Posts tagged ‘News/Vijesti’

08. srpnja 2008

Hrvatskim merkantilistima

autora/ice cronomy

Nije me bilo par dana i nisam imao pristup mom kompjuteru, pa vas nisam na vrijeme mogao obavijestiti/uputiti na događaj otkrivanja spomenika Adama Smitha u Edinburghu, 4. Srpnja 2008. Spomenik je otkrio Nobelovac Vernon Smith. Ovom statuom Smith, koji je umro prije više od 200 godina, je napokon dobio priznanje kao pionir ekonomske znanosti i osnove ekonomskog obrazovanja u zemlji rođenja i rada. Par manjih kipova i bista se nalazi drugdje u svijetu, ali ovo je jedini spomenik ove veličine i značaja (primjerice u kineskom SouthWestern sveučilištu se nalazi manji kip Smitha). Adam Smith Institute opisuje spomenik i Smitha.

“The Statue shows Smith in later life — he spent his last years in Edinburgh — but still strong. Behind him is a plough, modelled from a contemporary plough in the Scottish Farming Museum, reminding us of the agrarian economics which Smith supplanted. Before him is a beehive, a symbol of the industry on which he believed progress was based. On top is a globe on which Smith rests his hand — made invisible by his academic gown. The gown itself reminds us of Smith the philosopher, exploring eternal ideas; and behind, St. Giles’s Cathedral completes the evocation. From the other side, we see Smith’s 18thC dress, with the City Chambers beyond, reminding us of Smith the economist, dealing with practical matters. His neckware is modelled on that worn by Thomas Jefferson, his wig is based on one of George Washington’s — recalling Smith’s strong support for free trade with America.”

I tako, dok prošlogodišnju vijest o naličju britanske novčanice od £20 koju krasi Adam Smith su prenjeli svi naši mediji, ovaj događaj nisu popratili ni slučajno (valjda je benefit dodatnog članka u crnoj kronici veći od potencijalnog, intelektualno zahtjevnijeg članka o Adamu Smithu.) No to baš i ne čudi ako pratite pisanja o ekonomiji u Hrvatskim poslovnim medijima i novinskim sekcijama. Za Hinu, primjerice, Bogatstvo Naroda je “esej”. Vražji je to esej od 800-1000 stranica, ovisno o izdanju. Nitko u medijima i interesnim skupinama kojima mediji daju toliko pažnje, čini se, nije pročitao, a kamoli prožvakao, Smithovo djelo Bogatstvo Naroda. Da jesu, nebi svjesno zagovarali određene dobrotvorne politike koje Smith oštro napao i demontirao. Neću se loviti imena i pojedinih članaka (za sada), ali generalno sve vrvi od merkantilističke krvi (da namjerno sam rimovao!) – kroz implicitne ili eksplicitne pozive državi za protekcionizam, tarife, veće subvencije, devalvacija i poslovnih koluzija, vilinizacija uvoza i stranih kompanija (čitaj konkurencije izvana). Još samo fali da posegnu za obaveznim favoriziranjem domaćih kompanija. Ni Hrvatski sabornici nisu nevini od zagovaranja tih i takvih politika. Svima njima je posvećeno otkrivanje ovog spomenika velikanu ekonomske misli i slobodne trgovine. Hrvatskoj javnosti, a i akademiji starijeg naraštaja, Adam Smith je nepoznat, a kad se o njemu nešto i napiše ili kaže puno je predrasuda i krivih interpretacija o Smithovim razmišljanjima i teorijama. Sve je to žalosno, jer Bogatstvo Naroda je prevedeno na Hrvatski još davnih 1950tih. Novo izdanje (koliko ja razumijem, isto izdanje iz 1952. sa istim Hanžekovićevim predgovorom) je izašlo 2007. Da li će ga u 21. stoljeću napokon Hrvatska čitati?

Oznake:
02. srpnja 2008

Nuklearka – razlozi za DA, razlozi za NE

autora/ice cronomy

Interes za izgradnjom nuklearke ne zaobilazi ni Hrvatsku. Vlada je rekla da ništa nije “off the table” u vezi energije, što je dobro i ispravno. Najlakše je reći “ne” svemu što nam ne paše, ali temeljna činjenica da nam u budućnosti treba više energije/struje je jasna. Ta energija mora doći iz nekog izvora, koji je ekonomičan, efikasan i siguran. Samo nuklearka nije odgovor, ali je jedan od realnih riješenja i populistička nabacivanja i strašenje raznih interesnih grupa ne pridonose riješenju. Debate oko troška, isplativosti, alternativa i sigurnosti su se vratile, a da nisu nikada ni završile. Kako bi bilo jasno o kojim pitanjima se radi tokom rasprave u vezi izgradnje nuklearke, nadam se da će sljedeći, pohvaljeni, članak iz WSJ stvoriti solidni okvir.

Članak je Američki pogleda na pitanje nuklearki, pa nije posebno kompatibilan sa energetskim potrebama malih zemalja poput Hrvatske. Ali neka pitanja su podjednako važna oko odluke o izgradnji nukleaki. (Našoj javnosti, čini mi se, nije ni jasno tko bi uopće trebao donjeti tu odluku za čitavo društvo. Netko od naših političara? Neki vrli tim energetskih intelektualaca? Tržište? O tome se baš i ne priča.) Uglavnom, sigurno da ovo nije detaljno razmatranje svih aspekata nuklearne energije/nuklearke, poput The Future of Nuclear Power by MIT, ali je dovoljno informativno sa DA i NE strane po pitanjima:

-Nuklearka kao odgovor na globalno zatopljenje (Iako Hrvatska kao mala zemlja tu ne može puno ili išta napraviti. Nešto o tome sam već pisao.) NE ne emitiraju ni živu ni sumpor.

-Ekonomije (troškovima) izgradnje NE i ekonomičnosti usporedo sa drugim izvorima poput ugljena i alternativnih izvora vjetra i sunca. BTW, ne zaboravite da nema besplatnog ručka. Na veliku žalost, mnogo zeleni upravo imaju takvo razmišljanje i tako predstavljaju alternativne izvore. (O ekonomiji NE je nedavno pisao i BusinessWeek.)

-Sigurnosti NE, tehnologiji, nesrećama i stavovima javnosti zbog slika Černobila ili “The China Syndrome” filma. Zašto je fokus samo na šteti/smrtnosti zbog NE? Stotine ljudi godišnje pogine u rudnicima ugljena, no tome se ne priča. Koja je potencijalna stopa smrtnost zbog nesreće u NE, a koja zbog globalnog zatopljenja? U borbi protiv globalnog zatopljenja NE pomaže, a opet fokus je samo na rizicima nesreće NE.

-Nuklearnim otpadom i skladištenjem, što je i u Hrvatskoj, kao i Americi, više politički problem, nego tehnički. -Bojazni oko proliferacije nuklearnog materijala (i.e. plašenje javnosti sa slikama mushroom cloud).

read more »

27. lipnja 2008

Alokacijski mehanizmi i Leonid Hurwicz

autora/ice cronomy

Puzz je već prenio vijest da je prošlogodišnji Nobelovac iz ekonomije, Leonid Hurwicz (90) preminuo. Ja sam nakon proglašenja dobitnika preveo kratki članak prof. Peter Boettkea o Nobelovoj za 2007. Laska mi kad kaže da znam puno više o tome zašto je dobio Nobelovu. Nisam znao baš, i trebao sam se više informirati. Jednostavna činjenica je da, za razliku od mnogih drugih predmeta Nobelove nagrade u ekonomiji, “mechanisam design theory” i Leonid Hurwicz nisu dio standardnog curriculuma, unatoč tome da je dio aktivnog istraživanja u ekonomiji već više od 20 godina sa sve više aplikacija. U New Palgrave Dictionary of Economics, unos pod “mechanism design” je napisao Roger Myersen, koji je dobio Nobelovu zajedno sa Hurwiczom, no ime Leonid Hurwicz se, čudno, pojavljuje samo jednom i to u bibliografiji. Sigurno se iz toga ne može zaključiti tko je Leonid Hurwicz. Ovako WSJ opisuje “mechanism desig theory”:

Regarded as the father of the field known as “mechanism design theory,” Mr. Hurwicz tackled a problem that the field of economics didn’t traditionally consider: When markets don’t allocate resources efficiently, or at all, what sort of allocation mechanisms can be created that will do so?

In textbooks, Adam Smith’s invisible hand matches buyers with sellers equally. A million potato farmers will find a million potato eaters and will sell their goods for the maximum that buyers are willing to pay. In the real world, buyers and sellers can’t find each other, or one buyer tries to corner the market, or the government grows the potatoes. Mechanism design theory addresses what happens when buyers and sellers keep private information about how they value a good or service.

Mr. Hurwicz, born in Moscow, began developing theories that show when markets aren’t capable of operating efficiently — and to measure what type of mechanism would work best. “Leo Hurwicz made the breakthrough that the key part of the problem is that people don’t have incentives to share information” about the price at which they are willing to buy or sell, said Roger B. Myerson, who studied Mr. Hurwicz’s work as a Harvard graduate student and shared his Nobel Prize along with Eric S. Maskin.

Ni na naprednom levelu se o toj teoriji ne uči/raspravlja pretjerano. “Mechanism design” se ne nalazi u standardnim (naprednijim) knjigama, recimo iz mikroekonomije. Hal Varian, autor jednog od najpoznatijih udžbenika iz mikroekonomije, je pisao radove o “economic mechanism design”, ali nije temu uključio u svoj udžbenik za studente. Vjerojatno zato jer je “mechanism design” vrlo matematički orijentirana metodologija analize rezultata ekonomske efikasnosti, ali je ipak sub-disciplina mikroekonomije i teorije igara. “Mechanism Design Theory” se obično pojavi oko diskusija o dizajnu aukcija (zbog potreba privatizacije primjerice) ili teoriji igara. Za sve više od toga treba tražiti specijalne izvore, poput Hurwiczove knjige Designing Economic Mechanisms objavljene tek 2006. Za jednog prosječnog studenta da se upozna sa predmetom “mechanisam design theory”, po mom mišljenju, je slučajnost. Možda će to Nobel promjeniti i “mechanism design” će polako uči u udžbenike. Do onda pročitajte ispod više o teoriji iz New Palgrave Dictionary of Economics (nema matematičkih formula!).

read more »

Oznake:
24. lipnja 2008

Ajmo ljudi!

autora/ice cronomy

Come on people! Slovenci samo što nisu dostigli 50,000 skinutih FireFox3, a duplo ih je manje od nas. Hrvatska sadašnjim tempom neće preko 40,000 downloads još tjedan dana. Trenutno Slovenci imaju 49,790 skinutih FireFox3 a naš broj je na mapi.

11. Zapovijed – Thou Shall Download FireFox3!

Firefox 3

Oznake:
18. lipnja 2008

Ja, meštar od bale

autora/ice cronomy

…. i tako, ja sam se odlučio palo pisati o nogometu. Devet godina lopte u nogama me valjda kvalificira sa nešto znanja, makar za nešto trkljarija. Teško je pisati neke postove o nekakvim ekon-posebnijim temama tokom Eura. (I to kakvog Eura!) Koga to zanima.

read more »

15. lipnja 2008

Retorika i Nafta….

autora/ice cronomy

Na poziv G8 ministara, IMF je najavio analizu realnih i financijskih faktora iza porasta cijene nafte, njenu volatilnost i utjecaj na globalnu ekonomiju, te da će istražiti ulogu špekulanata financijskih tržišta. Evo par citata analitičara, ekonomista i članaka, vezano za brzi rasta cijena nafte. (Autori ispod citata.)

read more »

14. lipnja 2008

Još toga za slaviti…ili ne?

autora/ice cronomy

Dan Porezne Slobode u Hrvatskoj ove godine pada dan poslje velike Hrvatske pobjede nad Njemačkom, 13.6. Ništa novog, a i ništa dobrog. Hrvatski porezni teret je i dalje težak i olakšanja ima malo. (Povećanje neoporezivog djela dohotka će se uzeti u obzir tek u sljedećoj godini.) Usporedno sa mnogim drugim državama, stojimo dosta loše. Dan porezne slobode se dočekuje u prosjeku negdje tokom Svibnja, možda polovicom Svibnja. U Hrvatskoj se radi cijelih mjesec dana duže za državu, ove godine, čak duže nego prošle. Nacional ima članak o DPS, a Mirjana Hrga u 10 do 8 je razgovarala sa Natašom Srdoč u vezi DPS.

A kvaliteta državnih usluga za sav taj silni novac? Isto ništa bolja, što je isto ništa novog. Naglasak je i dalje na saniranju financijskih problema zdravstvenog sustava, umjesto na njegovom restrukturiranju i saniranju. Dok je priljev poreznog novca odličan, državne mjere kontrole troškova drže vodu. (U svibsnju primjerice cijene zdravstva su porasle 0.1%) Upravo suprotno od onoga što je poželjno i ispravno.

Ali, vjerojatno nema zemlje u svijetu čiji građani imaju toliko novca za izgradnju brodova, od supertankera do car-carriera, za strance. Na drugu ruku, ako trebate (nadam se da ne) ostati u bolnici koji dan, ovisno gdje živite, trebati će te i svoje plahte donijeti. Upravo što je normalno u naopakoj Hrvatskoj politici. Briljantno.

Kao da takve slabe vijesti nisu bile dosta, da li je netko vidio inflaciju za Svibanj? “Komotnih” 6.4% u odnosu na prošlu godinu. Očekivala se veća stopa u Svibnju. Cijene pri proizvođačima su porasle 8.7% u Svibnju, a PPI obično daje predsliku kretanja CPI. Najveći doprinos ukupnim potrošačkim cijenama su imali hrana i piće, te promet. Iz priopćenja DZSa.

Najveći doprinos povećanju indeksa potrošačkih cijena u svibnju 2008. u odnosu na travanj 2008. imale su cijene prehrane i bezalkoholnih pića (za 0,48%), cijene prometa (za 0,31%), cijene odjeće i obuće (za 0,18%), cijene rekreacije i kulture (za 0,06%) te pokućstva, opreme za kuću te redovitog održavanja kao i cijene ugostiteljskih usluga za (0,04%).

Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, u svibnju 2008. u odnosu na travanj 2008. najviše su porasle cijene prometa (za 2,7%), (zbog povećanja cijena goriva i međumjesnog prijevoza putnika autobusom), cijene odjeće i obuće (za 2,2%), cijene prehrane i bezalkoholnih pića (za 1,5%) (voće, meso, riža, kruh, brašno, keksi i tjestenina, mlijeko, sir, ulja i masti te začini), cijene ugostiteljskih usluga (za 1,2%) (smještaj u hotelima i kampovima), cijene rekreacije i kulture za (1,0%) (paket-aranžmani), cijene pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja za (0,7%). Cijene alkoholnih pića i duhana, u svibnju u odnosu na travanj više su za 0,2%, cijene zdravstva kao i cijene ostalih dobara i usluga više su za 0,1% .

Moramo gledati Euro, makar da nam je zadovoljstvo privremeno veće.

12. lipnja 2008

Opet o nafti za $200?

autora/ice cronomy

Prošlo je 7 dana od zadnjeg posta, što je puno. Ali počelo je Euro (to mi je kao isprika), a i bio sam na malom putovanju.

Nemam neki pripremljeni post, ali ipak nešto zanimljivo. Poskupljenja struje i mjere Vlade su zaokupile interes građana u svim funkcijama (poslovnim, investitorskim, radnim, potrošnim) posljednih par dana, što je i normalno jer visoke cijene energije utječu na novčanika sviju. No, zbog toga nitko neće gasiti tv da bi uštedio koju kunu na struji. Ništa od toga neće imati utjecaj na gledanost utakmica reprezentacije – taj parametar je konstanta. Tako, iako je cijena struje sada najzanimljivija, ona je ipak malo volatilna u odnosu na cijene benzina i nafte. Već jučer u Otvorenom je bilo govora o nafti, ne o struji. Cijene barela skaču dnevno i prognoze su da će dostići $150/barel ovo ljeto. Hrvatski mediji prenose cijene i pumpaju paniku sa potencijalnih $200/barel, ali ne i sa dugoročno predviđenim padom na $75/barel.

Evo intervju sa onim tko je prognozirao sve tri cijene i njihov smjer, Mr. Crude Oil.

read more »

05. lipnja 2008

US Election – Neki grafovi

autora/ice cronomy

Danas u Otvorenom govore o izborima u US. Evo par grafova sada kad je primary season završena i generalna kampanja počinje. Svježe stanje prikupljenih i dostupne gotovine. Kako je došlo do odluke Hillary vs. Obama, tj. kako je Hillary relativno izgubila značajno vodstvo. Potom, zanimljivo je i usporediti donacije u ovim izborima do sada, sa istim razdobljem u izborima 2004. (U izborima 2000 mapa je još crvenija.) Staro nepisano pravilo je da pobjeđuje onaj kandidat sa najviše sredstava. Slična loša pozicija Republikanca je vidljiva i u donacijama financijskih kuća usporedo sa prošlim izborima.

Oznake:
01. lipnja 2008

Harvard kao Jugoslavija?

autora/ice cronomy

Početkom Svibnja vijest iz Massachusettsa je da tamošnji zakonodavci imaju na umu, navodno zbog zavida elitnim najbogatijim sveučilištima u lošim ekonomskim vremenim, oporezovati ih sa godišnjom stopom od 2.5% na iznose zaklade iznad $1 milijarde. Naravno, zakonodavcima vjerojatno treba i novi izvor prihoda zbog loše ekonomske situacije. “Necessity is mother of all inventions”, ide izreka. Njih 9 u državi bi godišnje napunilo kofer sa $1.4 milijarde, a pošto Harvard sam im zakladu od +$35 milijardi, platio bi više od pola tog poreznog prihoda.

read more »

%d blogeri kao ovaj: