Ovakav naslov smo mogli očekivati u drugoj polovici 1990tih a izgleda da je još aktualan jer se temeljni problem nikada nije riješio. Iako je zanimljiva ali i osjetljiva tema, nemam se namjeru baviti Domovinskim ratom i tim razdobljem, jer upravo je to gdje HDZ politički cvijeta. Za razliku od HDZa i Sanadera koji još djelomično ali snažno žive i misle u terminima nacionalne političke prošlosti, za Hrvatsku je bitna građanska, ekonomska sadašnjost i budućnosti. Prva je plodno tlo za politički nabijena, osjećajna i ideološka, usudio bih se reći prepucavanja, čak ne diskusije. Kad ti malo koja, ako i jedna, brojka iz ekonomije ide u prilog, kad nema konkretnih uspijeha za podičiti se u tome, kad nemaš plan, kad pregovori sa EU “štekaju”, onda je najbolje vratiti se u prošlost stranke i Hrvatske. HDZe će uvijek imati taj “glorificirajući” status stranke koja se borila i osamostalila Hrvatsku. Zbog toga je imao dijasporu iza sebe, koja je uvijek imala u interesu nezavisnu Hrvatsku, a izbornim inžinjeringom je iskoristio i pretvorio to u konkretne “dizače ruku.”
Fiskalna politika i rast
Evo, malo ozbiljniji i valjda stručniji post. Ali samo malo, da se ne bude suhoparno. Isto tako kraći, namjenjen onim znatiželjnijima. Najme, neki dan sam nabasao među papirima na 5 iskopiranih stranica (ne znam zašto nemam ostale stranice, čudno) studije prof. William Easterly i prof. Sergio Rebelo “Fiskalna politika i ekonomski rast” (sve na engleskom je moj prijevod). Oba prof. su visoko respektabili stručnjaci, Easterly kao ekonomist za razvoj i siromaštvo sa NYU-a, a Rebelo za financije sa elitnog Northwestern University. Studiju i info o njoj možete pronaći ovdje u pdf formatu te pročitati kratki sažetak koji ću ja prenjeti ispod.
Podijeli - Share this
Bravo Šuker
Da da, dobro sam napisao naslov. Iako nisam Ivanov fan, a nisam ni prijašnjeg ministra financija, jer ni jedan nema vizije reforme fiskalne politike, ima za razliku od drugih političara malo zdravije pameti i računice. Na kraju krajeva, ipak je računovođa. Znam da bi se moglo dići drvlje i kamenje na mene (pogotovo od mraka 😉 ), pa ne želim se zanositi pohvalama, ali pohvaliti ću malo nastup na Otvorenom u Utorak. S obzirom koliko mu je bilo dopušteno za reći od strane “voditelja” Severa, Šuker je pravilno konstatirao neke, nazovimo ih ekonomske realnosti, koje političari često ili zaobilaze ili ne znaju. Primjerice, simplistička riješenja za mirovinski sustav koja predlažu određeni političari; “postoji 8 milijardi KN neubranog poreza” ili “udvostručit ćemo rast BDP” čime se trsi Jurčić, baš kao da je stvar dogovora između par visoko pozicioniranih sabornika i ministara ili onim all-time-favorite “obećanjima kako će država povećati potrošnju već u prvo mandatu” i na taj način riješiti problem(e)…..kao.
Podijeli - Share this
Živilo Bratst…. eee …. Međugeneracijska Solidarnost i Pravednost!
Kao…… Baš ovaj tjedan, kad je SDP predstavio svoj “politički” mirovinski plan, kao naručeno se pojavila zanimljiva diskusija na Economist.com site-u. Zapravo, radi se o diskusiji o etičnosti deficita. Ako malo razmislite, zdravo razumski, odmah će te povezati dva i dva. SDP najavljuje povećanje izdataka za mirovina od 10% već u 1. godini mandata. Nadalje, obećavaju uvođenje državnih mirovina u 1. godini mandata kako bi izjednačili nove sa starim umirovljenicima. I evo sočnog djela, za to izjednačavanje će biti potrebno 1.6 milijardi kuna. I bit će to najskuplji projekt u SDP-ovom mandatu.
Podijeli - Share this
Nova i Stara Hrvatska
Prošao je i rođendan EU a nisam pisao o tome, tj. o važnosti za Hrvatsku. A nisam ni blog imao onda. Osim uobičajenog, šablonskog objašnjenja da Hrvatska spada u “Europu” (misleći pritom na instituciju prvenstveno ekonomskih integracija kao osnova očuvanja mira a potom i demokratskih načela) Hrvatskim skeptičnim građanima potrebno je bolje i konkretnije objašnjenje zašto i gdje u Europu. EU se ispravno kreditira da je omogućila mir i prosperitet njenim članicama. Ako to nije dovoljan razlog za pristupanje Uniji teško je objasniti što jest. No naravno, EU je isto tako podjeljena (oko Ustava) i svađalačka (sjetite se pepucavanja oko zajedničke deklaracije). I kad se govori o ekonomskoj politici postoji nova i stara Europa. (Neću sada o međunarodnim odnosima i vanjskoj politici.)
Podijeli - Share this
BREAKING NEWS – Država se odriče dijela kolača
Kao. Za razliku od SDP-ovog konstantnog kritiziranja, HDZ je ipak u poziciji da nešto konkretno napravi. “INA je na burzi, Vlada više ne može niti želi direktno intervenirati na cijene, ali u zaštiti standarda građana može pomoći trošarinama.” Znaći, izbori su, kampanja je, ipak, je krajnje vrijeme da nešto od predizbornih obećanja se i ispuni. Malo treba zamazati oći javnosti da se brine o njihovom standardu a naravno i imati neki konkretniji argument kad se predizborna retorika zaoštri. Kao ono, sjećate se smanjit ćemo pdv. Nije pdv nego trošarina ovaj put, a možda će biti i još toga. No sa kakvim posljedicama?
Podijeli - Share this
“Samo za znatiželjne II”
Nedavno je gosp. Lesar objavio vrlo zanimljive podatke na svom blogu i pollitika.com dnevniku. Od tuda kopiram naslov, a sa idejom kao i njegovom, da prikažem (informiram) malo zanimljiviju sliku standarda života u RH. Da bi bolje razumljeli naše gospodarstvo valja račlaniti BDP, tj. konkretnije BDP/stanovniku. Iz takve rasčlambe možemo konkretnije vidjeti kakve ekonomske mjere su potrebne da bi povisili BDP/stanovniku. Ovo je samo za početak na Hrvatskom, dalje ću na engelskom jer je terminologija lakša, (meni se makar čini razumljivija) a kasnije ću prevesti na Hrvatski. So … the nice formula GDP/capita can be decomposed as follows:
GDP/Population = (GDP/Hours worked) x (Hours Worked/ Employment) x (Employment/Labor Force) x (Labor Force/Population)
The green part of the equation tells us Hourly Productivity. Data for it are almost non existent for Croatia. There was none on the Crostat or even Eurostat. Hourly productivity table there is empty for Croatia. The other 3 blue terms show us the labor market situation, i.e. what is lacking there.
Cronomy.org 