1 – Individualna Sloboda
2 – Demokratska Samouprava
3 – Ekonomija Slobodnog Tržišta
Vodpod videos no longer available. from www.youtube.com posted with vodpod
03. listopada 2007
Updejtano
Vratio sam EkonIzbore, updated za čitavi Rujan, pa ko voli nek izvoli. Sudeći po posjećenosti prije nego što sam uklonio page, neće biti dugo da je najposjećeniji post. I hvala gosp. Marku Rakaru što je, unatoč tome što se ne slažemo sa političko-ekon. pogledima, uključio i moj blog u svoj komentar na HRTovom Izbori2007. Hvala.
Podijeli - Share this
15. rujna 2007
Greenspan – First Preview
Za čitatelje, tekst tek objavljenog članka, kratke recenzije o Greenspan-ovoj knjizi The Age of Turbulence. Knjiga bi trebala izaći u Ponedjeljak i ja bi je trebao dobiti onda (nadam se!!!) pa ću pisati više o njoj i naravno kad više pročitam. U međuvremenu, članka koji je objavio WSJ koji je knjigu kupio unaprijed u knjižari u “okolici New Yorka” vidi podcrtano niže. (Da su naveli gdje, vjerojatno bi nastao stampedo 😉
read more »
Podijeli - Share this
16. srpnja 2007
Osvrt na Izvješće o Konkurentnosti 2006
Izašlo je Izvješće o Konkurentnosti za 2006 (nadalje samo IK) pa se da nešto i naučiti iz njega iako ne otkriva neke od prije nepoznate podatke i nužnosti. Po mom mišljenju, IK je dosta balansirano između dobrih i loših pokazatelja, što ga čini težim za kritiziranje. No to je vjerojatno i cilj IK kao neparcijalnog i nepolitičkog izvještaja. Mrak, ima “malkice” drugačije mišljenje i to je uredu. Pročitajte njegov osvrt. Cilj IKa je ukazati na potrebne promjene kako bi se podigla konkurentnosti, ne upirati prste tko je za što odgovoran.
read more »
Podijeli - Share this
11. srpnja 2007
Građani RH još uvijek nesigurni u “Demokracija + Tržište” kombinaciju
“Promjeniti to je politička stvar, ne ekonomska. Ali dokazi su da birači ne vole reforme. Reformirajuće vlade su uglavnom izgubile sljedeće izbore. Report iz Europske Banke za Obnovu i Razvitak (EBRD) pokazuje da, u većini regije, samo manjina glasaća i ponekad čak ni plural, podržava demokraciju i tržišnu ekonomiju (mnogo njih izabere “nije me briga” opciju umjesto). Niti postoji bilo kakva jasna kazna za propust –nedostatak- reforme.”
Dio je to članka, u novom broju Economist-a, “Worrying about a crash”, o ekonomijama istočne Europe. Jutarnji je mršavo izvjestio o studiji Svjetske Banke po pitanju fisklane politike i javne potrošnje, ali je propustio kao i većina medija koliko vidim, istraživanje EBRDa Životu u Tranziciji. Istraživanje je to čija je svrha analizirati i bolje shvatiti kako je proces tranzicije utjecao na živote i poglede ljudi, jer relativno prema prevladavajućim pogledima mogu se (ne)očekivati buduće reforme. Uspijeh tranzicije je nemoguće ocjeniti jer nije (još uvijek) gotova, ali primarna je karakteristika uspijeha tranzicije “mjerljivo poboljšanje života ljudi u tranzicijskoj zemlji, sa principima demokracije, pluralisma i tržišne ekonomije duboko ugrađenim u društvima.” (Iz uvodne riječi glavnog ekonomista EBRDa) I kako je Hrvatska prošla, tj. kako su Hrvati odgovarali? Posebnu sekciju o rezultatima iz Hrvatske možete vidjeti u izvještaju na stranicama 40-41, uglavnom radi se o grafovima.
Ovdje samo par riječi i grafova, moji komentari u zagradama. Građani RH uglavnom daju malu podršku pogledu da je ekonomska situacija bolja sada nego 1989, ali je zato usporedba političke situacije sada i 1989 puno pozitivnija. Ispitanici, pogotovo mladi ljudi, su uglavnom zadovoljni svojim životom i osjećaju se optimističnim u vezi prospekata u budućnosti.
