Ekonomija i Hrvatska
BANKA – Komentari Why Nations Fail VoxEU … Europe’s leading economists Greg MankiwJednom sam napisao da je udio turizma u BDPu 20%, a fellow bloger ZvoneRadikalni se iznenadio da je to ipak realno tako. Ako vam je promakla vijest neki dan, prihod od turizma za privh 9 mjeseci 2007. je bio 6.2 milijarde eura ili 22% BDPa. Pitanje je, a nisam vidio nikakvu studiju, da li nas to čini rentijerskom državom? Konkretnije, koliko to čini državu kasu rentijerski ovisnom o poreznim prihodima od turizma/turista?
Javljaju mi iz AdriaticInstituta da je epizoda Kontraplana iz Siječnja 2007. nakon što su rezultati Ekonomskih Sloboda WSJ i Heritage Foundation za 2007. izašli, dostupna na Youtube. Ako se ne sjećate te epizode, sudjelovali su Nataša Srdoč, Nadan Vidošević, Krešimir Sever (“šef” sindikata) i Ivan Šuker. Kao gosti pojavili su se Ljubo Jurčić, Vesna Š. Ožbolt i predstavnik Rockwoola kao stranog investitora. Ja sam ovdje izdvojio samo jedan dio, a vi svakako posjetite link i pogledajte sve djelove. U jednom, Šuker patetično napada Srdoč jer je krivo ukazala na neki od prihoda državnog proračuna (oko 4% u proračunu od strane državnih poduzeća i zemljišta). Iako citiranje tog broja možda i jest pogrešno, to je najmanje bitna tema ili cifra za debatiranje. Cilj Šukera je bio usmjeriti raspravu dalje od Vladinog neuspijeha (a ne možeš uspijeti kad ni ne probaš) smanjenja onog uistinu problematičnog broja – 51% BDPa u državnim rukama. Napad je najbolja obrana.
Novi Index za 2008. će bit objavljen za koji tjedan pa ćemo držati oko na tome. Šteta što nema više Kontraplana za novu debatu, iako bi opet imali istog Ministra Financija i ostale oste u studiju.
U Adriatic-ovom emailu još napominju: Due to significant viewer interest with phone calls made to HRT (during the program), Kontraplan’s debate event was extended to one hour and fifteen minutes. According to HRT, the debate event on the Index brought in the highest viewership/ratings for Kontraplan – the Croatian economic/political TV program.
Kao što sam i rekao prije, radim na osvježenju izgleda bloga i upgrade-om u pisanju. Točnije, nastojati ću pisati češće ali i kraće. Razmišljam da bi ponekad ukazao na jedan link, više stranih nego domaćih, i napisao 5 rećenica o tome. Na taj način bilo bi više od jednog posta na dan i cilj bi bio samo ukazati na nešto zanimljivo i zašto je zanimljivo. I dalje bi pisao duže postove za posebno zanimljive teme i koje zahtjevaju malo više objašnjavanja. Ovisno gdje se isplati jeli. Vidjeti ćemo kako će ići.
Danas sam primjetio da je Borislav Škegro počeo pisati Kolumnu u Večernjaku (Obzor). Ne znam da li će ovo biti dugoročna suradnja, ali piše da je ovo tek prva u seriji. Odlično.
