Archive for Kolovoz, 2012

28. kolovoza 2012

Porez na imovinu – Previše demagogije, premalo argumentiranja

autora/ice cronomy

Mnogo diskusija, ekonomista, političara, građana, oko najava o uvođenju poreza na imovinu (PNI nadalje) početkom iduće godine. Jedino šta je jasno iz svih diskusija je da nitkome nije svejedno i da je zasad većina protiv, uključujući i dežurne ekonomske komentatore.

Ono što je manje jasno su polu argumenti na kojima se baziraju kritike, zamjerke ili što već.  Zapravo je zapanjujući nedostatak solidnog argumentiranog protivljenja najavljenom PNI. A što je zabrinjavajuće je da se još manje nastoji pokrenuti rasprava i argumentirati što bi PNI trebao postići, kako bi taj porez trebalo dizajnirati, a kako nebi i što se očekuje od Vlade.

Možda je sve to zato jer, kao što je Martina Dalić istaknula, osobine najavljenog PNI su nedostupne pa se u biti ne može konkretno diskutirati niti o okvirnim crtama poreza, slagati ili protiviti, korigirati.

read more »

21. kolovoza 2012

Vulgarni Keynezijanizam (2. dio)

autora/ice cronomy

Zadnji post smo završili sa idejom da kako bi razumijeli što muči ekonomiju, koji su mogući uzroci recesije (poslovnog ciklusa) i koja je uloga država u tome, moramo se osloniti na neki model koji nam može ilustrirati što država može učniti i koje su posljedice toga za ekonomiju.

Da bi opravdali aktivnu ulogu države tokom poslovnog ciklusa, stari Keynezijanci se oslanjaju na model sa pretpostavkom da cijene i plaće nisu savršeno fleksibilne (“ljepljive” u kratkom roku) što kao posljedicu ima da sva tržišta (npr. tržište rada) nisu u ravnoteži (tj. da ponuda ne mora biti jednaka potražnji). Zbog tih tržišnih nepravilnosti Keynezijanci vjeruju da država ima ulogu u stabiliziranju ekonomije sa aktivnom fiskalnom i monetarnom politikom.

read more »

14. kolovoza 2012

Vulgarni Keynezijanizam (1.dio)

autora/ice cronomy

Određeni milje Hrvatske ekonomske misli zalaže se za keynezijansko rješenje recesije u Hrvatskoj. Pod time podrazumijevam primarno anticikličnu fiskalnu politiku. Pretpostavka je da je to moguće, da je to jedini (ispravni) način analiziranja poslovnog ciklusa te da je uloga državne fiskalne politike stabilizacijska.

read more »

12. kolovoza 2012

Povratak u (kriznu) normalu

autora/ice cronomy

Iako je se godišnji bliže kraju (za mene u biti nije bilo nikakvog odmora, štoviše čak!) recesija se u svijetu i Hrvatskoj nastavlja i izgleda intenzivira.

Blogovanje bi se trebalo vratiti u nekakvu semi-regularnu normalu.

Linić se vidim “urazumio” da ove godine nema šanse ostvariti pozitivnu stopu rasta. Oni razumni od početka godine su još pred koji tjedan za njega bili samo “statističari”, a sada je i Linić jedan od njih. Rohatinski, koji je slobodniji u komentiranju ekonomskog stanja, istog je mišljenja – BDP pada ove godine. Opet.

Vjerojatno će nekima ovo biti oštro, ali za mene je ovakav ‘flip-flop’ stavovima još jedna potvrda da Linić nije trebao biti ministar ‘računovođa’. Dobro, stav koji je zauzeo tokom pregovora sa sindikatima javnih službi, točnije okršaj sa Ribićem, je bio ispravan i dobrom smjeru za razliku od predhodnika koji su izbjegavali sukobe i gurali glavu u pijesak. Ipak, Linićeva nesigurnost oko ekonomske vizije i pouzdanja kako će i šta biti ‘opipljivo’ je kroz njegove više značne izjave. Objava liste poreznih dužnika je prvo dvosjekli mač (što to porezna uprava radi sve ove godine?), drugo izgleda da su brojke nepouzdane i neažurirane i treće u biti samo odvlačanje pažnje od rashodovne strane na prihodovnu.

Čitava priča oko sindikata i kolektivnih ugovora iziskuje više komentara. Nitko ne postavlja ona pametna, a škakljiva pitanja kao npr. čemu služe ti i takvi sindikati i vođe kao Ribić? Da li pridonose ekonomskoj vrijednosti neto ili to uopće nije pod upitnikom, kao samo očito? Kako je dopustiv takav razmak između  odnosa sindikata i poslodavca u privatnom i javnom sektoru?  Otvorene rasprave o industrijskim odnosima nema i sve se manje više svodi na frazologije i demagogiju. Osvježavajuće je da i drugi to vide. Rentijerstvo određenih sindikata ne bi trebala biti tabu tema.

Iz istog intervjua  sa Rohatinskim, koji prenosi Jutarnji, vidljiva je i temeljnja sličnost Hrvatske sa Grčkom. Ne veličina duga (visina javnog duga je neusporediva), porezna presija, evazija ili korupcija već nesposobnost političara da provedu reforme. U tom grmu leži zec. Tu je jedan od velikih razloga zašto je Grčka danas gdje je i gdje hrvatska vlast treba tražiti lekcije kako izbjeći taj scenarij.

Hrvatski mediji dosta pišu o izlasku Grčke iz euro zone, a ne diskutira se mogućnost da Njemačka, pošto snosi golemi teret podupiranja ostalih euro zemalja, ode iz euro zone. Kako bi to utjecalo na Hrvatsku odluku da preuzme euro, ukoliko isti preživi? Sigurno bi i dobar dio hrvatske štednje prešao sa eura na(zad) na marku.

Uglavnom, Hrvatska je i dalje u recesiji i da li se što značajno može napraviti da se negativni trend preokrene, u ovakvom neizvjesnom okruženju, ostaje za vidjeti. Prijedlozi i rasprave su i dalje tanke.

Oznake:
%d bloggers like this: