Vidim da je Jutarnji objavio dva testa o političko-ekonomskoj orijentaciji. Prvi test, sa 60 pitanja, je samo kopija jednog testa koji je već godinama na internetu. Ja sam ga uzeo najmanje već 10 puta. Neka pitanja nisu baš kompatibilna sa Hrvatskom (poput terorizma i građanskih sloboda, smrtne kazne), no isto daju uvid u političku orijentaciju, a neka Jutarnji nije preveo. Dana objašnjenja rezultata su pristrana. Na engleskom, pitanja zvuče malo drugačije, pa i rezultat malo varira, no svejedno pohvale Jutarnjem jer su ga prevele na Hrvatski. Ja objavljujem moje rezultate ovdje i pozivam druge blogere da objave svoje rezultat na svojim blogovima. Dobro je uzeti test par puta, kroz par dana, jer rezultat može varirati o trenutnom raspoloženju, pa kvalitetni zaključak možemo dobiti tek kao presjek kroz par testova. Evo kako su meni ispali rezultati, i to ne samo ovaj put. (Znam za sliku! Crveno označava lijeve i socijaliste u Europi, ali slika je bazirana na Američkoj političkoj sceni gdje crveno znače desni i libertarijanci. Šta ja tu mogu. Bitno je što piše.)
PoliEkon testovi
2 članka
Baš sam zauzet ovih dana (gotovo cijeli Ponedjeljak primjerice nisam ni bio pred kompjuterom) tako da blog malo pati nažalost. No da ne mislite da sam napustio blogosferu, evo par članaka koju su mi “zapeli zaoko.” Novi Lider je izašao danas, no svakako pročitajte članak Borisa Vujčića, viceguvernera HNBa u zadnjem broju. Osim što nas je ukratko informirao o ovogodišnjem sastanku MMFa i Svjetske Banke, Vujčić se dotaknu i “famoznog” MMFovog radnog papira o rizicima u zemljama JIE. Ukazuje da se nigdje ne spominje Hrvatski tečaj zasebno ili nekakvi zahtjevi MMFa da Hrvatska mora promjeniti tečajnu politiku (što možete i sami provjeriti jer je radni dokument dostupan na stranicama MMFa), kao što su bili naslovi u domaćim novinama. Takvih preporuka nema. U Hrvatskoj nije na pomolu financijska kriza.
Jurčićev intervju u Glasu Istre
Krenuo sam pisati jučer pa mi nije išlo. Grešaka i naknadnog ispravljanja tokom tipkanja za neizdržati, kao da prsti nisu slušali glavu. Stoga, prenosim intervju sa Jurčićem iz Glasa Istre, objavljenog u subotu. Pretpostavljam da se van Istre, ljevičarsko glasilo Istre ne čita puno, pa stoga prenosim cijeli intervju ovdje, jedan od najdužih sa Jurčićem što sam vidio. Zanimljivim intervju, no ja se baš i ne slažem sa nekim odgovorima i izjavama (kao autohtoni Istrijana). Priče kako Istri ne treba povrat novca ili bilo koji drugi oblik povrata kao i o istarskoj solidarnosti si može, kao svaki drugi političar iz Zagreba, mački o rep okačit’. Istra nije razvijena jer je “bila” solidarna sa ostatkom Hrvatske ili obrnuto, već jer je gledala svoj vlastiti interest, morala je. Istra bi se sasvim solidno razvijala i kad se ostatak Hrvatske nebi, a pogotovo bez Zagrebovog petljanja koji je sputavao Istru. Dapače! Još nešto što si SDP ili HDZ može mački o rep okačit’. Hrvatska želi i treba Istru, ne obrnuto. To će Jurčić brzo shvatiti ako postane premjer, baš kao što je i Sanader ranije u svom mandatu.
Back in the Balkans
Današnji članak o Applied Ceramics, businessu u Hrvatskoj i općenito žalosnoj investicijskoj klimi u Hrvatskoj iz WSJ. Čisti primjer katastrofe za svih od filozofije glomazne države i političke lijenosti. Nisam ni znao do sada da se Applied Ceramics nije kvalificirao kao “greenfield” investicija. I onda se pitamo zašto ne proizvodimo više, gdje je taj pravi FDI, zašto nismo više konkurenti, zašto nam strani investitori ne dolaze onako kako bi Mesić htio. Sertić je car.
(Ja sam boldao najupečatljvije rečenice)
By KYLE WINGFIELD
October 25, 2007
SISAK, Croatia — The first thing you notice after passing the gate to the old iron works and the oak trees filled with shrapnel, but before you reach the shiny new machines for polishing silicon wafers, is the sign — brightly painted, low to the ground and slightly trapezoidal, straight out of Office Park, U.S.A. It represents the fresh face that Matt Sertic is trying to put on his depressed hometown, and Croatian business generally.
Otvoreno u Utorak 23.10.
Nadam se da ste gledali sinoćnje Otvoreno, kao i ono u Ponedjeljak. Kad god pišem na blogu postoji oportunitetni trošak: ili ću komentirati sinoćnje Otvoreno sa ekonomskim stručnjacima (neki više, neki manje) ili ću pisati o radu MMFovih ekonomista za našu regije (nije službeni stav MMFa, to je bitno). Prvo o zanimljivom Otvorenom, a ja se nadam (preko)sutra o radu. Do onda pročitajte šturo izvješće u Večernjem (via Banka Magazin) malo bolje u Jutarnjem. Gosti Otvorenog bili Đuro Njavro, Đuro Popijač, Darko Vuković i Slavko Kulić. Ne znam zašto su Kulića zvali, moglo se nekog mnogo kompetentnijeg zvati iz Ekonomskog Instituta, nego sociologa/pravnika. Željka Lovrinčevića npr. ili Danijela Nestića. Mogli su i iz Instituta Javnih Financija pozvati Marinu Škreb (autorica onog Newslettera o porezima u Hrvata) ili Katarinu Ott. Poslodavce je predstavljao Popijač, no ne bi bilo na odmet da su prisustvovali i neki ekonomisti iz privatnog sektora, tj. banka. Svakako su tu Goran Šaravanja, Velimir Šonje ili Hrvoja Stojića. Dubravka Mihaljeka nikako se ne smije zaobići, no ne znam da li BIS dopušta ovakva gostovanja, za vrijeme izborne kampanje. Možda hoće (trebala bi!) to učiniti ekipa iz Otvorenog prilikom još jedne rasprave u Studenom.
Nafta na $60 ili $200?
Naslov je možda malo bombastičan, no pitanje je ozbiljno. Ne samo za svjetsku ekonomiju, već i našu malu Hrvatsku koja je ovisna o uvozu sirovine. Uz to, razvijene ekonomije su puno bolje strukturirane od naših i mogu podnijeti visoke cijene nafte (>$100) lakše nego mi, iako i Hrvatska ekonomije raste dobro, usporedo sa visokim cijenama nafte u zadnjih par godina. U Zagrebu su diskutirali o tome na konferenciji udruge Geoekonomski forum. Dok vjerojatno nije neobično da jedna direktorica ruskog energetskog instituta kaže da bi cijena nafte mogla još porasti, i spominje brojke od $120 pa i vrtoglavih $200, ima i onih koji smatraju da je nafta trenutno precjenjana i da je realnija cijena negdje oko $70, čak $45 do $65. Od početka godine cijena nafte je porasla za 47% i ima ih koji smatraju da je sada precjenjena iako je još 12-13% niža od najviše cijene namještene za inflaciju $101.70 postignute u Travnju 1980.
Program ili Pamflet?
Pročitajte današnji članak u Magazinu (Jutarnji List) o ekonomskim programima koje HDZ i SDP nude. Gosp. Butković pokušava na jedan svježi i pohvalni način raspravljati o strankama i izborima, tako da skrene našu pažnju na gospodarske programe HDZa i SDPa, umjesto otrcanih prepucavanja i međusobnog vrijeđanja čime i jedna i druga stanka čine i smatraju glasače maloumnim . (Još jedan razloga zašto ni jedna neće dobiti moj glas) Nažalost, problem je odmah vidljiv. HDZ još uvijek nije objavio svoj ekonomski program za javnost. Navodno hoće 3.11., a do onda možemo smatrati Strateški Okvir za Razvoj njihovim programom. HNS je objavio svoj, iako malo šturasti, ali puno konkretniji i javnosti objašnjavajući od SDPovog “programa”.
Nobel za Tržište
Povodom dodjele Nobelove za ekonomsku znanost odlučio sam prevesti jedan kratki rad prof. Peter Boettke koji se pojavio u WSJ 16. Listopada 2007., dan nakon dodjele nagrade. (Bold u zagradi je moj dodatni prijevod i objašnjenje radi boljeg razumjevanja, tj. ideja da će pomoći ka boljem razumjevanju)
Jučer su Leonid Hurwicz, Eric Maski i Roger Myerson dobili Nobelovu Nagradu iz Ekonomske Znanosti, za njihov pionirski rad u “dizajnu mehanizma.” Začudno, neki su iskoristili ovu priliku kako bi omalovažili ekonomiju slobodnog tržišta. No istina je da zaslužni primaoci nagrade duguju direktno misliocima slobodnog tržišta koji su došli prije njih.
MMF-ove prognoze za regiju
Pred novi sastanak MMF i Svjetske Banke ovaj vikend, izašlo je novo MMFovo izvješće o stanju svjetskog gospodarstva. U drugom poglavlju se daju pojedinačna izvješća o regionalnim gospodarstvima gdje je za nas najzanimljivija regija Emerging Europe. Čitava regija je 2006. rasla stopom 6.3%, dok za 2007. su predviđanja 5.8%. Snažne performanse regionalnih ekonomija su poduprte investicijama u produktivne kapacitete i gradnjom, te potrošnjom zbog većeg raspoloživog dohotka, lakih kredita (uglavnom zbog prekograničnih međubankovnih zajmova). Izvoz, koje je ubrzao i u Hrvatskoj, je beneficirao zbog bržeg rasta Zapadne Europe. U Hrvatskoj predviđeni rast za 2007. je 5.6%, što je povišenje prognoze u odnosu na travanj kad je predviđen 4.7% rast za ovu godinu. Stopa inflacije je prognozirana na 2.3% za ovu godinu. U 2007. se predviđa deficit tekućeg računa Hrvatske od 8.4% BDPa, što je daleko manje od Bugarske i Rumunjske, no ne i od centralne Europe gdje je prosjek -4.1% BDPa. (podaci u tablici niže.)
3 Nobelovca
Jedino što sam ja “pogodio” za nobelovu iz ekonomije jest da će biti amerikanci (iako je jedan rođen u Moskvi). Niti jedna od onih drugih imena nije dobio, a to je bogami zateklo i sve ekonomiste koji su se bavili predskazivanjima tko bi mogao dobiti, kao što sam i napomenuo u postu o mogućim dobitnicima. Drugi put kad slušate ekonomiste koji daju predviđanja o ekonomiji imajte na umu da ne mogu predskazati ni tko bi trebao dobiti Nobela. Naravno postoji razlika između akademski-institucionalnih ekonomista i poslovnih. Poslovi su plaćeni za svoja predviđanja i poziciju o ekonomiji, drugi su plaćeni za svoj rad i razumjevanje. Pretpostavljam da ste već na drugim medijima pročitali o ovogodišnjim dobitnicima, uglavnom priča iz Assocoated Pressa. Još jedan dobitak za Chicago! Ovo prenosim kako su neki blogeri reagirali na ovogodišnju nagradu. Ja sam dodao linkove na njihove institucije za svakog dobitnika posebno.
