Što je Jurčiću trebao komentar o nepoželjnosti srpskog investiranja u Hrvatskoj, tj. istočnoj Slavoniji, ne znam. Valjda SDPovi stratezi znaju što rade i što njihov kandidat broj jedan radi. Neću se osvrtati na političke ramifikacije ovakvih izjava jednog pretendenta za premjera. Mediji su se dovoljno izrazili koliko je to “naivno”, “još jedan autogol”, dokaz “političkog sljepila” i “nezrela politička izjava.” Izjava nije bila potrebna za javne uši, čak ako on tako privatno i misli. I da takve nepotrebne izjave ne ostave trag na hrvatskoj javnosti i ne utječu na izbore, ukoliko Jurčić postane premjer, domaći i strani mediji neće brzo zaboraviti njegove riječi i objašnjenja. Ako je Associated Press prokomentirao dolazak Hloverke na HRT, dolazak jednog novog premjera neće proći nezapaženo i bez isticanja par važnijih karakteristika i nedavnih izjava. To je tako za sve zemlje i nakon svih izbora kad dođe do promjene (ako dođe) pa ni Jurčić neće ostati bez analize. A kako vani vide i protumače ovakve izjave može imati efekta na ukupni imidž koji ostavljamo Europi i ostaku svijeta, ponajviše za investiranje.
Economic Freedom Index – Hrvatska blago napredovala, ali ispod prosjeka
Za one koje zanima, opet sam malo sam nadopunio EkonIzbore, nešto o Jučiću, Optimizmu.
Indeks Ekonomskih Sloboda sastavljen od strane kanadskog Fraser Institute mjeri stupanj politike i institucija raznih zemalja koje podržavaju ekonomsku slobodu koja znači osobni izbor, dobrovoljnu razmjenu, slobodu ulaska i natjecanja na tržištu i sigurnost privatnog vlasništva. Kako The Economist kaže, index rangira politike svake zemalje ovisno koliko one potiču slobodnu trgovinu, interno i sa drugim zemljama.
Podijeli - Share this
Političari – Populizam i Liderstvo
Nakon malo duže pauze u pisanju i u očekivanju zanimljivijih događaja umjesto tko je kome zviždao na koncertu odlučio sam se malo pozabaviti politikom, umjesto ekonomije u ovom postu. Konkretnije, osvrnuti ću se malo na dobar primjer liderstva i indikacije istih, ali i populizma. Drugi su već pisali o sličnoj i povezanim temama. Mrak je pisao prije koji tjedan “Kakve političare želimo” a i ZvoneRadikalni se u Srpnju slično pozabavio sa pitanjem Kakvu Stranku Želim – ili What makes me tick gdje je više iznio ispravne odlike smjerova liberalizma koje bi neki naši političari koji teže liberalizmu mogli više naglasiti i deklarirati se takvim. Za one zainteresirane za ekonomske teme u (pred)izbornoj kampanji preporučam da pročitaju vrlo dobar osvrt i pokudu o Jurčiću, njegovima planovima i porezima Tomislav Petrova na Kapital-Plus stranicama.
Podijeli - Share this
Milanović o ekonomiji
Prije dva tjedna Milanović je dao intervju Lideru i naravno pitanja su bila gospodarske prirode. Mislim, ako se ne varam, da je to jedan od prvih razgovora sa Milanovićem kao novim predsjednikom SDPa. Nadam se da ste pročitali intervju, jer njegova stajališta o ekonomskoj politici su manje poznata kao što kaže Lider, a ipak vođa je najveće oporbene stranke (i kao takav reklo bi se premjer u sjeni, ali da ne idem sada u tu diskusiju. Biti premjer i imati cijeli kabinet u sjeni je ustaljena praksa u razvijenim parlamentarnim demokracijama. Jurčić se svakako nije iskazao u par zadnjih mjeseci kao premjer u sjeni ili zastupnik općenito, pa ne vidim zašto on zaslužuje biti premjer) Ako niste pročitali intervju obavezno ga pročitaje. Ovdje ću ja iznijeti neke svoje misli o tom razgovoru, što mi se sviđa što ne i što možemo misliti i pretpostaviti.
Podijeli - Share this
Linkovi zapeli mi za oko 2a
Rekao sam da ću pisati o kamatama u sljedećem postu, ali ostaviti ću pisanje o kamatama za jedan drugi put (sljedeći tjedan). Za sada još malo o zanimljivim člancima. Ljetna žega je i puno ljudi je na godišnjem pa pretpostavljam da se većina javnosti ne bavi dubokoumnim temam o budućnosti. (Hmm? Da li je to stvarno istina za južne kulture Europe kao što David Landes opisuje?) Brige oko kamata i zajmova su isto na odmoru, bit će vremena za njih za koji tjedan.
Podijeli - Share this
Građani RH još uvijek nesigurni u “Demokracija + Tržište” kombinaciju
“Promjeniti to je politička stvar, ne ekonomska. Ali dokazi su da birači ne vole reforme. Reformirajuće vlade su uglavnom izgubile sljedeće izbore. Report iz Europske Banke za Obnovu i Razvitak (EBRD) pokazuje da, u većini regije, samo manjina glasaća i ponekad čak ni plural, podržava demokraciju i tržišnu ekonomiju (mnogo njih izabere “nije me briga” opciju umjesto). Niti postoji bilo kakva jasna kazna za propust –nedostatak- reforme.”
Dio je to članka, u novom broju Economist-a, “Worrying about a crash”, o ekonomijama istočne Europe. Jutarnji je mršavo izvjestio o studiji Svjetske Banke po pitanju fisklane politike i javne potrošnje, ali je propustio kao i većina medija koliko vidim, istraživanje EBRDa Životu u Tranziciji. Istraživanje je to čija je svrha analizirati i bolje shvatiti kako je proces tranzicije utjecao na živote i poglede ljudi, jer relativno prema prevladavajućim pogledima mogu se (ne)očekivati buduće reforme. Uspijeh tranzicije je nemoguće ocjeniti jer nije (još uvijek) gotova, ali primarna je karakteristika uspijeha tranzicije “mjerljivo poboljšanje života ljudi u tranzicijskoj zemlji, sa principima demokracije, pluralisma i tržišne ekonomije duboko ugrađenim u društvima.” (Iz uvodne riječi glavnog ekonomista EBRDa) I kako je Hrvatska prošla, tj. kako su Hrvati odgovarali? Posebnu sekciju o rezultatima iz Hrvatske možete vidjeti u izvještaju na stranicama 40-41, uglavnom radi se o grafovima.
Ovdje samo par riječi i grafova, moji komentari u zagradama. Građani RH uglavnom daju malu podršku pogledu da je ekonomska situacija bolja sada nego 1989, ali je zato usporedba političke situacije sada i 1989 puno pozitivnija. Ispitanici, pogotovo mladi ljudi, su uglavnom zadovoljni svojim životom i osjećaju se optimističnim u vezi prospekata u budućnosti.
Demokracija privlači veliku podršku, ali odnos prema tržišnoj ekonomiji je pomješan. (Ovo je očekivano i neiznenađujuće pošto većina, pogotovo starije generacije i grupe nižih prihoda, ne razumije dovoljno tržišnu ekonomiju, nisu u dobiti u njoj i okus prošlosti je još uvijek velik.) Pristup javnim uslugama (iako neke nisu “javne”) je slabiji među onima sa niskim primanjima, nego onih sa visokim primanjima. (Što naravno kao posljedicu ima da ojača krivi pogled na tržišnu ekonomiju.)
Prioritet za državnu potrošnju je obrazovanje; odgovor u skupini srednjih i viših prihoda i ispod 50 godina života. (Ukazalo bi da starija radna snaga, školovana primarno u prošloj državi, smatra da imaju nedostatak vještina i da bi im dodatno obrazovanje pomoglo u nalaženju boljeg posla i većeg prihoda.)
Korupcija i nepovjerenje su percipirani kao značajno lošiji nego prije početka tranzicije. “Neregularna plaćanja” javnim službenicima su uglavnom ipak rijetka.
Podijeli - Share this
Linkovi zapeli mi za oko
Nisam danas imao vremena za jedan duži post, zato par linkova koji su mi danas zapeli za oko. Uglavnom dosta je osvrta na proračun, i biti u istom ili sličnom smislu u kojem sam i ja pisao. Jučerašnji komentar Igora Vukića iz Poslovnog je dobar osvrt na izborni proračun, koji je bio neizbježan. Primjetite na kraju članka Lovrinčevićem komentar kako “i dalje treba demontirati državni kompleks u privredi.” Nažalost to ovakav tip proračuna to ne čini, jer se samo hrane one grupe koje će sljedeće godine tražiti istu a vjerojatno i veću svotu iz proračuna. I tako smo uvijek u istoj spirali. No, ni sa SDPom neće biti puno drugačije.
Podijeli - Share this
Objavljen “The Failed States Index 2007” – relativno blago poboljšanje Hrvatske
Htio bih ukazati na gore imenovani, treći godišnji Index koji je upravo izašao u novom broju Foreign Policy magazina. (Ako pratite šta magazin Foreign Policy čuli ste za njega). Sve FAQ i detaljnija objašnjenja o Indexu, kako se izrađuje, CAST metodologiji (orginalni software koji skenira desetke tisuća članaka i analiza tokom godine) provjerama stručnjaka i slično možete dobiti ovdje. Prvi Index je objavljen 2005 godine i obuhvaćao je 76 zemalja, ne Hrvatsku. Hrvatska je uključena 2006 godine kada se broj zemalja proširio na 148 i ove godine je među 177 zemalja.
Podijeli - Share this
Društvena vrijednost “spekulanata”
U čestim raspravama (Otvoreno, Kontakt) o gospodarskim programima i porezima SDPa, HNSa i HDZa, pogotovo odmah nakon što su programi izašli u javnost, pričalo se i o potrebi sankcioniranja spekulantnog kapitala (ili špekulantnog, kako vam drago) i ponašanja u Hrvatskoj. Spominjao se porez na kapitalnu dobit i nakon što je to podiglo buru u javnosti Jurčić je počeo pojašnjavati (iako još nejasno) kako bi to bio i jedna od načina da se sankcionira kratkoročno spekuliranje. Čačić se isto složio sa njime, da spekulacije treba obeshrabriti.
Podijeli - Share this
“Ne dirajte mi tečaj….”
Ako ste pratili malo najave događaja sljedeći tjedan, a prvenstveno mislim na nešto ekonomske prirode, mogli ste primjetiti kako će se u Utorak (sutra) 19.6. u hotelu Westin, ZG održati “vrući” forum “Otvorena Pitanja Uvođenja Eura” u organizaciji nove udruge lijeve orijentacije HR+. (Ne znam da li će biti baš toliko vruće, Westin ipak ima klimu.) Znam, nisam baš smješan. Tema koju će povesti guverner Rohatinski i pitanja su orijentirana prema tečajnoj politici do ulaska u EU, a neki to manje-više ispravno smatraju “najeksplozivnijom” ekonomskom temom u posljednjih par tjedana. Najekspolzivnija kaže Šajatović jer kao i većina javnosti smatra da je kuna prejaka i krivac za slab izvoz i nisku proizvodnju. Dakle glavni krivac.
Cronomy.org 