Demokracija privlači veliku podršku, ali odnos prema tržišnoj ekonomiji je pomješan. (Ovo je očekivano i neiznenađujuće pošto većina, pogotovo starije generacije i grupe nižih prihoda, ne razumije dovoljno tržišnu ekonomiju, nisu u dobiti u njoj i okus prošlosti je još uvijek velik.) Pristup javnim uslugama (iako neke nisu “javne”) je slabiji među onima sa niskim primanjima, nego onih sa visokim primanjima. (Što naravno kao posljedicu ima da ojača krivi pogled na tržišnu ekonomiju.)
Prioritet za državnu potrošnju je obrazovanje; odgovor u skupini srednjih i viših prihoda i ispod 50 godina života. (Ukazalo bi da starija radna snaga, školovana primarno u prošloj državi, smatra da imaju nedostatak vještina i da bi im dodatno obrazovanje pomoglo u nalaženju boljeg posla i većeg prihoda.)
Korupcija i nepovjerenje su percipirani kao značajno lošiji nego prije početka tranzicije. “Neregularna plaćanja” javnim službenicima su uglavnom ipak rijetka.
Podijeli - Share this
26. lipnja 2007
Teški Sindrom gospodarstva
Nisam napisao novi post već tjedan dana, ali nije da nisam ništa radio. Kako vidite dodao sam jednu novu stranicu, a u pripremi je još jedna, nadam se zanimljivija. Sada, htio bih se osvrnuti na komentar i govor Predsjednika Mesića, odmah nakon akcije Maestro. To je onaj poznati govor nakon kojeg je komentirao na akciju Maestro da smo pronašli hardware korupcije i da ćemo ga slomiti, a sada treba pronaći i software. Zanimljiva usporedba, tipična za britkog Mesića. No još jednu rečenicu je izrekao koja se baš i nije “promovirala” po medijima a puno je indikatvinija za društveni pogled na privatizaciju i tranziciju 1990tih….sindrom koji veći dio javnosti vuće za sobom i enormni je uteg Hrvatskom gospodarstvu.
read more »
Podijeli - Share this
18. lipnja 2007
“Ne dirajte mi tečaj….”
Ako ste pratili malo najave događaja sljedeći tjedan, a prvenstveno mislim na nešto ekonomske prirode, mogli ste primjetiti kako će se u Utorak (sutra) 19.6. u hotelu Westin, ZG održati “vrući” forum “Otvorena Pitanja Uvođenja Eura” u organizaciji nove udruge lijeve orijentacije HR+. (Ne znam da li će biti baš toliko vruće, Westin ipak ima klimu.) Znam, nisam baš smješan. Tema koju će povesti guverner Rohatinski i pitanja su orijentirana prema tečajnoj politici do ulaska u EU, a neki to manje-više ispravno smatraju “najeksplozivnijom” ekonomskom temom u posljednjih par tjedana. Najekspolzivnija kaže Šajatović jer kao i većina javnosti smatra da je kuna prejaka i krivac za slab izvoz i nisku proizvodnju. Dakle glavni krivac.
read more »
Podijeli - Share this
18. lipnja 2007
Spasenje po Škegru – Dobrota Privatizacije
Konferencija u Zg Školi ekonomije i menađmenta još traje ali je pri zaključku. Htio sam samo ukazati na prezentaciju Borislava Škegre “Kako je Privatizacija spasila Hrvatsku.” To je izgleda za naše medije bio najzanimljivija prezentacija, a još nisu svi ni obavili “reportažu” sa konferencije liberalnih ekonomista. Jedino je jedan gospodarsko-poslovni medij objavio kraću vijest da je bivši ministar financija ustvrdio kako je “privatizacija omogućila gospodarski uzlet koji se manjim dijelom osjetio već u devedesetim godinama, a većinom posljednjim godinama.” Rekao je da su za lošu sliku privatizacije djelomično krivi mediji a i oporba tadašnjem HDZu. Što je više zanimljvo jest da je priznao kako je bilo nezakonitih postupaka, ali “ni više ni manje nego u ostalim sferama poslvanja sa državom.”
Sve je to istina i točno manje više. Nezakonitosti koje su postojale jesu problem, ali manje bitan uzrok kasnijih problema i negativnih posljedica privatizacije.
Problemi sa Hrvatskom privatizacijom i razlozi zašto je javnost “bolesna” od toga su većinom u načinu kako je privatizacija provedena što se tiče ekonomske logike i nedostatak institucija koje su trebale nadgledati dobrobit privatizacije. Tu je kao HFP trebao biti “in charge.” Državna imovina i poduzeća su prodavana gotovo pa bilo kome tko je imao spreman novac i koliko-toliko se držao nekih pravila. Ti vlasnici su uglavnom ne plaćali plaće, dnevnice, ili druge troškove. Ljudi su radili bez plaće, nešto što je apsolutno nečuveno u funkcionirajućoj tržišnoj ekonomiji i, puno bitinije, državi sa pravosuđem. Nisu investirali u samo poduzeće već ga sistematizirano cjedili “dok je sok iz limuna kapao.”
Privatizacija je u nečelu dobar čin i nužno potrebna jednoj propaloj socijalističkoj ekonomiji. Kriva pretpostavka koju su napravili naši “vođe” u 1990. je da će državna poduzeća, kad jednom budu privatizirana i uskoće u tržišnu utakmicu biti puno bolji stvaraoci vrijednosti, poslova, nosioci razvoja itd. To je tako moguće jedino u klimi sa funkcionirajućim institucijama pravosuđa, koje određuju pravila igre i opale po ruci svakog divljeg i nezakonitog aktera. To jednostavno kod nas nije bio slučaj. Malo tko je prije “nadrljao” zbog primjerice neplaćanja plaća, a i danas je to slučaj negdje (sjetite se Tvornica Konca). Za vakum i divlji oblik kapitalizma u kojem su operirala privatizirana poduzeća je kriva ona institucija koja je to omogućila, ona koja nije stvorila pravila igre, ona koja nije reformirala i ojačala pravosuđe i potom ona koja nije mogla i znala sprovoditi zakone …. Država.
Podijeli - Share this
17. svibnja 2007
Fiskalna politika i rast
Evo, malo ozbiljniji i valjda stručniji post. Ali samo malo, da se ne bude suhoparno. Isto tako kraći, namjenjen onim znatiželjnijima. Najme, neki dan sam nabasao među papirima na 5 iskopiranih stranica (ne znam zašto nemam ostale stranice, čudno) studije prof. William Easterly i prof. Sergio Rebelo “Fiskalna politika i ekonomski rast” (sve na engleskom je moj prijevod). Oba prof. su visoko respektabili stručnjaci, Easterly kao ekonomist za razvoj i siromaštvo sa NYU-a, a Rebelo za financije sa elitnog Northwestern University. Studiju i info o njoj možete pronaći ovdje u pdf formatu te pročitati kratki sažetak koji ću ja prenjeti ispod.
read more »
Podijeli - Share this
17. svibnja 2007
Bravo Šuker
Da da, dobro sam napisao naslov. Iako nisam Ivanov fan, a nisam ni prijašnjeg ministra financija, jer ni jedan nema vizije reforme fiskalne politike, ima za razliku od drugih političara malo zdravije pameti i računice. Na kraju krajeva, ipak je računovođa. Znam da bi se moglo dići drvlje i kamenje na mene (pogotovo od mraka 😉 ), pa ne želim se zanositi pohvalama, ali pohvaliti ću malo nastup na Otvorenom u Utorak. S obzirom koliko mu je bilo dopušteno za reći od strane “voditelja” Severa, Šuker je pravilno konstatirao neke, nazovimo ih ekonomske realnosti, koje političari često ili zaobilaze ili ne znaju. Primjerice, simplistička riješenja za mirovinski sustav koja predlažu određeni političari; “postoji 8 milijardi KN neubranog poreza” ili “udvostručit ćemo rast BDP” čime se trsi Jurčić, baš kao da je stvar dogovora između par visoko pozicioniranih sabornika i ministara ili onim all-time-favorite “obećanjima kako će država povećati potrošnju već u prvo mandatu” i na taj način riješiti problem(e)…..kao.
read more »
Cronomy.org 