Posts tagged ‘FinancialCrisis’

15. srpnja 2009

Ishod Latvije?

autora/ice cronomy

Oni koji prate Latviju znaju da se situacija (kriza, ne “samo” više recesija) mijenja gotovo pa dnevno. Najnoviji današnji događaji – u vezi smanjivanja proračunskog deficita, MMF i EK zajmova, uvjeta, valute – ne izgledaju obećavajuće i zapravo su zabrinjavajući ako uzmemo u obzir da će ishod tamo imati određenog utjecaja (npr. percepcija investitora u vezi proračuna i valute) na sve zemlje regije, na MMF i programe spasa.

Trouble in Latvia, again – (via FT Alphaville, via Reuters)

RIGA, July 15 (Reuters) – The International Monetary Fund has put forward new, difficult conditions for Latvia to receive further loans, the prime minister said on Wednesday in a further sign the Fund is being tougher than the European Commission.

Latvia has already got agreement from the European Union for a further 1.2 billion euros of funding. The IMF has yet to agree on a tranche of 200 million euros it delayed from earlier this year. The loans are part of a 7.5 billion euro rescue package. “It has to be admitted the talks are fairly difficult and the conditions the IMF are proposing are also fairly difficult,” Prime Minister Valdis Dombrovskis told public radio.

IMF imposes new conditions on Latvia – (via Edward Hugh)

The IMF/EU Commission Rift on Latvia Seems To Be Deepening – sažetak stanja u Litvi od prije dva dana isto via Edward Hugh

Slobodno stavite još linkova u vezi Latvije u komentare.

23. lipnja 2009

Phelpsova doza realnosti

autora/ice cronomy

Nobelovac i odličan ekonomski pisac, te meni jedna od “najdražih” ekonomista Edmund Phelps, (zašto primjerice vidi ovdje) kritizira Obamin prijedlog reforme financijske industrije. Dobro, možda ne toliko kritizira koliko uvodi dozu realnosti da ne treba očekivati ne-stvaranje novih mjehura ili kakvih drugih “iraconalnih bujnosti” zbog novih regulacija i regulativnih tjela. Razgovor će tek biti objavljen u nedjelju.

Također, vidi njegov kratki rad o bankama u WSJ i njegov govor o mjehurima prošlog ljeta. Bloombergov Tom Keene ga je “proglasio” govorom godine.

11. travnja 2009

MMF i Hrvatska (Update)

autora/ice cronomy

MMF je objavio preliminarne zaključke nakon završenih konzultacija. Neki domaći i strani mediji već su prenijeli službeno mišljenje MMFa. Dobro bi bilo vidjeti i koji istraživački rad koji je pratio prošla izješća. Kratkoročno, prioriteti su očuvanje tečajne stabilnosti, financijske stabilnosti i kontrola likvodnosti.

Dugoročno, potrebno je popraviti strukturalne slabosti –  restrukturiranje gubitaških državnih kompanija, javne uprave i racionalizacija državne potrošnje (obrazovanja, socijalne, zdravstva) – i raditi na povećanju konkurentnosti. I to ne “samo” zato kako bi realizirali potencijal ispod kojeg već godinama operiramo, već i kako bi spriječili trajne posljedice pod potencijalni output.

Uglavnom, dobar sažetak svega na čemu se već godinama inzistira i na reformama na kojima se moglo već poraditi više, ali sada uz dodatka imperativa zbog financijske krize koja ostavlja dalekosežne efekte. Par paragrafa ispod.

UPDATE – Zaključna izjava MMFa je dostupna i na hrvatskom na stranicama HNBa.

read more »

29. ožujka 2009

Kao naručeno o privatizaciji-nacionalizaciji banaka

autora/ice cronomy

bank-nationPošto dugujem komentar o privatizaciji/nacionaliziciji banka vezano za Škegrov nastup u Nu2, ne želim ovdje dužiti previše, samo ukazati na kratki članak u NYT ekonomskog kolumnista David Leonharda koji odlično sumira vrste i motive nacionalizacije banaka. Vrlo je lako nenamjerno pobrkati prave razloge i ciljeve nacionalizacije banaka te ono što se zbiva u jednoj zemlji iskoristiti za političke ciljeve u drugoj. To je ono što se dogodilo u Nu2 sa Škegrom i Stankovićem i oko čega je bilo najžustrije rasprave.

Izdvojeno:

There are really two different kinds of nationalization. The first draws on a belief that the government can run large enterprises more justly and efficiently than self-interested capitalists can. This is the nationalization of Lenin, Chávez and Mitterrand, and its record is pretty dismal. France’s economy staggered through the 1980s, as government-run banks backed political pet projects that didn’t work out.

The second version of nationalization is the one that today’s advocates point to. It is a temporary takeover born out of crisis. Sweden pursued this kind of strategy in the early 1990s to clean up its banking system. Even the United States has nationalized banks on occasion, including IndyMac Bank last year.

