi se morala suočavati čak i bez svjetske recesije. Hrvatska predugo živi iznad svojih mogućnosti i računi sve više dolaze na naplatu, a u uvjetima svjetske recesije su i sve skuplji. U doba prosperiteta ni jedna se hrvatska vlada nije zamarala sređivanjem fiskusa, obuzdavanjem rasta javnog sektora te provođenjem institucionalnih reformi. To je npr. činila Estonija koja sad zahvaljujući solidnim zalihama može provoditi ekspanzivnu fiskalnu politiku da se odupre recesiji i ne mora provoditi restriktivne mjere kojima bi situaciju još i pogoršala. Hrvatska pak mora u najgorim mogućim okolnostima popravljati konkurentnost, smanjivati deficit proračuna i platne bilance te prikupljati sredstva za otplatu dugova. Po tko zna koji put valja naglasiti da nema druge nego smanjivati potrošnju. Pritom treba ciljano smanjivati rashode koji najviše opterećuju proračun – plaće u javnom sektoru i izdatke za mirovinsko, zdravstveno i socijalu koji čine oko 70% ukupnih državnih rashoda.

Srž i bit fiskalne konsolidacije je rashodovna strana, a Vlada se time nije bavila. Ta priča je zapravo proračunska bajka i ima svoj početak i kraj. Neki mediji su prenjeli provokativan naslov da Ott kaže kako se treba povisiti stopa PDVa. Ne, ne treba ako se smanje rashodi koji najviše opterećuju proračun. Povećanje stope PDVa u odnosu na uvođenje ili povećanje drugih poreza je daleko bolja opcija, ali to nije bit priče! Pročitajte cijeli Osvrt ovdje.

Valjalo bi se možda osvrnuti i na uvijek prisutne sulude ideje o devalvaciji, na ograničavanje rada nedjeljom, ali nemoguće je sve obuhvatiti. Svakako valja spomenuti i Međunarodni monetarni fond. Ako smo kadri sami provesti fiskalnu konsolidaciju onda nam Fond ne treba. Ako je ne provedemo, morat ćemo zvati Fond, a onda će on poduzeti – fiskalnu konsolidaciju.

Da, nemoguće je sve obuhvatiti u pdf Osvrtu, ali možda u blogu IJFa? Možda se kroz blog par puta na tjedan može osvrnuti na temem kako dolaze? Ideje o drugom stupu – blog osvrt. Porezi na SMS poruke – blog osvrt. Trošarine na mobitele – blog osvrt. Zazivanje MMFa – blog osvrt. Nerad nedjeljom – blog osvrt. Devalvacija – blog osvrt. Mislim da ideja za osvrt ima na pretek, a baš mehanizam bloga bi omogućio da se potražnja za osvrtom na sve te sulude ideje uskladi sa njihovom ponudom.

18. veljače 2009

Danijel Nestić o antirecesijskim mjerama

autora/ice cronomy

Danijel Nestić sa Ekonomskog Instituta piše povodom predstavljanja antirecesijskih mjera EI. (Graf iz prezentacije. Prezentacija je dostupna na stranicama EI.)

ei_antirArgument je na liniji razmišljanja da smo u igri povjerenja sa međunarodnim financijskim tržištima na kojima će i država i banke i poduzeća morati financirati svoje potrebe i obaveze u ovoj godini. A potreba za stalnim vanjskim financiranjem je određena internim strukturnim problemima ekonomije. Vrlo sažeto objašnjava zahtjev EI kako Hrvatska mora smanjiti proračunsku potrošnju i uravnotežiti proračun ga kako bi osnažila kredibilnost u očima stranih kreditora i održala dobar kreditni rejting. (E sad da li mi zaista moramo igrati tu igru povjerenja je drugo pitanje.) Tako, Nestić komentira kako neoklasičnu sintezu (ili Keynesov ugovor) koje mnoge snažne i razvijene zemlje provode, Hrvatska ne može i zapravo ne smije provoditi. Najbolje što Hrvatska može učiniti, osim već spomenutog utjecanja na očekivanja i povjerenje stanih kreditora, je ublažavati negativne efekte recesije, ali nikako ne potpuno spriječiti pad ekonomske aktivnosti.

