Archive for ‘Uncategorized’

30. rujna 2008

U par grafova

autora/ice cronomy

Par grafova/slika. Klik za uvećanje.

i u

Jedna slika o geografskoj raspodjeli Predstavnika koji su glasala protiv plana. NYT je izradio podrobniu analizu sa grafčkim prikazom glasova.

Yesterday’s only winner

As panic gripped the stock market yesterday, just one member of the S&P 500 index escaped the selloff: Campbell Soup. Are investors betting that when times get scary, consumers will stock up on food that is cheap and easy to store? Wouldn’t be the first time. In the aftermath of the Sept. 11, 2001, attacks, Campbell Soup experienced a jump in sales. Yesterday, Campbell Soup’s stock rose 12 cents (U.S.), to close at $37.75. Reuters

04. kolovoza 2008

Da li se ekonomiste uzima ozbiljno?

autora/ice cronomy

Ekonomisti u zemljama zapadane Europe, za razliku od nas, su pozvani za riješavanje raznih društvenih problema i kreiranje politike zbog svojeg znanja i analitičkih tehnika. No koliko utjecaja imaju i koliko bi trebali imati? Da li ih se uzima ozbiljno? Phil Collins (savjetnik Blairu) i Tim Harford diskutiraju.

Vodpod videos no longer available.

more about “Da li se ekonomiste uzima ozbiljno?“, posted with vodpod
19. svibnja 2008

Hrana možda nije hrana

autora/ice cronomy

Nažalost propustio sam nedavno Otvoreno u vezi porasta cijena nafte i kruha, no jasno je da tema inflacije hrane ne jenjava. Poslovni je nedavno postavio pitanje hoće li cijene u Hrvatskoj još rasti? Ukupna poskupljenja u Hrvatskoj su predvođena višim cijenama hrane i energije. Većina medija i javnog interesa je usredotočena na kretanje svjetske cijene nafte i potom cijena derivata na domaćim tržištima. Ali, prehrana je ona koja čini daleko veći udio u košarici za izračun indeksa potrošačkih cijena u Hrvatskoj.

read more »

13. svibnja 2008

Citati Tjedna

autora/ice cronomy

Ovaj post radi arhiviranja. Nisam moga odoljeti a da ne istaknem dva citata, iz prošlog tjedna, kroz kratki post i tako ih sačuvam na blogu.

read more »

29. travnja 2008

WSJ – Povratak Nacionalizma

autora/ice cronomy

Baš kad smo pomislili da smo završili sa nacionalizmom i ušli u 21. globalizirano stoljeće, gdje državne granice i nacionalne barijere padaju, te se cijeli svijet sve više integrira, on nam se vraća. Ovaj put u obliku državnog uplitanja, sa političkim, nacionalnim ciljevima – bilo da su u pitanju internet domene, (Balkanizacija interneta) nacionalizirane naftne kompanije (Petro Nacionalizam) i protjerivanje stranih, Ruske prijetnje oko isporuke plina, rastućoj međunarodnoj važnosti zemalja poput Brazila koje prije nisu mogle ni svoje unutarnje probleme riješiti, više regulacija ili kočenje globalne migracija zbog populizma. Primjerice, da li će Hrvatska otežati imigraciju nužno potrebne radne snage raznih nacionalnosti?

Najveći svjetski investitori nisu više kompanije sa Wall Streeta, već državne investicijske kompanije u JI Aziji i Bliskom Istoku. Upravo su one pumpale novac u Wall Street tokom ove financije krize. Zbog straha od političkih agenda iza tih investicija, Zapad podiže prepreke. WSJ piše o svemu tome na naslovnoj stranici u ponedjeljak. Država se afirmira i vraća u određene domene individua, poslovanja i investicija. Iako se ne radi o klasičnom protekcionizmu više, Thomas Friedmanov “ravni svijet” je sve manje ravan. On vjeruje da se radi samo o epizodi, dok Daniel Yergin vidi kraj lake globalizacije.

Rise of Nationalism Frays Global Ties – Trade, Environment Face New Threats; Balkanized Internet

By BOB DAVIS, April 28, 2008

The world isn’t as flat as it used to be.

During the long march toward globalization, international borders and trade barriers came down. Communism fell. Protectionist walls in Latin America and elsewhere were dismantled. Governments — long prone to meddling in trade — took a back seat to broader market forces.

In a globalization manifesto, New York Times columnist Thomas Friedman declared that the Internet and other planet-spanning technologies were erasing national boundaries. The world, he said in a 2005 best seller, was flat.

No longer. The global economy appears to be entering an epoch in which governments are reasserting their role in the lives of individuals and businesses. Once again, barriers are rising. Call it the new nationalism.

“The era of easy globalization is certainly over,” says Pulitzer Prize-winning author Daniel Yergin, whose 1998 book, “The Commanding Heights,” detailed the triumph of markets over nations, starting with British deregulation under Margaret Thatcher. “The power of the state is reasserting itself.”

(Ostatak teksta niže)

read more »

24. travnja 2008

Hrvatski povijesni BDP

autora/ice cronomy

[NOVI POST I GRAFOVI NA OVU TEMU NALAZI SE OVDJE.]

Malo povijesne perspektive o Hrvatskom BDPu po stanovniku, važnijoj mjeri standarda od samog ukupnog BDPa. 

Prvi graf sam napravio pomoću podataka iz rada Josip Tica “The Estimation of 1910-1989 Per Capita GDP in Croatia. (2004)” Ti iznosi CapitaBDPa dostupni su u PDFu ovdje.

Do 1989. per capita BDP iznosi su prof. Tice. Od 1990. do 2001. Tica je prenio podatke (u tablici iznad) iz poznatog povijesnog rada Angusa Maddisona. Ja sam ih objedinio u jednu liniju – plava linija u grafu. Prekid u liniji je tokom drugog svjetskog rata. Nagli pad početkom 90tih je vrijeme Domovinskog rata i hiperinflacije. Treba istaknuti da je sami pad započeo već 1987 u odnosu na ’86.

Prof. Maddison je jedan od pionira u prikupljanju i izračunavanju povijesnih BDPa i rasta zemalja. Objavio je više knjiga na tu temu, a sami podaci su dostupni u Total Economy Database (TED) na njegovoj web stranici. Maddison je dio Groningen Growth and Development Center koji stvara/održava tu bazu podataka.

Pošto su Maddisonovi podaci ažurirani i korigirani od onda, crvena linija za razdoblje 90-2003, predstavlja nove podatke iz zadnje Maddisonove nadopune objavljene u Kolovozu prošle godine. Vidljivo je da su novi podaci za BDP/capita nešto niži za veći dio 90tih od prijašnjih izračuna.

Posljednja, zelena linija, predstavlja najnovije dostupne podatke iz TEDa iz Siječnja 2008, za razdoblje 2003 do 2007. Od prošle godine The Conference Board je preuzeo ažuriranje TEDa. Najnoviji podaci, u excelu, opis i izvori podataka za TED su dostupni ovdje. Svi podaci, kako sam napisao u grafovima, su u PPP 1990 US$.

Gornja zelena linija je samo nastavak serije i tako pokazuje BDP/capita od 2003.-2007. Vidi se da smo tek 2006. postigli veći prihod ($8279) nego 1989. predratne godine ($8155). Donji graf prikazuje potpuno razdoblje 1990-2007 iz TED 2008.

Još jedna u istraživanju vrlo korištena baza povijesnih podataka BDPa i nacionalnih računa je Penn World Table koju su izradili i održavaju Alan Heston, Robert Summers i Bettina Aten sa Center for International Comparisons at the University of Pennsylvania. Kratko zvani Summers-Heston podaci, danas su vjerojatno izbor većine istraživača, a posljednja verzija PWT 6.2 je dostupna ovdje. Verziju PWT 6.1 može se vidjeti ovdje. Donji graf prikazuje BDP/capita iz najnovije PWT 6.2. Razlika u donjem grafu su konstantne cijene bazirane na 2000. godini, u odnosu na 1990. u oba gornja grafa.

(Za uvid u dublju povijest i veličinu hrvatskog BDPa vidi rad Vladimira Stipetića iz 2003. godine “Stanovništvo i BDP Hrvatske (1500-1913) u kontekstu najnovijeg rada Angusa Maddisona.”)

19. travnja 2008

Kruh, žito, gnoj i prava cijena političkih gluposti

autora/ice cronomy

Petrokemija (većinski državna kompanija koja kotira na burzi) je najavila novo povećanje cijena gnojiva. Prvo je najavljeno 24%. Političari, od Predsjednika pa do Ministra svi vrsni menađeri, su odmah reagirali. To nije bilo prihvatljivo. Mesić traži analizu da se vidi “da li su poskupljenja bila potrebna.” Ministar Pankretić proziva i čuva glavu jer su seljaci hitro najavili povećanje cijena pšenice, što bi diglo kruh na 10kn. (Nema očito ljepljivih cijena 😉 )

– Ne želim biti odgovoran za rast cijene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, a ovakvo poskupljenje umjetnog gnojiva zasigurno će to izazvati – rekao je.

Min. Poljoprivrede smatra ovakvo povećanje neprihvatljivim. Kao. A ja mislim da cijena nafte od $115/barel nije prihvatljiva, pa ako mi Pankretić ili određeno Ministarstvo može reći do koje cijene povećanje cijene jest uredu bio bih vrlo zahvalan. Usput ubacite i cijenu bakra u analizu. (!)

read more »

17. travnja 2008

Globalna Inflacija – Grafovi

autora/ice cronomy

U Hrvatskoj je godišnja stopa inflacije za Ožujak – graf lijevo – iznosila 5.7%. U Prosincu 2006. ona je bila 2%, a u Prosincu 2007. 5.8%. Na povećanje te stope je ponajviše utjecao porast cijena poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, te nafte. Ista priča je u ostatku svijeta – od svima poznatih cijena barela nafte, do manje znane cijene bijele riže. Stope inflacije idu gore, dok stope rasta idu dolje, što podiže brigu oko stagflacije. Evo par grafova koji ukazuju na globalno kretanje cijena. Slika vrijedi tisuću riječi.

read more »

22. veljače 2008

Malo o SDPovom prijedlogu

autora/ice cronomy

Prije nego se pozabavimo novim proračunom i zaduživanjem koje slijedi, mislio sam napisati neka razmišljanja u vezi SDPovog prijedloga za poboljšanje standarda. Već se komentiralo o njemu na pollitici i SDPovci Marija Lugarić i Hrvoje su pročešljali kroz njega, svatko na svoj način. HSU je u promjenama davanja za mirovine odmah vidio ugrožavanje visine mirovina. Riješenje SDPa traži nominalno povećanje neoporezivog djela plaće za 300 kuna u promjene doprinosa, nije jasno koliko dugo bi to povećanje standarda trajalo, te program skriva uvođenje poreza na kapitalnu dobit kako bi se nadoknadili prihodi. Ja sam na pollitici komentirao u kratko, no nešto mi je promaklo spomenuti. U prijedlogu SDP se ne govori pretjerano utjecaj ovakvih mjera na lokalne proračune i time na regionalni razvoj. U predizbornoj kampanji SDP je stavljao veliku važnost upravo na ravnomjerniji razvoj regija i rekrutirao stručnjaka specijaliziranog u tom polju, dr. Branka Grčića.

read more »

08. veljače 2008

Očekivano i Očekivanja – Prijedlog za Vladu

autora/ice cronomy

Kao što je bilo očekivano ECB i Trichet, zabrinuti oko neugodne stope inflacije u € zoni, su zadržali istu kamatnu stopu od 4%. Godišnja stopa inflacije u euro zoni od 3.2% u siječnju je rekord u posljednih 14 godina i daleko iznad poželjnih 2% i manje, te je tako njeno smanjenje još uvijek glavnih cilj ECBa. Posljednja koja je objavila stopu inflacije u euro zoni je bila Italija, sa 3.1% godišnjom stopom u Siječnju, uglavnom kao posljedica skuplje hrane i poskupljenja komunalnih usluga.

read more »

Oznake: