Sada kad je BDP za posljedni kvartal objavljen imamo potpunu sliku o rastu prošle godine. Posljednji krvartal 3.7%, za čitavu 2007. 5.6%, najviši rast od 2002. Evo kako izgleda na grafu po kvartalima i godišnje.

Ekonomija i Hrvatska
Sada kad je BDP za posljedni kvartal objavljen imamo potpunu sliku o rastu prošle godine. Posljednji krvartal 3.7%, za čitavu 2007. 5.6%, najviši rast od 2002. Evo kako izgleda na grafu po kvartalima i godišnje.

Podaci BDPa za posljednji kvartal 2007. godine su izašli i proizveli salvo novinskih natpisa, uglavnom negativnog, sumornog tona. U najbolje slučaju reakcija je da je ekonomski rast od 5.6% za 2007., ukoliko pretpostavimo da je točan, lijep, ali obeshrabrujući jer se nadalo višem rastu za godinu. Ekonomist ZABAe Gorna Šaravanja iako je očekivao usporavanje rasta, ipak je iznenađen ovako niskom brojkom za posljednjih kvartal. Večernji to naziva “neispunjenim nadama” i naglašava činjenicu kako “zaostajemo u brzini rasta za svim naprednijim tranzicijskim zemljama.” Bit će da Hrvatska ekonomija puca po svim strukturnima šavovima. Ali nije tako! Ovaj pesimizam plod je neinformiranosti i potpune zablude oko podataka veličine ekonomije te tako podataka oko ekonomskog rasta. Ne samo da rastemo brže od ostalih zemalja u okruženju, već smo i premašili neke od srednje europskih zemalja s kojima se uspoređujmo!
Vodpod videos no longer available. from online.wsj.com posted with vodpod
O pozivu Bill Gatesa za stvaranjem kreativnog kapitalizma koji će, kroz drugačije poslovne modele, biti orijentiran prema potrebama siromašnih ste već čitali ili makar čuli. Ja sam izdvojio ovaj video u kojem je WSJ razgovarao sa njime malo prije Davosa. Ideja Gatesa je potaknuti kompanije da proizvode, servisiraju i misle o najsiromšnijim na svijetu, ne koncentrirajući se samo na tržišne mogućnosti i profit. “Takav sistem bi imao dvostruku misiju: ostvarenje profita i unaprijeđenje života onima koji ne uživaju pune pogodnosti tržišnih snaga” kaže Bill Gates. Uz video, prenio sam i odgovor Bill Easterlya, ekonomista sa NYU i autora dviju odličnih knjiga – The White Man’s Burden (2006) i The Elusive Quest for Growth (2001). Gates je rekao da posjeduje The White Man’s Burden, ali da je mrzi – ništa novoga od filantropista koji je suočena sa kritikom. Na Davosu 2007. Gates je oštro i glasno reagirao na Easterly-ovo objašnjenje kako sva pomoć Africi nije podigla ekonomski rast u posljednjih 50 godina. Očekivano, za Gatesa filantropista su važnija druga mjerila standarda od “samog” ekonomskog rasta, naravno ona koja pokazuju na uspijehe filantropije – veća pismenost ili korištenje cjepiva primjerice. Ali, Gates je rekao da je na njegovo razmišljanje utjecala i knjiga Good Capitalism, Bad Capitalism and the Economics of Growth and Prosperity (o kojoj sam ja već pisao). Gates je vjerojatno iz nje dobio ideju o “kreativnom kapitalizmu” kao petoj vrsti uz 4 već postojeće vrste kapitalizma opisane u toj knjizi. No, izgleda da je preskočio 2 poglavlje koje govori o apsolutnoj vitalnosti ekonomskog rasta za povećanje životnog standarda. Da ne dužim…..
U SEEbiz čitam blago afirmirajuću reakciju Sanadera na predviđanja Rohatinskog da bi realni rast mogao iznositi samo 2% ove godine. Iako nema službene izjave toga, Rohatinski je to rekao Šprajcu prije njegovog nastupa u Dnevniku, a on to prenio na svom blogu. Nitko od najvećih novinskih kuća to nije prenio iako je “mini ekskluziva”. Upravo bi ta vijest trebala potresti burzu koja je forward looking. Još u Prosincu je HNB u službenim projekcima monetarne politike za 2008. predviđao rast od 5.1% za ovu godinu, a inflaciju iznad prosječne 2.8% za 2007.
Malo da se otrijeznimo od priča o cijenovnim skokovima. Baš čitam odličnu knjigu Good Capitalism, Bad Capitalism and the Economics of Growth and Prosperity by William Baumol, Robert Litan, Carl Schramn, izašlu prošle godine, koju bi svatko, a pogotovo studenti ekonomije i zakonodavci, trebao pročitati. Umjesto da pišem više o svemu u njoj sada, (valjda bi to bio onda review) evo samo nešto za sada što mislim da treba istaknuti što od izravnog interesa za Hrvatsku.
Javljaju mi iz AdriaticInstituta da je epizoda Kontraplana iz Siječnja 2007. nakon što su rezultati Ekonomskih Sloboda WSJ i Heritage Foundation za 2007. izašli, dostupna na Youtube. Ako se ne sjećate te epizode, sudjelovali su Nataša Srdoč, Nadan Vidošević, Krešimir Sever (“šef” sindikata) i Ivan Šuker. Kao gosti pojavili su se Ljubo Jurčić, Vesna Š. Ožbolt i predstavnik Rockwoola kao stranog investitora. Ja sam ovdje izdvojio samo jedan dio, a vi svakako posjetite link i pogledajte sve djelove. U jednom, Šuker patetično napada Srdoč jer je krivo ukazala na neki od prihoda državnog proračuna (oko 4% u proračunu od strane državnih poduzeća i zemljišta). Iako citiranje tog broja možda i jest pogrešno, to je najmanje bitna tema ili cifra za debatiranje. Cilj Šukera je bio usmjeriti raspravu dalje od Vladinog neuspijeha (a ne možeš uspijeti kad ni ne probaš) smanjenja onog uistinu problematičnog broja – 51% BDPa u državnim rukama. Napad je najbolja obrana.
Novi Index za 2008. će bit objavljen za koji tjedan pa ćemo držati oko na tome. Šteta što nema više Kontraplana za novu debatu, iako bi opet imali istog Ministra Financija i ostale oste u studiju.
U Adriatic-ovom emailu još napominju: Due to significant viewer interest with phone calls made to HRT (during the program), Kontraplan’s debate event was extended to one hour and fifteen minutes. According to HRT, the debate event on the Index brought in the highest viewership/ratings for Kontraplan – the Croatian economic/political TV program.
Kao što sam i rekao prije, radim na osvježenju izgleda bloga i upgrade-om u pisanju. Točnije, nastojati ću pisati češće ali i kraće. Razmišljam da bi ponekad ukazao na jedan link, više stranih nego domaćih, i napisao 5 rećenica o tome. Na taj način bilo bi više od jednog posta na dan i cilj bi bio samo ukazati na nešto zanimljivo i zašto je zanimljivo. I dalje bi pisao duže postove za posebno zanimljive teme i koje zahtjevaju malo više objašnjavanja. Ovisno gdje se isplati jeli. Vidjeti ćemo kako će ići.
Danas sam primjetio da je Borislav Škegro počeo pisati Kolumnu u Večernjaku (Obzor). Ne znam da li će ovo biti dugoročna suradnja, ali piše da je ovo tek prva u seriji. Odlično.
Prošle Subote u Jutarnjem se pojavio razgovor sa sociologom Paul Stubbs-om, o socijali i njenoj važnosti. (Svakako pročitajte)
Njegovi odgovori oko socijale u Hrvatskoj su manje više razumljivi, a dobrim djelom i točni. Ali zadnja dva odgovora oko ekonomskog
rasta su u krajnju ruku čudna. Čudno je da je kritičan oko potrebe i važnosti ekonomskog rasta. Ne bi htio zvučati optužujuće, napadajuće i sigurno ne smatram da gosp. Stubbs ne zna, ali to neće umanjiti moju kritiku njegovog “otpisivanja” ekonomskog rasta relativno socijalnoj politici. Razumljivo je da svatko vuće vodu na svoj mlin, ali neke osnove se trebaju razumijeti i ne skrivati. Gosp. Stubbs to vjerojatno i zna, ali šira javnost možda ne i zato je relativno problematično isticanje da je opsesija rastom “nelogična.” Mrak je ispravno primjetio da rasprave u javnosti oko važnosti ekonomskih zauzimaju slabu poziciju nasuprot socijalnim, političkim temama.