Nadam se da ste gledali sinoćnje Otvoreno, kao i ono u Ponedjeljak. Kad god pišem na blogu postoji oportunitetni trošak: ili ću komentirati sinoćnje Otvoreno sa ekonomskim stručnjacima (neki više, neki manje) ili ću pisati o radu MMFovih ekonomista za našu regije (nije službeni stav MMFa, to je bitno). Prvo o zanimljivom Otvorenom, a ja se nadam (preko)sutra o radu. Do onda pročitajte šturo izvješće u Večernjem (via Banka Magazin) malo bolje u Jutarnjem. Gosti Otvorenog bili Đuro Njavro, Đuro Popijač, Darko Vuković i Slavko Kulić. Ne znam zašto su Kulića zvali, moglo se nekog mnogo kompetentnijeg zvati iz Ekonomskog Instituta, nego sociologa/pravnika. Željka Lovrinčevića npr. ili Danijela Nestića. Mogli su i iz Instituta Javnih Financija pozvati Marinu Škreb (autorica onog Newslettera o porezima u Hrvata) ili Katarinu Ott. Poslodavce je predstavljao Popijač, no ne bi bilo na odmet da su prisustvovali i neki ekonomisti iz privatnog sektora, tj. banka. Svakako su tu Goran Šaravanja, Velimir Šonje ili Hrvoja Stojića. Dubravka Mihaljeka nikako se ne smije zaobići, no ne znam da li BIS dopušta ovakva gostovanja, za vrijeme izborne kampanje. Možda hoće (trebala bi!) to učiniti ekipa iz Otvorenog prilikom još jedne rasprave u Studenom.
Jedan veliki cirkus se radi oko prodaje dionica HTa građanima Hrvatske, kao i oko novih SDPovih poreza, konkretno oko ovog na kapitalnu dobit “šire se laži,” kako je sve to objasnio gosp. Milanović. Meni je jasno da su izbori i da se mora napadati i sa boka i sa centra, ali kad bi bar to bili konkretni, snažni napadi, sa činjenicama i objašnjenjima čvrsto na zemlji. Ali nisu. U ovoj kao i u prošlim kampanjama parole u vezi ekonomije su i dalje populističke, usmjerene na paljenje javnog mišljenja, umjesto na njegovo direktno oblikovanje. Prije je HDZ obećavao brda i doline koje je Sanader znao da ne može ispuniti. SDP sa svoja dva kormilara sada rad istu stvar. Nekako me još vuće da to možda nije “baš tako”, ali što više slušam što i kako pričaju ipak mislim da “je tako.” Ne bi mene toliko smetalo da SDP pobjedi, već me smeta da se u Hrvatskoj dobiva glas zbog populističkih parola i objašnjenja koja će vrlo brzo lupit u zid, za koje i sami političati znaju da su nerelane ali kad si već dobio fotelje onda je manje bitno. HDZ je pobjedio 2003. tako, SDP će možda sada.
Nisam jedan od onih koji vole komentirati na dnevno političke teme o svemu i svačemu, pa bilo to i u gospodarstvu i povezanom politikom na što se koncentriram. Ali nekad je stvarno malo teže držati jezik za zubima kad pročitate neke nebuloze i baš gluposti. Neke od njih, kao i obično, dolaze od politički-odgovornih-nitkome sindikata, konkretnije SSSHa, koji nikako da nešto konstruktivno prokomentiraju i predlože, pa čak i kad je voda na njihov mlin. Nikad mi nije bilo jasno, a nikada ni neće, čemu destruktivno ponašanje takvih grupa. Valjda ako znaš, možeš si pripisati neki uspijeh, konstruktivno se zalagati za nešto i ponuditi, onda se ne moraš povlačiti na populizam i destruktivno ponašanje. A ako ne znaš, očito moraš kako bi se tvoj glas ipak čuo.
Tupa HDZova ekonomska politika je, zahvaljujući uglavnom većim uvozom od izvoza zbog povećanje potrošnje ljudi, nakupila višak prihoda u proračunu od čak 2,5 milijardi KN u prvih šest mjeseci, što bi do kraja godine onda, uz pretpostavku sličnih ekonomskih pokazatelja, donijelo 5 milijardi. I naravno sada će ih i utrošiti na potrošačke, socijalne programe koji će samo progutati novac, umjesto pametno i nužno iskoristiti za reforme. Kao prvo i najvažnije Sanaderu smanjiti će se deficit (1,1 milijarda) i krpati zdravstvo (1,7 milijardi). Kao da je novac problem zdravstva, a ne krivo alociranje resursa koje će i dalje stvarati sve veće gubitke u zdravstvu.
Cronomy.org 