Ekonomija i Hrvatska
BANKA – Komentari Why Nations Fail VoxEU … Europe’s leading economists Greg MankiwAmerička auto industrija predvođena GMom krenula je sa shock & awe kampanjom po svoj spas. Pitanje je, da li će ovakav spas promjeniti nešto da ljudi kupuju više njihovih automobila, a manje Toyota i honda?
Vodpod videos no longer available.
Ovo je više za finance guys, ali svi koji makar prate svjetske i domaće financije ili se misle baviti investicijama trebali bi znati tko je Harry Markowitz. Tako, donji članak daje uvod u Markowitza i njegove jednostave ali britke komentare o uzorcima financijske krize. Nobelovac iz ekonomije 1990. i profesor na UCSanDiego, Markowitz je otac teorije portfelja čije se osnovne ideje – investicije koje nemaju međusobnu korelaciju smanjuju rizik, tj. mogu ga svesti na nulu, te je stoga diversifikacija poželjna – danas uzimaju zdravo za gotovo. To nije uvijek bilo tako. (Bold istaknuto je moje.)
Još Markowitz komentara o sadašnjoj krizi.
Nasuprot Markowitzu i teoriji portfelja stoji Nasim Taleb. Prije koji dan gostovao je na Bloombergovom popularnom On The Economy talk-show i nazvao teoriju portfelja bedastoćom (što ne iznenađujue) i pozvao na odbacivanje i diskreditiranje investicijskih teorija i metoda Nobelovaca Merton i Scholesa kao i Markowitza, kroz oduzimanje profesorskih pozicija, ne zapošljavanja MBA studenata koji su prošli teoriju portfelja itd… Svakako poslušajte podcast! (mp3) (Bloomberg on the Economy je uostalom obavezno slušanje za sve u ekonomiji i financijama.) Nastavi čitati
Većina pažnje financijskog i poslovnog svijeta u post-election razdoblju je na pitanju ‘Tko će biti sljedeći ministar financija u Obaminoj administraciji?‘ Zasigurno, to je jedno od najvažnijih pitanja u kratkoročnom razdoblju zbog još uvijek kriznog stanja u međunarodnim financijama i lošoj ekonomskoj situaciji/recesiji u Americi. No, osim tog vrlo važnog mjesta, za oblikovanje ekonomske politike važnu funkciju i tako interes ekonomista ima i Predsjednikov savjetnički tim (Council of Economic Advisors) kojem će na čelu najvjerojatnije biti Austan Goolsbee sa Sveučilišta Chicago – Obama Econ Man. Osim njega, Obamini savjetnici su i Richard Thaler i Nobelovac James Heckman – obojca sa Sveučilišta Chicago.
Ukratko, zbog savjetnika kojima se Obama okružio i zbog toga što je proveo 12 godina kao predvač prava na UofC, Obamanomics će biti temeljena (i već je u svojim prijedlozima) na Chicago School of Economics. Pažnja ovdje. Većina će to odmah asocirati sa Miltonom Friedmanom, što je donekle točno. Ali samo donekle. Chicago School ima dvije karakteristike – pozicija o ekonomskoj politici i metoda studiranja i istraživanja ekonomije. Chicago Škola je u javnosti najviše asocirana i prepoznata po prvom zbog djelovanja i veličine Miltona Friedmana kao glavnog arhitekta. Uz njega, mnogi drugi, među njima mnogi Nobelovci, su pridonjeli drugom aspektu Chicago Škole – rigoroznom empirijskom istraživanju i zaključivanju ekonomske problematike. Friedman je primjerice je pridonio rigoroznim izlaganjem teorije cijena kao alatu za razumjevanje ekonomske problematike. Kako prof. Thaler u članku ispod koji sam prenio is WSJ kaže – “podaci vladaju.” To je puno važniji aspekt Chicago Škole, i manje poznat, te upravo njemu pripada Barack Obama. Kao mnogi Demokrati na UofC, Obama smatra da je Friedman bio u pravu u mnogočemu, ali ne u svemu. Svakako rigorozno empirijsko istraživanje na kojem će počivati ekonomska politika je dio tog uvjerenja. Više detalja i podataka, a manje ideološkog usmjerenja.
Evo što je Nobelovac James Heckman rekao o radu na Obaminom ekonomskom timu.
“I’ve never worked with a campaign that was more interested in what the research shows.”
Ispod je kratki članak iz WSJ o Obaminoj asocijaciji sa Chicago Školom, a obavezno za pročitati je članak u NYT izašao ovog ljeta Obamanomics. Nastavi čitati
Ovo mi je najbolja naslovnica od svih povijesnih danas. Više njih iz cijelog svijeta možete vidjeti ovdje.
Svi mediji citiraju prvih par redaka Obaminog pobjedničkog govora. No, ovaj dio je posebno odskočio u mojoj glavi.
And to all those who have wondered if America’s beacon still burns as bright – tonight we proved once more that the true strength of our nation comes not from our the might of our arms or the scale of our wealth, but from the enduring power of our ideals: democracy, liberty, opportunity, and unyielding hope.
Tokom govora, mislio sam da je rekao ideas, da bi poslje čitajući govor vidio da je zapravo rekao ideals. Razlika je, ali zanemarimo semantiku i dodajmo da bi došli do ideala trebaju nam ideje. Evo što je netko vrlo utjecajan imao za reći o idejama jednom davno.
The ideas of economists and political philosophers, both when they are right and when they are wrong, are more powerful than is commonly understood. Indeed the world is ruled by little else.
Meni ne smeta da svjetom vladaju američki ideali i ideje. Jedan od američkih ideala je da u Americi pripadate idejama i idealima.
… Barack Obama.
I u ove kasne sate pretpostavljam da ima blogera/surfera koji prate završne sate THE izbora. Prvi exti poll – NBC izvještava da je za 63% glasača najvažnija tema ekonomija. Ne iznenađuje. Ipak, povijesno exit polls su bili oko 7% off od krajnjih rezultata. Tako, u slučaju da odete u krevet bez da znate tko je pobjedio, sutra ujutro pobjeda McCaina vas ne bi trebala iznenaditi. Ovo je što tržište kaže. Dobra članak sa još grafova ovdje. Klik na sliku u sredini za link na InTrade.
Tržište predviđa 92.9% šansu da Obama postane novi Predsjednik.
Samo 7.7% šansa da će McCain postati Predsjednik.
Znam, prošlo je već dva tjedna od prikazivanja Latinice sa temom socijalizma. Unatoč tome par riječi bi trebalo napisati jer je jedna tema razgovora, koja je kako se meni činilo najavljena a onda zanemarena, od iznimne važnosti. Nastavi čitati
Imao sam namjeru na vrijeme, a onda mi se omaklo, “čestitati” 29.10. Stariji novinari se sjećaju, barem bi trebali, da je to bio Dan novinara Jugoslavije. Sada kad je fizička sigurnost novinara u Hrvatskoj znatno narušena, za razmisliti je da li je situacija bila povoljnija u staroj Jugi? Ako su novinari i bili pod nekom opresijom u to vrijeme, a ja ne znam da li su ili koliko, makar su znali od kud će doći i u koje teme ne dirati. Kako je to usporedno sa današnjom sigurnosnom situacijom? Da li je prijetnja ipak od države koja ne izvršava svoje zadaće unutarnje sigurnosti, pošto će mafije uvijek biti, pa smo opet na istom – prije direktna državna prijetnja, sada indirektna?
Ako ste pomislili da je vaš bloger izgubio pamet sa ovakvim pozivom u naslovu bez brige.
Noć Vještica je, pa sam vas malo htio prestrašiti. 😉 No zanimljivo bi bilo znati gdje su nestali svi pozivi vrlih urednika raznih medija za forsiranom deprecijacijom kune i njenoj dobrobiti za gospodarstvo? Zar ne bismo trebali povećati izvoz umjetnim putem sada kad vanjska potražnja pada zbog recesije u Europi? Inflacija se povlači, pa slaba kuna ne bi bila problem, zar ne? Ili možda selektivna devalvacija (samo za euro, ne za franak), pa kom’ opanci, a kom’ obojci prilikom otplate kredita sa valutnom klauzulom?
Domaći mediji, čak i oni poslovne i financijske prirode, uglavnom izvještavaju o svakodnevnom kretanju 
najvećih svjetskih burzovnih indeksa i naravno onog domaćeg. Crveni, padajući indeksi su jasni indikator financijske krize koja još uvijek traje. Crni, bombastični naslovi o strmoglavom padu burzi i dionica financijskih institucija su indikatori, prema medijima, da se krizi (panici) ne vidi kraj te da spasilački pothvati ne daju željene razultate. Prema tome, u obrnutom slučaju, nagli porast burzovnih indeksa i pogotovo financijskih institucija bili bi indikator završetka krize, ili barem početak kraja i postupnog ulaženja u period smirenih duhova.
Ipak, za bolje razumjevanje financijske krize (ili tkz. credit cruncha) potrebno nam je par konkretnijih pokazatelja, tj. oni koji nam govore što se zbiva na tržištu novca i kredita, a da su u isto vrijeme pristupačni i razumljivi ne-stručnoj javnosti. Gledanje u dioničke indekse kao pokazatelje oporavka ili završetka krize (što je vanjski događaj) je slabo jer je kratkoročnog pogleda; ne daju odgovor o oporavku u financijskom/bankarskom sektoru jer faktora koji utječu na promjene cijena dionice ima pravo mnoštvo, od razumljivih i izračunljivih (tehnički i fundamentalni) do Keynesovih “životinjskih duhova” i nikada nisu svi savršeno usklađeni. Promjene cijena dionica se kreću nasumce – Random Walk i tako nam ne služe kao prognoza završetka krize. Vijest o tome kako je burza zatvorila na dnevnoj bazi zvuči kao vijest, ali nije. Takvo praćenje burzi daje osjećaj informiranost o tome što se događa, a u biti uopće ne daje puno informacija. Dionice će uvijek dotaknuti dno prije nego ekonomija izađe iz recesije pa ne treba paničariti na dnevnoj bazi. Mediji samo rade senzaciju. To je zato jer dioničko tržište gleda unaprijed. Ono je palo u očekivanju slabe ekonomske aktivnosti, i s vremenom ono će se oporaviti kad očekuje poboljšanje i povratak zdravih profita. S vremenom i trendom, što nam dioničko tržište govori je da oporavak dolazi. Pametni će biti nagrađeni, a Buffet je pametan.
Kvalitetniji indikatori popravka trenutne krize su na kreditnim tržištima. Korak prema tome će biti i današnji sastanak FEDa i rezanje fed fund rate. Čak se očekuju i rezanje za 75 baznih bodova.
Business.hr je u ponedjeljak ukrasio svoju naslovnicu sa Polančecovim licem i izjavom da je svjetska kriza veći problem od mafije. Usitinu!? Na svojim internet stranicama postavili su anketno pitanje što je za Hrvatsku 
momentalno najveća opasnost? Kako je anketa završila vidite desno. Kada sam ja dao svoj glas “nesposobna Vlada” je bila iznad 40%, nešto manje od “financijska kriza”. No postepeno je kriza izglasana kao glavni problem od nešto više od 4500 ljudi.
Trenutna kriza je problematična i složena situacija sa još nepoznatim dugoročnim posljedicama za Hrvatsku. Za sada dobro prolazi u odnosu na druge zemlje Istočne Europe koje su zatražile pomoć/suradnju sa MMFom, no kako se financijska i valutna kriza šire istočnom europom, teško da će Hrvatska ostati oaza. Valute Istočne Europe su posebice pod sve većim pritiskom zbog već poznatih razloga – visoki i dugotrajni deficiti tekućeg račun, fiksni tečajevi, velika i brza kreditna ekspanzija, valutna kreditiranje što znači da su kućanstva akumulirala dugovanja u stranoj valuti. Sve je to stara priča, već viđena. U Morgan Stanleyu smatraju da će upravo valute Istočna Europa biti najgore pogođena od svih tržišta u razvoju. Osim spomenutih slabosti, globalna recesija će umanjiti/uskratiti neto tokove privatnog kapitala puno više u Istočnoj Europi i tako negativno utjecati na ekonomije Istočne Europe.
The EM (Emergin Market) currency storm that began in Asia in May has hit Latin America (Latam), and, we believe, is spreading to Eastern Europe (EE). When it gets there, the storm is likely to cause more damage because of the weaker underlying fundamentals of the EE economies, compared to Asia and Latam. The story for EE currencies should be familiar – large C/A deficits and high credit growth make a dangerous combination in a global environment marked by risk-aversion….
….As the world falls into a synchronous recession, capital flows to EM will likely dwindle. More than any other parts of EM, Eastern European currencies, as a group, are likely to experience intense pressure, partly because of their large C/A deficits, which have been accompanied by extraordinarily high domestic housing credit growth, with a serious currency mismatch. While the falling EUR had protected these currencies from July to September, risks are skewed heavily to the downside for these currencies in the coming months, in our view.
Laganih, free-lunch, riješenja nema. One zemlje sa fiksnim tečajevima, pogotovo baltičke, će se naći pred nužnom dilemom – recesija (sigurno ne blaga) ili devalvacija. Hrvatska nema striktno fiksni tečaj, ali ima tkz. čvrsto upravljani tečaj (tightly managed float) čime je monetarna politika orijentirana i utječe na tečajnu stabilnost, uz svoj glavni cilj cijenovne stabilnosti. HNB je neki dan intervenirala i upozorila da “neće tolerirati špekulacije sa tečajem.” Monetarna politika je ograničena u svom utjecaju na ukupnu ekonomsku aktivnost. Nezavisna aktivna monetarna politika je nedovoljno učinkovita za upravljanje agregatnom potražnjom u Hrvatskoj jer je njen utjecaj na kamatne stope slab.
Ja sam tako glasao za najniži odgovor – Nesposobna Vlada. Ne smatram da je Vlada potpuno nesposobna u stilu partizanske politike oporbe, ali relativno sa problemima kojima se suočavamo Vlada nema potencijala kreirati dovoljno adekvatne i vremenske odgovore. U odnosu na zahtjevne mjesec koji možda prijete recesijom, Vlada nije predložila nikakvu aktivnu ekonomsku politiku ili vremešni potez. Željko Lovrinčević sa ZEI je jednom prilikom gostujući u Otvorenom oštro kritizirao Vladinu nesposobnost za ekonomske reforme sumirajući da nema intelektualnog kapaciteta. A reforme bi najviše trebale i pomogle u vremenima kad idemo nizbrdo. Prevladava mišljenje da proračun sljedeće godine ne bi trebao imati deficit, što znači zatvara se još jedna opcija stimuliranja ekonomije. Ova financijska kriza utjecati će na Hrvatsku van samog financijskog sektora i likvidnosti, a jasno je da neki Vladin odgovor ima primarni značaj. Ako Vlada nema intelektualnog kapaciteta za takav potez, kako je financijska kriza “najveća opasnost” ??
Cronomy.org 