26. veljače 2009

Njihov problem je naš problem

autora/ice cronomy

Daniel Gros na VoxEU.org blogu piše o težini i posljedicama problema Istočne Europe za “jezgru” Europe. Ističe kako su manji problem deficiti na tekućim računima platne bilance zemalja Istočne Europe; tečajni padovi bi ih mogli ispraviti za neke zemlje. Po njegovom mišljenju, čak i pretjerane deprecijacije valuta velikih zemalja ne bi stvorile nesnošljive probleme za bankovne bilance i kućanstva izložena valutnom riziku. (Hrvatska se tu nigdje ne spominje illi uklapa u rad.) Tako umjesto potpomognutih financiranja tekućih računa, zalaže se za uspostavljanje fonda za financijsku stabilnost koji bi kreditirao korporacije i kapitalizirao banke Istočne Europe jer za njihovu stabilnost, i tako čitave europe po mišljenju autora, protok kredita je nužno potreban.

As if core Europe did not have enough problems of its own, a new threat has arisen – collapse of the European periphery. The deteriorating foreign exchange and financial conditions of satellite countries in the euro area – from the Baltic region to Eastern Europe, Turkey and Ukraine, not to mention the imploded Icelandic financial system – add yet another source of uncertainty.

Their problems are our problems

The problems in Eastern Europe weigh particularly on the financial solidity of EU banks. EU banks provided the backbone of the banking and financial system in those countries and therefore they are now much exposed to the consequences of mounting capital flights and currency attacks in those countries.

EU banks are not yet strong enough to face additional losses from this front since, despite huge government rescue plans; they have in aggregate received little new capital (less than €200 billion for the entire euro zone). The Bank of International Settlements estimates that European banks hold somewhat more than $600 billion of cross-border claims on emerging European economies (probably 90% of the reported total of around $700 billion).1

When all European banks run for the exit (e.g. by refusing to roll over credit lines that come due or to extend further credit to their subsidiaries), they will be increasing their own losses.

….

Systemic stress requires a systemic response by the EU: The EFSF

In this environment of continuing systemic stress on the banking system, the case-by-case approach at the national level must be abandoned in favour of an ambitious EU-wide approach. The EU should set up a massive European Financial Stability Fund (EFSF). Given the scale of the problem facing European banks, the fund would probably have to be of substantial scale, involving about 5% of EU GDP or around €500–700 billion.2 This is more than might be needed for Eastern Europe, but the crisis is certain to get worse before a recovery begins, and it would be better to have such an instrument ready to face further emergencies. Most of the funds (say, 80%) would probably be used to provide credits (or buy existing ones at a discount), the remainder would be for capital injections, which would make the European Investment Bank (EIB) a major shareholder in the Eastern European subsidiaries of EU banks and probably also a major shareholder of in those EU banks most exposed to Eastern European risk. Eastern European banking systems would effectively be ‘Europeanised’.

Ostatak teksta i grafova ovdje.

17. studenoga 2008

O Potresima u Kontekstu – Harry Markowitz

autora/ice cronomy

Ovo je više za finance guys, ali svi koji makar prate svjetske i domaće financije ili se misle baviti investicijama trebali bi znati tko je Harry Markowitz. Tako, donji članak daje uvod u Markowitza i njegove jednostave ali britke komentare o uzorcima financijske krize. Nobelovac iz ekonomije 1990. i profesor na UCSanDiego, Markowitz je otac teorije portfelja čije se osnovne ideje – investicije koje nemaju međusobnu korelaciju smanjuju rizik, tj. mogu ga svesti na nulu, te je stoga diversifikacija poželjna – danas uzimaju zdravo za gotovo. To nije uvijek bilo tako. (Bold istaknuto je moje.)

Ukratko o njegovom Nobelu.

Još Markowitz komentara o sadašnjoj krizi.

Neki njegovi radovi.

Nasuprot Markowitzu i teoriji portfelja stoji Nasim Taleb. Prije koji dan gostovao je na Bloombergovom popularnom On The Economy talk-show i nazvao teoriju portfelja bedastoćom (što ne iznenađujue) i pozvao na odbacivanje i diskreditiranje investicijskih teorija i metoda Nobelovaca Merton i Scholesa kao i Markowitza, kroz oduzimanje profesorskih pozicija, ne zapošljavanja MBA studenata koji su prošli teoriju portfelja itd… Svakako poslušajte podcast! (mp3) (Bloomberg on the Economy je uostalom obavezno slušanje za sve u ekonomiji i financijama.)

read more »

01. listopada 2008

Kvartalni grafovi

autora/ice cronomy

Sa naslovnice WSJ danas, graf DJIA (Ne znam zašto nisu stavili DJIA i S&P500 zajedno, kao bolji predstavnik tržišta?) i financijskih institucija/banaka za prošli kvartal.

%d blogeri kao ovaj: