Posts tagged ‘Ekonomska Znanost’

21. ožujka 2009

Odgovor

autora/ice cronomy

Odužio mi se komentar na diskusiju u prijašnjem postu, pa sam ga odlučio staviti ovdje kao kratki post. Nastavite diskusiju ovdje, ja ću se pozabaviti drugim postom.

read more »

Oglasi
03. ožujka 2009

“Vidjevši kako se ekonomska znanost primjenjuje, promjenilo je kako vidim svijet”

autora/ice cronomy

Kao posljedica krize i jedan od eksternih benefita barem za akademsku ekonomiju je porast interesa i studenata za ekonomske predmete. Ne, vjerojatno ne u Hrvatskoj, ali preko bare jest. U Hrvatskoj ćemo još morati čekati na takvu “renesansu”.  Audio reportaža sa NPRa.

Undergrad Economics Sees Popularity Surge

03. ožujka 2009

Bravo Škegro!

autora/ice cronomy

Nakon odgledanog gostovanja Škegre u Nedjeljom u 2 ostao sam ugodno iznenađen dozom žustre, ali oštre argumentacije i rasprave. Da bi bolje razumjeli o čemu je riječ morate pogledati emisiju, jer je nemam namjeru čitavu prepričavati već komentirati.

read more »

19. listopada 2008

Žarko Miljenović o regulaciji – Nema optimalne razine regulacije

autora/ice cronomy

Žarko Miljenović je bivši glavni ekonomist ZABE, a sada glavni savjetnik Rohatinskom. Autor je HNBovog Izvješća o Financijskoj Stabilnosti. U Svibanjskom izdanju magazina Banka dao je intervju u kojem govori o financijskoj krizi, regulaciji, moralnom hazardu domaćih banaka. Evo što je imao za reći o regulaciji i sekuritizaciji.

♦Kriza koja je započela prošle godine na tržištu drugorazrednih kredita u SAD-u i credit crunch koji je uslijedio nametnuli su pitanje bolje regulacije. S jedne strane ustrajanje na boljoj regulativi je razumljivo i poželjno, a s druge “prereguliranost“ nije rješenje. Kako naći sredinu i koliko se svijet može osloniti na to da će propisi pomoći u sprečavanju kriza?

Solomonskog rješenja nema, nema optimalne razine regulacije. Financije kao segment, kao aktivnost, izložene su velikim neizvjesnostima zato što se baziraju na povjerenju, dakle na psihološkom faktoru. Istodobno je financijski sektor izuzetno važan za gospodarski sustav i razvoj pa ga je zbog toga potrebno na neki način regulirati. Ne može ga se jednostavno prepustiti slobodnim silama tržišta jer ima prevelike eksterne efekte, odnosno sekundarne učinke. Međutim, stalna je dilema koliko regulirati. Financijski sustav se kroz vrijeme razvija i inovacije su iznimno bitne za njegov razvoj. Istovremeno te inovacije povećavaju kompleksnost sustava i rizike koje je teško sagledati. Međutim, zbog pozitivnog učinka inovacija na razvoj tržišta, bilo bi kontraproduktivno sprečavati taj razvoj prevelikom regulacijom. Treba dopustiti slobodu, ali i sagledati koliko inovacije, novi proizvodi, novi mehanizmi stvaraju novih rizika i onda prilagoditi regulativu kako bi se financijske institucije učinile otpornijima na eventualne krize.

♦Zapravo, mora se dogoditi kriza da bi se reagiralo?

Trebalo bi, na neki način, forsirati da same institucije dobro razumiju rizike, akumuliraju kapital, ukratko da dobro upravljaju rizicima. Ali, po logici stvari uvijek postoji malo zaostajanje jer najprije idu inovacije, a onda prilagodba kroz regulatorni okvir – i to je, jednostavno, rizik razvoja. Opcija je nastojati se što prije prilagoditi, akumulirati kapital kao nekakav bufer, kao rezervoar koji može amortizirati neočekivane rizike.

Turbulencije koje se upravo sad događaju, recimo, plod su inovacija koje su započele sa sekuritizacijom. Različiti izvedeni instrumenti i proizvodi zasnovani na sekuritiziranim kreditima potaknuli su razvoj financijskih tržišta i kolanje kapitala, doprinijeli rastu i razvoju cijelog svjetskog gospodarstva, međutim, očito se u nekim segmentima pretjeralo ili se premalo pazilo na rizike. Kad su se oni materijalizirali, sva hiperstruktura koja se gradila na osnovnim instrumentima sekuritizacije počela se pomalo urušavati, gubici su se gomilali, a kako transparentnost nije idealna ne zna se gdje su sve locirani i koliki su, nestala su mnoga tržišta za izvedene instrumente i uopće tržišta za kratkoročno i srednjoročno financiranje među bankama. Banke su se suočile s problemom likvidnosti za financiranje normalnog poslovanja i tu su uskočile središnje banke koje u principu jedino tu i mogu nešto učiniti. No, povećana likvidnost ne može supstituirati problem netransparentnosti i nepovjerenja koje iz njega proizlazi. Regulatori, odnosno središnje banke mogu utjecati na likvidnost, ali kad je riječ o gubicima, tu se moraju uplesti i drugi – mislim na ministarstva financija koja se trebaju upustiti u sanaciju određenih institucija, ako su im sistemski važne, ili ih pustiti da propadnu.

… …

♦U Hrvatskoj se donedavno, zapravo sve do pojave krize u SAD-u i spominjanja sekuritizacije u negativnom kontekstu, intenzivno govorilo o pripremama zakona o sekuritizaciji. Što vi o tome mislite?

Nema nikakvih izgleda da se bilo koja zemlja odupre razvoju financijskog tržišta. Sekuritizacija je jedan od instrumenata koji se razvio prije dosta godina i u cijelom svijetu pridonio je razvoju i rastu ekonomije, dakle ne samo financijskog sektora. Riječ je o važnom izvoru financiranja jer banke svoju aktivu u vidu kredita pretvaraju pod određenim uvjetima u vrijednosne papire, plasiraju na tržište i tako dolaze do izvora sredstava za novi rast. To je klasičan instrument koji je već standardan u financijskom svijetu i mi ćemo ga definitivno kad-tad morati uvesti. Naravno, tu se otvara pitanje koji su sve rizici mogući i kako ih kontrolirati. Na bazi sekuritiziranih kredita razvili su se i razni strukturirani instrumenti koji su u središtu sadašnje krize, ali svi ćemo biti pametniji nakon ove krize u pogledu regulacije.

U svakom je slučaju sekuritizacija zanimljiv izvor financiranja koji bi investitorima pružio instrumente u koje bi mogli uložiti.

29. srpnja 2008

O ekonomskim savjetnicima

autora/ice cronomy

Hrvoje Mateljić u Lideru otvara diskusiju o Vladinoj potrebi za vijećem ekonomskih savjetnika. Da, Vladi i Hrvatskoj treba tim ekonomskih savjetnika, ali ne zato jer Hrvatska ulazi u nekakvu krizu. Ako išta, ulazi u recesiju. Permanentna institucija ekonomskog vijeća koje bi savjetovalo Premjera i Vladu, pripremalo generala izvješća za javnost, te aktivno krojilo ekonomsku politiku postala bi kotač koji nedostaje, kanal razvoja i implementacije ekonomskih politika.

read more »

30. siječnja 2008

4 Elementa Uspješne Poduzetničke Ekonomije

autora/ice cronomy

Malo da se otrijeznimo od priča o cijenovnim skokovima. Baš čitam odličnu knjigu Good Capitalism, Bad Capitalism and the Economics of Growth and Prosperity by William Baumol, Robert Litan, Carl Schramn, izašlu prošle godine, koju bi svatko, a pogotovo studenti ekonomije i zakonodavci, trebao pročitati. Umjesto da pišem više o svemu u njoj sada, (valjda bi to bio onda review) evo samo nešto za sada što mislim da treba istaknuti što od izravnog interesa za Hrvatsku.

read more »

24. prosinca 2007

Ne trgajte novčanice!

autora/ice cronomy

EgrinchStara ekonomska šala, koja uistinu krije više istine od svakodnevnih šala, kaže da je recesija kada za Božićni poklon dobiješ čarape. U Hrvatskoj, sudeći po projiciranih 12 milijardi Kn potrošnje za ovu blagdansku sezonu recesije sigurno nema i malo tko će dobiti čarape za poklon. Sa 12 milijardi, pokloni će biti ipak oni pravi, koje svi žele i koje će svi zadovoljiti, a nepotrebno je objašnjavati koliko će to biti dobro za ekonomiju! Sa svim tim milijardama, Božić je definitivno najbolji dio godine za ekonomiju.

Zar ne?

Možda sam pao sa kruške, ali silna Božićna potrošnja nije najbolje što se moglo dogoditi ekonomiji. Kamo sreće da nema Božića…..Dobro, da budem korektniji, da nema Božićne potrošnje i darivanja. Pa zašto bi netko poklonio nekome nešto za Božić??

read more »

09. srpnja 2007

Vještine vs. godine u obrazovanju

autora/ice cronomy

    Drugi najvažniji dugoročni i strukturalni problem Hrvatskog gospodarstva, odmah poslije demografskog, je po mom mišljenju onaj obrazovnog sustava i postignuća u vezi ljudskog kapitala. HNS i Čačić ispravno kažu da je obrazovanje jedan od preduvjeta dugoročno uspješnog razvoja, te kao državna politika ima efekt na dugoročnu stopu ekonomskog rasta. Što to znači u ekonomskim terminima jest akvizicija i povećanje ljudskog kapitala kroz obrazovanje. Ljudski kapital je jedna od determinanta ekonomskog rasta. Implikacija za ekonomiju je da akumulacija ljudskog kapitala je vrlo važna za dugoročno blagostanje jedne zemlje, pogotovo ako je već na višem levelu razvijenosti.

read more »

04. srpnja 2007

Socijalistički proračun Sanadera

autora/ice cronomy

Tupa HDZova ekonomska politika je, zahvaljujući uglavnom većim uvozom od izvoza zbog povećanje potrošnje ljudi, nakupila višak prihoda u proračunu od čak 2,5 milijardi KN u prvih šest mjeseci, što bi do kraja godine onda, uz pretpostavku sličnih ekonomskih pokazatelja, donijelo 5 milijardi. I naravno sada će ih i utrošiti na potrošačke, socijalne programe koji će samo progutati novac, umjesto pametno i nužno iskoristiti za reforme. Kao prvo i najvažnije Sanaderu smanjiti će se deficit (1,1 milijarda) i krpati zdravstvo (1,7 milijardi). Kao da je novac problem zdravstva, a ne krivo alociranje resursa koje će i dalje stvarati sve veće gubitke u zdravstvu.

read more »

18. lipnja 2007

“Ne dirajte mi tečaj….”

autora/ice cronomy

Ako ste pratili malo najave događaja sljedeći tjedan, a prvenstveno mislim na nešto ekonomske prirode, mogli ste primjetiti kako će se u Utorak (sutra) 19.6. u hotelu Westin, ZG održati “vrući” forum “Otvorena Pitanja Uvođenja Eura” u organizaciji nove udruge lijeve orijentacije HR+. (Ne znam da li će biti baš toliko vruće, Westin ipak ima klimu.) Znam, nisam baš smješan. Tema koju će povesti guverner Rohatinski i pitanja su orijentirana prema tečajnoj politici do ulaska u EU, a neki to manje-više ispravno smatraju “najeksplozivnijom” ekonomskom temom u posljednjih par tjedana. Najekspolzivnija kaže Šajatović jer kao i većina javnosti smatra da je kuna prejaka i krivac za slab izvoz i nisku proizvodnju. Dakle glavni krivac.

read more »

%d bloggers like this: