Usporeni, ljetni ritam rada je u toku (kako za koga jeli!), godišnji, manje ljudi je na netu, Sabor ne zasjeda, Vlada je na odmoru manje više, pa tako i nema nekih vijesti i važnih događaja. Tako da se i ne isplati pisati o nekim važnim i zanimljivijim temama na dugo i široko sada, oportunitetni trošak takvog pisanja je velik sada. Biti će za poslje, pogotovo na jesen kad će očekivano krenuti užurbani ritam događaja u politici i ekonomiji. Sada je vrijeme za malo više relaksacije, koja doba knjiga na moru za one koji jesu tamo, sistemizaciju misli za predstojeće izbore. (Ja sada ponovo čitam memoare Roberta Rubina In the Uncertain World iako nisam njegov fan ali jesam u očekivanju Greenspan-ovih memoara The Age of Turbulence, pa da se malo podsjetim. Alanova knjiga je već naručena na Amazonu a izlazi 17. Septembra) No ipak, iako je chill faktor, ljeto i turizam u zamahu, događaja na političkoj i ekonomskoj sceni ipak ima. Ovo je o cijenama hrane i linkovi koje je zanimljivo istaknuti i prokomentirati.
Zemlja nije ravna, ali Istok jest
Možda Thomas Friedman, poznati kolumnist New York Times-a, misli da je Zemlja (svijet) ravna, ali ja sam još uvijek konzervativan po tom stavu pa mislim da ipak nije. Ali da zemlja postaje ravnija, to izgleda stvarno jest realnost i to jedna po jedna svjetska regija. Za sada vodi Istočna Europa, Nova Europa. Taman sam sjeo da pregledam malo po današnjem Wall Street Journalu i naravno prva stranica koju uvijek pregledam je Opinion, tj. editorials. Obrada vijesti ma koliko kvalitetna bila (vjerojatno najbolja u svijetu) će tamo biti i sutra, a razna mišljenja, stavovi i ekspertna izlaganja koja se pojave na Opinion stranici imaju trajniju i važniju vrijednost pa me ipak više zanimaju odmah. I vidim danas da je Istok ravan po urednicima WSJ. Naravno, radi se o ravnom porezu ili na “hrvatskom” flat tax.
Podijeli - Share this
Mitovi Sindikata
Nisam jedan od onih koji vole komentirati na dnevno političke teme o svemu i svačemu, pa bilo to i u gospodarstvu i povezanom politikom na što se koncentriram. Ali nekad je stvarno malo teže držati jezik za zubima kad pročitate neke nebuloze i baš gluposti. Neke od njih, kao i obično, dolaze od politički-odgovornih-nitkome sindikata, konkretnije SSSHa, koji nikako da nešto konstruktivno prokomentiraju i predlože, pa čak i kad je voda na njihov mlin. Nikad mi nije bilo jasno, a nikada ni neće, čemu destruktivno ponašanje takvih grupa. Valjda ako znaš, možeš si pripisati neki uspijeh, konstruktivno se zalagati za nešto i ponuditi, onda se ne moraš povlačiti na populizam i destruktivno ponašanje. A ako ne znaš, očito moraš kako bi se tvoj glas ipak čuo.
Podijeli - Share this
Osvrt na Izvješće o Konkurentnosti 2006
Izašlo je Izvješće o Konkurentnosti za 2006 (nadalje samo IK) pa se da nešto i naučiti iz njega iako ne otkriva neke od prije nepoznate podatke i nužnosti. Po mom mišljenju, IK je dosta balansirano između dobrih i loših pokazatelja, što ga čini težim za kritiziranje. No to je vjerojatno i cilj IK kao neparcijalnog i nepolitičkog izvještaja. Mrak, ima “malkice” drugačije mišljenje i to je uredu. Pročitajte njegov osvrt. Cilj IKa je ukazati na potrebne promjene kako bi se podigla konkurentnosti, ne upirati prste tko je za što odgovoran.
Podijeli - Share this
Građani RH još uvijek nesigurni u “Demokracija + Tržište” kombinaciju
“Promjeniti to je politička stvar, ne ekonomska. Ali dokazi su da birači ne vole reforme. Reformirajuće vlade su uglavnom izgubile sljedeće izbore. Report iz Europske Banke za Obnovu i Razvitak (EBRD) pokazuje da, u većini regije, samo manjina glasaća i ponekad čak ni plural, podržava demokraciju i tržišnu ekonomiju (mnogo njih izabere “nije me briga” opciju umjesto). Niti postoji bilo kakva jasna kazna za propust –nedostatak- reforme.”
Dio je to članka, u novom broju Economist-a, “Worrying about a crash”, o ekonomijama istočne Europe. Jutarnji je mršavo izvjestio o studiji Svjetske Banke po pitanju fisklane politike i javne potrošnje, ali je propustio kao i većina medija koliko vidim, istraživanje EBRDa Životu u Tranziciji. Istraživanje je to čija je svrha analizirati i bolje shvatiti kako je proces tranzicije utjecao na živote i poglede ljudi, jer relativno prema prevladavajućim pogledima mogu se (ne)očekivati buduće reforme. Uspijeh tranzicije je nemoguće ocjeniti jer nije (još uvijek) gotova, ali primarna je karakteristika uspijeha tranzicije “mjerljivo poboljšanje života ljudi u tranzicijskoj zemlji, sa principima demokracije, pluralisma i tržišne ekonomije duboko ugrađenim u društvima.” (Iz uvodne riječi glavnog ekonomista EBRDa) I kako je Hrvatska prošla, tj. kako su Hrvati odgovarali? Posebnu sekciju o rezultatima iz Hrvatske možete vidjeti u izvještaju na stranicama 40-41, uglavnom radi se o grafovima.
Ovdje samo par riječi i grafova, moji komentari u zagradama. Građani RH uglavnom daju malu podršku pogledu da je ekonomska situacija bolja sada nego 1989, ali je zato usporedba političke situacije sada i 1989 puno pozitivnija. Ispitanici, pogotovo mladi ljudi, su uglavnom zadovoljni svojim životom i osjećaju se optimističnim u vezi prospekata u budućnosti.
Demokracija privlači veliku podršku, ali odnos prema tržišnoj ekonomiji je pomješan. (Ovo je očekivano i neiznenađujuće pošto većina, pogotovo starije generacije i grupe nižih prihoda, ne razumije dovoljno tržišnu ekonomiju, nisu u dobiti u njoj i okus prošlosti je još uvijek velik.) Pristup javnim uslugama (iako neke nisu “javne”) je slabiji među onima sa niskim primanjima, nego onih sa visokim primanjima. (Što naravno kao posljedicu ima da ojača krivi pogled na tržišnu ekonomiju.)
Prioritet za državnu potrošnju je obrazovanje; odgovor u skupini srednjih i viših prihoda i ispod 50 godina života. (Ukazalo bi da starija radna snaga, školovana primarno u prošloj državi, smatra da imaju nedostatak vještina i da bi im dodatno obrazovanje pomoglo u nalaženju boljeg posla i većeg prihoda.)
Korupcija i nepovjerenje su percipirani kao značajno lošiji nego prije početka tranzicije. “Neregularna plaćanja” javnim službenicima su uglavnom ipak rijetka.
Podijeli - Share this
Vještine vs. godine u obrazovanju
Drugi najvažniji dugoročni i strukturalni problem Hrvatskog gospodarstva, odmah poslije demografskog, je po mom mišljenju onaj obrazovnog sustava i postignuća u vezi ljudskog kapitala. HNS i Čačić ispravno kažu da je obrazovanje jedan od preduvjeta dugoročno uspješnog razvoja, te kao državna politika ima efekt na dugoročnu stopu ekonomskog rasta. Što to znači u ekonomskim terminima jest akvizicija i povećanje ljudskog kapitala kroz obrazovanje. Ljudski kapital je jedna od determinanta ekonomskog rasta. Implikacija za ekonomiju je da akumulacija ljudskog kapitala je vrlo važna za dugoročno blagostanje jedne zemlje, pogotovo ako je već na višem levelu razvijenosti.
Podijeli - Share this
Linkovi zapeli mi za oko
Nisam danas imao vremena za jedan duži post, zato par linkova koji su mi danas zapeli za oko. Uglavnom dosta je osvrta na proračun, i biti u istom ili sličnom smislu u kojem sam i ja pisao. Jučerašnji komentar Igora Vukića iz Poslovnog je dobar osvrt na izborni proračun, koji je bio neizbježan. Primjetite na kraju članka Lovrinčevićem komentar kako “i dalje treba demontirati državni kompleks u privredi.” Nažalost to ovakav tip proračuna to ne čini, jer se samo hrane one grupe koje će sljedeće godine tražiti istu a vjerojatno i veću svotu iz proračuna. I tako smo uvijek u istoj spirali. No, ni sa SDPom neće biti puno drugačije.
Podijeli - Share this
Socijalistički proračun Sanadera
Tupa HDZova ekonomska politika je, zahvaljujući uglavnom većim uvozom od izvoza zbog povećanje potrošnje ljudi, nakupila višak prihoda u proračunu od čak 2,5 milijardi KN u prvih šest mjeseci, što bi do kraja godine onda, uz pretpostavku sličnih ekonomskih pokazatelja, donijelo 5 milijardi. I naravno sada će ih i utrošiti na potrošačke, socijalne programe koji će samo progutati novac, umjesto pametno i nužno iskoristiti za reforme. Kao prvo i najvažnije Sanaderu smanjiti će se deficit (1,1 milijarda) i krpati zdravstvo (1,7 milijardi). Kao da je novac problem zdravstva, a ne krivo alociranje resursa koje će i dalje stvarati sve veće gubitke u zdravstvu.
Podijeli - Share this
Dodatak – Ekonomski Timeline
Objavljen “The Failed States Index 2007” – relativno blago poboljšanje Hrvatske
Htio bih ukazati na gore imenovani, treći godišnji Index koji je upravo izašao u novom broju Foreign Policy magazina. (Ako pratite šta magazin Foreign Policy čuli ste za njega). Sve FAQ i detaljnija objašnjenja o Indexu, kako se izrađuje, CAST metodologiji (orginalni software koji skenira desetke tisuća članaka i analiza tokom godine) provjerama stručnjaka i slično možete dobiti ovdje. Prvi Index je objavljen 2005 godine i obuhvaćao je 76 zemalja, ne Hrvatsku. Hrvatska je uključena 2006 godine kada se broj zemalja proširio na 148 i ove godine je među 177 zemalja.
Cronomy.org 