Svjetska financijska tržišta Hrvatsku će ocjenjivati na temelju kreditinog rejtinga i povjerenja u ekonomsku politiku. Zato se ne smije isprovocirati pad kreditinog rejtinga.

Iako se snažna monetarna ekspanzija (ili, laički rečeno, “upumpavanje” novca u sustav iz Hrvatske narodne banke) čini kao elegantno rješenje, treba znati da ono predstavlja izravan napad na tečaj, a razumna stabilnost tečaja jedan je od ključnih elemenata stabilnosti financijskog i makroekonomskog sustava u Hrvatskoj. Slično tome, ideje da se iz deviznih pričuva, na ovaj ili ona način, (re)financiraju državne obveze i/ili domaći krediti znači, osim opasnog poigravanja makroekonomskom stabilnošću, i ozbiljan gubitak povjerenja međunarodnih financijskih krugova zbog smanjivanja rezervi.

Premda se snažna fiskalna ekspanzija čini kao rješenje, treba znati da je nju u sadašnjim okolnostima nemoguće financirati na održiv način i bez ugrožavanja makroeekonomske stabilnosti. Mjere koje je predložio EIZ usmjerene su na “meko prizemljenje” gospodarstva koje će ga istodobno pripremiti za novi uzlet jednom kad do njega dođe, dok bi ignoriranje problema i odgađanje tražene prilagodbe dovelo do “tvrdog prizemljenja” gospodarstva koje će izazvati mnoge štete. Stoga predložene mjere treba prije promatrati kao mjere za kontroliranje negativnih učinaka recesije. Realno, trenutno se ne može očekivati pronalaženje mjera koje će spriječiti pad ekonomske aktivnosti, jer taj pad i nije bio izazvan domaćim okolnostima. Odgovarajuće mjere mogu pad aktivnosti učiniti manje bolnim i mogu stvoriti temelj za brzi oporavak. Blagi pad aktivnosti (ili recesija) sam po sebi ne mora biti poseban problem. Ako razina BDP-a padne za 1-2 posto, to znači vraćanje na stanje iz 2007.  U ekonomskom smislu, svijet je u izvanrednom stanju, a to je vrijeme kad se poduzimaju izvanredne mjere, hrabre i odlučne. Zato i na domaćem planu treba pokazati odlučnost i mudrost. Nije vrijeme za podilaženje partikularnim interesima i interesnim skupinama, već za snažnu akciju koja će, nažalost, zahtijevati poduzimanje teških koraka.

Članak slične tematike se pojavio i u Banka magazinu.

Da nam je fiskalna politika bila bolja tokom posljednjih 5 godina, tj. da smo imali pravu, ozbiljnu fiskalnu konsolidaciju, možda bi i bili (tj. Vlada) u poziciji utjecati na sam pad ekonomske aktivnosti, umjesto na samo ublažavanje efekata i igranja povjerenja.

09. veljače 2009

Iza medijskih naslova

autora/ice cronomy

BD mi je u komentaru skrenuo pažnju na članaku u Novom Listu o savjetu Roubinia da se Hrvatska treba obratiti MMFu dok nije prekasno. Mogao sam i misliti odmah da će Ivo Jakovljević imati nekog posla sa doom & gloom člancima, zapaprenim teškom pristranošću, nedokazanom argumentacijom uzroka i riješenja, te koji imaju malo veze sa naslovom i podnaslovom.

read more »

27. siječnja 2009

Teret i zamke €

autora/ice cronomy

NYT donosi priču upozorenja o ulasku u euro zonu, a lekciju bi mogli proširiti i u domenu samogu ulaska u Eurospku Uniju. Ako ekonomija ima jednu lekciju koja nedostaje drugim disciplinama to je da baš sve ima koristi i troškove. Političarima ta lekcija legne najteže, a najpoželjnije je nikada je i ne naučiti.

read more »

%d blogeri kao ovaj: