Archive for Listopad, 2008

20. listopada 2008

Latinica za pogledati

autora/ice cronomy

Nikad ne gledam Latinicu, ali….Latinica večeras aktualizira temu povratka socijalizma u Hrvatsku. Wonderful! A ja mislio da nikada nije ni otišao. Konkretnije, voditelj Latin i gosti (ne znam tko su ali voljan sam kladiti se da će Man-of-the-Year-Kulić biti sigurno) tvrditi će “da je u Hrvatskoj socijalizam bio efikasniji od današnjeg kapitalizma” (ako pretpostavimo da Hrvatskoj gdje pravna država ne funkcionira postoji kapitalizam) te će naravno kao i svi socijalisti zazivati Švedski model. Pod prvim, nevjerovatno me zanima koje dokaze će podastrijeti. Pod drugim, brojite koliko puta će spomenuti da su nordijske zemlje potpuno otvorene ekonomije, da su Saab i Volvo prodani strancima i nisu u državnom vlasništvu dok se kod nas zaziva protekcionizam, da je Ericssonovo sjedište u Londonu te koliko će naglaska biti na efikasnost/produktivnost Švedske, a koliko na “državu blagostanja.” Drugim riječima, koliko će se spominjati benefiti Švedskog modela, a koliko troškovi i žrtvovanja. Da li će Latin pitati svoje goste zašto se Švedski model raspadao početkom 90tih – iako se od onda zemlja i više nego oporavila?

Evo opisa večerašnje emisije.

Već više od 18 godina kod nas nije bila moguća nikakva rasprava o socijalizmu. Razlog je jasan – želio se napraviti snažan otklon od države koja se raspala i koja je bila socijalistička. Međutim, zbog krize koju upravo proživljava kapitalizam zasnovan na liberalnoj tržišnoj ekonomiji i naših razočaranja u primjeni nekih vulgarnih oblika kapitalizma – socijalizam kao oblik društvenog uređenja ponovno je aktualiziran. Pokazalo se da je kapitalizam rješenje za pojedince, ali ne i za većinu, ali i da je u Hrvatskoj socijalizam bio efikasniji od današnjeg kapitalizma. Elementi socijalizma postoje danas u društvima obilja kakva su skandinavska i njemačko, u kojem se socijalni momenti pojavljuju pod jakim naletima neoliberalističkog vjetra. Švedska je zemlja koja je uspjela zadržati ekonomsku efikasnost, a istodobno zadržati na visokoj razini programe socijalnih reformi. Zajedno sa sindikalnim pokretom i drugim lijevo orijentiranim strankama može se reći da Švedska raspolaže s najjačim socijalističkim pokretom na Zapadu, a nije daleko ni procjena da se tu radi o globalno najjačem socijalističkom pokretu. Mnogi danas mislie da je švedska socijaldemokracija najbolje moguće ili gotovo idealno rješenje.

19. listopada 2008

Žarko Miljenović o regulaciji – Nema optimalne razine regulacije

autora/ice cronomy

Žarko Miljenović je bivši glavni ekonomist ZABE, a sada glavni savjetnik Rohatinskom. Autor je HNBovog Izvješća o Financijskoj Stabilnosti. U Svibanjskom izdanju magazina Banka dao je intervju u kojem govori o financijskoj krizi, regulaciji, moralnom hazardu domaćih banaka. Evo što je imao za reći o regulaciji i sekuritizaciji.

♦Kriza koja je započela prošle godine na tržištu drugorazrednih kredita u SAD-u i credit crunch koji je uslijedio nametnuli su pitanje bolje regulacije. S jedne strane ustrajanje na boljoj regulativi je razumljivo i poželjno, a s druge “prereguliranost“ nije rješenje. Kako naći sredinu i koliko se svijet može osloniti na to da će propisi pomoći u sprečavanju kriza?

Solomonskog rješenja nema, nema optimalne razine regulacije. Financije kao segment, kao aktivnost, izložene su velikim neizvjesnostima zato što se baziraju na povjerenju, dakle na psihološkom faktoru. Istodobno je financijski sektor izuzetno važan za gospodarski sustav i razvoj pa ga je zbog toga potrebno na neki način regulirati. Ne može ga se jednostavno prepustiti slobodnim silama tržišta jer ima prevelike eksterne efekte, odnosno sekundarne učinke. Međutim, stalna je dilema koliko regulirati. Financijski sustav se kroz vrijeme razvija i inovacije su iznimno bitne za njegov razvoj. Istovremeno te inovacije povećavaju kompleksnost sustava i rizike koje je teško sagledati. Međutim, zbog pozitivnog učinka inovacija na razvoj tržišta, bilo bi kontraproduktivno sprečavati taj razvoj prevelikom regulacijom. Treba dopustiti slobodu, ali i sagledati koliko inovacije, novi proizvodi, novi mehanizmi stvaraju novih rizika i onda prilagoditi regulativu kako bi se financijske institucije učinile otpornijima na eventualne krize.

♦Zapravo, mora se dogoditi kriza da bi se reagiralo?

Trebalo bi, na neki način, forsirati da same institucije dobro razumiju rizike, akumuliraju kapital, ukratko da dobro upravljaju rizicima. Ali, po logici stvari uvijek postoji malo zaostajanje jer najprije idu inovacije, a onda prilagodba kroz regulatorni okvir – i to je, jednostavno, rizik razvoja. Opcija je nastojati se što prije prilagoditi, akumulirati kapital kao nekakav bufer, kao rezervoar koji može amortizirati neočekivane rizike.

Turbulencije koje se upravo sad događaju, recimo, plod su inovacija koje su započele sa sekuritizacijom. Različiti izvedeni instrumenti i proizvodi zasnovani na sekuritiziranim kreditima potaknuli su razvoj financijskih tržišta i kolanje kapitala, doprinijeli rastu i razvoju cijelog svjetskog gospodarstva, međutim, očito se u nekim segmentima pretjeralo ili se premalo pazilo na rizike. Kad su se oni materijalizirali, sva hiperstruktura koja se gradila na osnovnim instrumentima sekuritizacije počela se pomalo urušavati, gubici su se gomilali, a kako transparentnost nije idealna ne zna se gdje su sve locirani i koliki su, nestala su mnoga tržišta za izvedene instrumente i uopće tržišta za kratkoročno i srednjoročno financiranje među bankama. Banke su se suočile s problemom likvidnosti za financiranje normalnog poslovanja i tu su uskočile središnje banke koje u principu jedino tu i mogu nešto učiniti. No, povećana likvidnost ne može supstituirati problem netransparentnosti i nepovjerenja koje iz njega proizlazi. Regulatori, odnosno središnje banke mogu utjecati na likvidnost, ali kad je riječ o gubicima, tu se moraju uplesti i drugi – mislim na ministarstva financija koja se trebaju upustiti u sanaciju određenih institucija, ako su im sistemski važne, ili ih pustiti da propadnu.

… …

♦U Hrvatskoj se donedavno, zapravo sve do pojave krize u SAD-u i spominjanja sekuritizacije u negativnom kontekstu, intenzivno govorilo o pripremama zakona o sekuritizaciji. Što vi o tome mislite?

Nema nikakvih izgleda da se bilo koja zemlja odupre razvoju financijskog tržišta. Sekuritizacija je jedan od instrumenata koji se razvio prije dosta godina i u cijelom svijetu pridonio je razvoju i rastu ekonomije, dakle ne samo financijskog sektora. Riječ je o važnom izvoru financiranja jer banke svoju aktivu u vidu kredita pretvaraju pod određenim uvjetima u vrijednosne papire, plasiraju na tržište i tako dolaze do izvora sredstava za novi rast. To je klasičan instrument koji je već standardan u financijskom svijetu i mi ćemo ga definitivno kad-tad morati uvesti. Naravno, tu se otvara pitanje koji su sve rizici mogući i kako ih kontrolirati. Na bazi sekuritiziranih kredita razvili su se i razni strukturirani instrumenti koji su u središtu sadašnje krize, ali svi ćemo biti pametniji nakon ove krize u pogledu regulacije.

U svakom je slučaju sekuritizacija zanimljiv izvor financiranja koji bi investitorima pružio instrumente u koje bi mogli uložiti.

18. listopada 2008

Debata o regulaciji

autora/ice cronomy

Na siteu magazina The Economist traje zanimljiva i potreban debata i glasanje na temu regulacije financijskog sektora. Propozicija koja se debatira i o kojoj se glasa je “Bila bi greška teško regulirati financijski sistem poslje krize.” “Za” tu izjavu je sada 38% glasova, “protiv” je 62%. Iza “za” argumenta je Myron Scholes, iza “protiv” argumenta je Joseph Stiglitz. Obojca Nobelovci iz ekonomije, imaju dobre argumente i pažljivo čitanje obojce vas može potaknuti da glasate za njegov položaj. Nijedan od položaja nije ekstreman koliko propozicija daje nagovjestiti. Čitaj dalje.

read more »

Oznake:
16. listopada 2008

Pisanje o krizi

autora/ice cronomy

Nuka me, i laska mi, gale na pollitici:

Osobno te dozivljavam ekonomskim autoritetom pollitika.com-a. Stoga bih barem osobno jako volio vidjeti i tvoj elaborat cijele ove krize i regulacije trzista koju je ocito potrebno revidira.

Hvala na laskanju, ali ja sebe ne smatram autoritetom. Premalo diskutiram i eksponiram se na pollitika.com da bi to zavrijedio. Možda je dovoljno reći da sam iznadprosječno informiran i treniran.(?) Riječ dvije o upitu.

read more »

13. listopada 2008

Paul Krugman je Nobeliran

autora/ice cronomy

Prva reakcija – nije loše, trebalo je bolje. Krugman sigurno zavrijeđuje nagradu, ali mišljenja sam da ima više ekonomista koji zavrijeđuju nagradu prije. Dobrog zdravlja, Prof. Krugman je lako mogao sačekati još koju godinu. Kao netko tko je već dobio John Bates Clark medalju, koju je teže dobiti od Nobela, Krugam je bio gotovo pa i neupitan za Nobelovu. Pozitivna eksternalija za nas smrtnike je da za razliku od prošle godine, ovaj put ima mnogo više razmljivijeg materijala za čitati i pisati o nagradi.

In any case, Congratulations!

Najpoznatiji svjetski ekonomist lijevice kako ga naziva Bryan Caplan, je ipak daleko progresivniji u svojim teroijama i zagovaranjima od bilo kojeg našeg ekonomista lijevice. Imamo mnogo za naučiti ovdje. Tyler Cowen sa Marginal Revolution bloga ima daleko najbolji komentar u blogosferi. Sa pregršt linkova materijala za čitanje ima na pregršt. NYT-ov blog Economix ima kratki intervju sa Krugmanon koji i sam priznaje da nije očekivao ovaj dan tako rano. Justin Fox sa Times-ovog bloga isto ima zanimljiv pregled i komentar o ovogodišnjem Nobelu. Ispravno primjećuje, kao što su mnoge agencije objavile vijest, o spekulaciji da su Šveđani nagradili Krugmana za njegovu kritiku Predsjednika Busha (ja u to ne vjerujem). MisesBlog, valjda vođen Hayekovim protivljenjem Nobelovoj nagradi za ekonomsku znanost, omalovažava vrijednost pobjednika i Švedske Akademije.

Ispod je članak Economista iz Travnja ove godine kao dobar uvod u Krugmanov rad i utjecaj. (Neki linkovi na radove ne rade.)

read more »

12. listopada 2008

MMF sastanak, sljedeći tjedan i Nobel

autora/ice cronomy

Oči financijskog svijeta su uprte na G7-IMF-WorldBank sastanak i koordinirajući odgovor o rekapitalizaciji banka i spašavanju financijskog svijeta. Još uvijek nikakav konkretni/detaljni plan nije proizašlo iz sastanka svjetskih vođa i tako će za sada ostati. Samo mutne izjave o zajdništvu i dubljoj kooperaciji. MMF je podržao  Čini se da se predviđanje Krugmana obistinjava – ukoliko nema konkretnih mjera i detaljnog plana možemo očekivati nejasne principijelne izjave.

Vjerujem da su zainteresirani pratili čitav vikend po stranim servisima najave i polu-najave. MMF upozorava na globalni kolaps financijskih tržišta. Strauss Kahn upozorava da su briga o solventnosti velikih financijskih kuća u Us i Eu gurnule financijski sistem na rub sistemskog raspada. Europski čelnici (15 zemalja koje djele Euro) su, navodno, blizu konkretnog dogovora o potpori bankarskog sustava. Tržišta će biti … ahm … vidno razočarana sa nedostatkom dramatičnijih poteza iz zemalja G7, kaže Laurence Meyer bivši FED guverner. Prve rezultate tog predviđanja ćemo vidjeti već za par sati kad se otvore tržišta Istočne Azije.

Sljedeći tjedan test za dionička tržišta i ukupnu financjisku krizu će biti jedna banka – Morgan Stanley. WSJ piše:

Panic has reached fever pitch. Morgan Stanley’s shares have come under severe pressure, including a 26% drop Thursday, as investors bet it’s the latest Wall Street firm to get into trouble. But if Morgan Stanley pulls through, it would represent an important milestone in the search for a stock-market bottom. At some point, a high-profile financial firm will survive fear-stoked selling. When that happens, it might abate.

Barry Ritholtz na svom blogu daje pregršt linkova o mišljenjima, odgovorima na krizu i savjetima o riješavanju. Svakako za pogledati za one kojima nije dosta čitanja o trenutnoj situaciji. Na RGEconomics Fabisu Maximus daje sažetak rezultata MMFovog sastanka kojeg naziva najvažnijim međunarodnim sastankom desetljeća.

A u ponedjeljak nas čeka dodjela objava posljednjeg Nobela. NYT-ov Economix blog ima sažetak predviđanja i rezultat na kladionicama. Nema neke razlike od onoga što sam ja pisao prošli tjedan.

11. listopada 2008

O Potresima u Kontekstu – Gary S. Becker

autora/ice cronomy

Nobelovac prof. Becker, Sveučilište Chicago, stavlja trenutnu financijsku krizu u perspektivu i smiruje duhove koji zazivaju/predviđaju kraj kapitalizma. Do sada, ovo je puno manja kriza od VD, a ona nije dovela do kraja kapitalizma, te možemo očekivati da će tako biti i tokom sljedećih par godina.

Razni “spasonosni” paketi donose sa sobom rizike i posljedice moralnog hazarda. Tako je, čini se, spas Beara u Ožujku bila greška jer je signaliziralo ostalim velikim igračima da će se i njih spasiti ako vremena postanu još gora. Preporuka: dosta sa spašavanjima. Too big to fail politika bi se trebala napustiti. Propast velikih a loše vođenih kompanija, pa tako i financijskih, je zdrava i nužna za opstojnost konkurentnog slobodnog poduzetništva.

Državni vlasnički udjeli u privatnim kompanijama su zabrinjavajući pošto država uvijek stavlja političke interese ispred ekonomskih. To je viđeno i državnim sponzoriranim kompanijama poput Fannie i Freddie. Zato Becker traži da se Fannie i Freddie prodaju u privatne ruke što prije. Država već dovoljno subvencira tržište nekretnina kroz porezne olakšice pa je postojanje državne kompanije sa istim ciljem sasvim nepotrebno.

Glavni problem modernih financija je nerazumjevanje agregatnih rizika koji nastaju kao posljedica sve veće upotrebe izvedenica i sekuritizacija. Određenim reformama će se morati obratiti veća pažnja na kompleksnost sistema i pokušati smanjiti vjerojatnost nastanka budućih financijskih kriza.

read more »

10. listopada 2008

Dobro je (kao)

autora/ice cronomy

Kako što kaže Alphaville, blog o tržištu Financial Timesa, pacijent ne odgovara na terapiju. Na reanimaciji je … već sedmi dan zaredom. Izgleda da je danas i Azija pritisla Panic Button. Za četvrtak:

read more »

09. listopada 2008

Hrvatski bankarski sustav 56. u svijetu

autora/ice cronomy

Ministar Šuker je prije deset dana izjavio da je “… bankarski sektor jedan od najstabilnijih u Europi.”

Novi Global Competitiveness Report u izdanju World Economic Foruma rangiran naš bankarski sustav na 56. mjestu od 134. sa ocjenom 5.8/7.0. Većina Istočno Europskih Zemalja je iza nas. Estonija (25.) i Letonija (41.) su jedine ispred nas. Zemlje koje ne vidite na tablici niže: Bugarska i Mađarska (80. i 81.), BiH (96.) Makedonija (102.), Srbija (110.).

Prvih deset i posljednjih deset rangiranih vidite ovdje.

07. listopada 2008

Ante Čičin Šain i što uzrokuje paniku

autora/ice cronomy

Ante Čičin Šain, prvi guverner HNBa s pravom, s obzirom na našu bankarsku povijest, poziva na smirivanje nervoze u javnosti kako uistinu nebi došlo do prave bankarske panike. Šain je mislio na rastuću zabrinutost hrvatskih građana oko ugroženosti stranih banki vlasnica naših banaka – što, u očima javnosti, direktno ugoržava

Iako je uvijek moguće napraviti od muhe slona, nema nikakvog razloga za paniku i nervozu hrvatskih građana. Ne vjerujem da će doći do stečaja bilo koje banke inozemne vlasnice naših banaka, no čak i ako se to dogodi, kupac se uvijek može naći.

Panika je prizivanje vraga, jer ako ga jako prizivate, možete biti uspješni. Nema razloga ni za paniku ni za prozivanje vraga.

Iako nema razloga za paniku, jer financijska kriza vani ne ugrožava depozite hrvatskih građana u Hrvatskoj koji su i ovako osigurani, solidan i realan razlog (poput realnog saznanja da je određena banka u nevolji) nije ni potreban da bi se situacija zakotrljala nizbrdo.

U ovakvim vremenima, i s obzirom na naša iskustva, dovoljno je da se proširi manja glasina o nedostatku gotovine u nekoj podružnici (zbog recimo tehničke greške) ili pak da se omanja grupica penzionera zaputi na šaltere bojeći se za nedostatak gotovine ili misleći da panika u drugoj zemlji utječu na njihovu banku, na što reagira druga veća “grupica” misleći da ova prva ima neku negativnu informaciju o sigurnosti depozita, kvaliteti kredita banke ili veličini plasmana – a nema. Ne treba zaboraviti ni senzacijolistički medijsku mašinu u Hrvatskoj. I panika nastupi. Generator takvih panika je asimetričnost informacija – jedna strana ne zna dovoljno o drugoj strani kako bi donjela ispravnu odluku, tj. nepostojanje ispravnih, sigurnih i verificiranih informacija za sve sudionike. (Postojanje sistema osiguranja depozita osigurava i informaciju za sve da je novac u bankama do određene svote osiguran i tako ublažuje u nekoj mjeri asimetričnost informacija i paniku.) Banke se nađu na udaru bezrazložno paničnih građana; zaraza i run on the bank se proširi na više banaka; bilance banaka se rapidno počnu pogoršavati. Striktno govoreći, nagli propast brojnih banaka na taj način je bankarska panika. Upravo nepostojanje solidnog i realnog razloga dovodi do panike.

Postojanje realnog razloga, poput realizacije da je određena velika financijska institucija u značajnim nevoljama dovodi do stvarne bankarske krize.

Blog o ekonomiji New York Timesa Economix je prije neki dan imao odličan kratki primjer o uzroku panika.

This Is What Causes Panics

Yesterday my mother wrote me the following (real) e-mail:

From: Mom
To: Catherine Rampell
Subject: Important
Try to take some $ out of your account at an ATM asap — doesn’t have to be [your primary bank]. Some are predicting scarcity of cash from banks in this mess.

I wonder how many other worried mothers are sending the same message to their offspring. For the record, I’m not taking my mother up on her suggestion.

%d blogeri kao ovaj: