Posts tagged ‘Politička Ekonomija’

25. svibnja 2009

Tragedija hrvatske političke ekonomije…

autora/ice cronomy

… je da je u biti nema. Za HDZ/Sanadera je sve samo pitanje preraspodijele i populističkog podilaženja kako bi očuvao socijalni mir i ostao na vlasti. Ako krenemo razmišljati o strukturi lokalne samouprave i nevoljkosti ka reformi, puno toga se može isčitati i interpretirati iz ovoga.

Dok u nizu drugih zemalja zahvaćenih ekonomskom krizom padaju vlade i raspisuju se izvanredni izbori na kojima pobjedu odnosi opozicija, HDZ na sredini Vladina mandata pobjeđuje u 14 županija.  Jedni tumače da u kriznim situacijama, kad se boje za sutrašnjicu, građani ne žele  promjene i radije biraju ostanak u poznatoj situaciji, makar ona bila i loša.

….

Osim toga, analitičari upozoravaju da je HDZ-ova Vlada vezala uz proračun golem broj ljudi, od rodilja do branitelja, koji se boje da bi mogli biti žrtve mogućeg kresanja javne potrošnje.

Dok danas, Sanader je pokazao da mu ništa ne valja i da malo razumije o alternativama i opcijama koji bi mogao iskoristiti, te izmišlja toplu vodu.

Premijer nije odolio a da ne pecne političke takmace, pa je poručio da ovo nije vrijeme za eksperimente i za stavljanje budućnosti na bubanj.

– Neće nas iz krize izvući stari i propali socijalistički recepti novih poreza, devalvacija nacionalne valute ni prijedlozi neoliberalnih skupina koje se zauzimaju za jednake poreze bogatima i siromašnima – rekao je Sanader. Umjesto takvih, kako je rekao ekstrema, Vlada je razvila model socijalno-tržišnog gospodarstva.

– Socijalno-tržišno gospodarstvo u krizi se nameće kao rješenje za reforme međunarodnog gospodarstva i za razvitak novoga tipa kapitalizma – zaključio je Sanader. Ministar gospodarstva Damir Polančec pak najavio je da će njegovo ministarstvo iz svog proračuna ove godine prvi put izbrojiti 65 milijuna kuna za pomoć izvoznicima.

Prvo. Da li je Sanaderu jasno, s obzirom na prvi citat iznad, da je on najveći socijalist?

Drugo. Ovo da je “Vlada razvila model socijalno-tržišnog gospodarstva” bode u oči. Ako su performanse posljednjih 5 godina Vladinog razvijanja socijalno-tržišnog gospodarstva ikakva indikacija, jao si ga nama sa takvim “rješenjem”. To rješenje po Sanaderu otprilike ide ovako: “tržišno” radite, investirajte i zarađujte što bolje i više možete, bez puno osnovne pomoći potpore od države, jer sami kao poduzetnici, investitori i radnici znate najbolje što? kako? i za koga?. Onda kad zaradite i privredite mi ćemo vam “socijalno” uzeti veliki dio jer sami ne znate kako i što sa tim zarađenim novcem. Mi ćemo to bolje od vas.

Uvijek ona ista stara priča da jednostavno nema zdrave alternative u Hrvatskoj.

14. svibnja 2009

Biti liberal…

autora/ice cronomy

Russ Roberts na blogu CafeHayek iznosi dobar opis klasičnog liberala, profil koji meni odgovara daleko više od bilo kojeg drugog (iako doduše nisam stavio nužnu dozu misli u tu osobnu kvalifikaciju i fine detalje. Na sreću, imam vremena.)

I like to call myself a classical liberal, someone who is in favor of personal responsibility, limited government and voluntary collective action. (I add the last bit because some people seem to think that being a classical liberal means you’re in favor of selfishness or survival-of-the-fittest individualism).

Volio bi vidjeti više takvih pogleda i stava na Hrvatskoj političkoj sceni. Potpuno mi je nejasna alternativa socijal-demokraciji u Hrvatskoj. Valjda je svima jasno da ekon-politička desnica kakvu mi imamo je žalasno nedefinirana ili bolesno iskrivljena. Bar po meni, nema zdrave i konkurentne opcije. Uvijek ista priča – za koga glasati.

Roberts je ovo napisao u skolpu intervjua Alan Wolfe-a (podcast) o njegovoj novoj knjizi sa zanimljivim idejama i prilično zanimljivim stavom – The Future of Liberalism.

29. ožujka 2009

Kao naručeno o privatizaciji-nacionalizaciji banaka

autora/ice cronomy

bank-nationPošto dugujem komentar o privatizaciji/nacionaliziciji banka vezano za Škegrov nastup u Nu2, ne želim ovdje dužiti previše, samo ukazati na kratki članak u NYT ekonomskog kolumnista David Leonharda koji odlično sumira vrste i motive nacionalizacije banaka. Vrlo je lako nenamjerno pobrkati prave razloge i ciljeve nacionalizacije banaka te ono što se zbiva u jednoj zemlji iskoristiti za političke ciljeve u drugoj. To je ono što se dogodilo u Nu2 sa Škegrom i Stankovićem i oko čega je bilo najžustrije rasprave.

Izdvojeno:

There are really two different kinds of nationalization. The first draws on a belief that the government can run large enterprises more justly and efficiently than self-interested capitalists can. This is the nationalization of Lenin, Chávez and Mitterrand, and its record is pretty dismal. France’s economy staggered through the 1980s, as government-run banks backed political pet projects that didn’t work out.

The second version of nationalization is the one that today’s advocates point to. It is a temporary takeover born out of crisis. Sweden pursued this kind of strategy in the early 1990s to clean up its banking system. Even the United States has nationalized banks on occasion, including IndyMac Bank last year.

28. ožujka 2009

Iz susjedstva

autora/ice cronomy

Susjedi preko Dunava imaju zanimljiv site i članak/rezime o Hrvatskoj ekonomskoj situaciji. Zanimljivo je da se kod nas potpuno zanemaruje situacija u istočnom susjedstvu, kao da nam je samo EU slamka spasa, iako smo u svi u istoj, nezavidnoj situaciji i iako su nam to najbliži i važnij trgovinski partneri.

Zaista je čudan osećaj koji vam priža mogućnost promene imena analizirane zemlje nekom drugom zemljom iz regiona. Tako i u slučaju Hrvatske, možemo slobodno napisati, čitaj Srbija. Umesto jedne analize dobićemo dve, koje će tačno oslikati tekuće tendencije i probleme u ekonomiji obe zemlje, uz to i mere za njeno izlečenje, a da pri tom ne promenimo niti jedan znak interpunkcije. Isto važi i za BiH, Crnu Goru, Makedoniju. Svima nam je zajedničko da smo živeli na račun inostrane štednje, širili se preko gubera. Vreme je za povratak u prošlost i bolno suočavanje sa realnošću. Vreme je za početak nove, neke druge, tranzicije…

Vezano za naslov gornjeg članka, koliko su nam važna pitanja nacionalnog ponosa i busanje u prsa umjesto zdrave i korisne fiskalne politike pokazao je ministar Kalmeta danas. Po mnogo čemu smo mi više u starom regionalnom mentalitetu prošlosti, a manje u modernom naših zapadnih susjeda kojima toliko težimo.

04. veljače 2009

Zabune i dileme oko Mirovinskog

autora/ice cronomy

Mnogo je problematika i mutnih zona oko mirovinskog sustava u gotovo svakoj zemlji u svijetu. Teško ih je sve sintezirati i na sve se osvrnuti. Diskusije i oštre debate oko mirovinskog sustava, njegovog financiranja i njegove budućnosti su izronile posljednjih desetljeća zbog jednostavnog problema: veći dio stanovništvo stari, odlazi u mirovinu i živi duže u odnosu na broj novih radnika koji bi trebao financirati taj segment društva. Negdje je problem umirovljenje tkz. “baby boomers”, a negdje, kao kod nas, panično je veliki demografski deficit (već spomenut ovdje) i već sada jedan od najgorih omjera umirovljenika/osiguranika. Uglavnom, prepoznavanje tog problema dovelo je do reformi i novih alata kojima bi se trebala osigurati ili barem pridonjeti održivosti mirovinskog sustava. Ali naravno, potezi reforme, rasprave oko istih i potencijalna riješenja su vrlo tehnička, nedovoljno upućenima (što nije nužno njihova krivica) su nerazumljiva iako razumiju temeljni problem neodrživosti postojećeg sustava, a onda uz to rasprave su zapaprene političkim ideologijama i pristranostima što samo muti čitavu diskusiju. Pa tako i nedavno kod nas.

Dok je poznavanje i razumjevanje svih tehničkih problema reformi zahtjevan zadatak, problem je u suštini, kod svih tako i kod nas, samo jedan.

read more »

13. siječnja 2009

Indeks Ekonomske Slobode 2009.

autora/ice cronomy

indekses-2009Objavljen je novi Indeks Ekonomskih Sloboda. Sa 55.1% Hrvatska je blago (marginalno) napredovala u godinu dana. Unatoč tome pala je u rangiranju. Nalazi se na 38. mjestu of 43 zemlje u europskoj regiji (jedno mjesto niže), te na 116. od 179 u svijetu (tri mjesta niže). Srbija je ušla u Indeks ove godine i zabilježila 37. mjesto sa 56.6%. Više o regijonalnom rangiranju pročitajte ovdje. Sažetak i ukupna rangiranja su ovdje. Hrvatska je ovako opisana:

Hrvatska bilježi ocjenu nešto iznad prosjeka u trgovinskoj slobodi, financijskoj slobodi i monetarnoj slobodi. Inflacija je niska, a cijene su prilično stabilne, međutim ocjena hrvatske monetarne slobode je pogođena zadržavanjem državne manipulacije cijenama. indekses-20092

Cjelokupna slabost Hrvatske potječe od prevelikog državnog aparata. Povrh visokog nivoa državne potrošnje, prisutnost države je značajna i u drugim ključnim podrucjima gospodarstva. Postoji značajno otežana regulacija poslovanja, radne snage pa čak i prava na vlasništvo. Sudski sistem ostaje izložen korupciji, političkom uplitanju, i neefikasnoj birokraciji. Značajna neslužbena ograničenja stranih investicija, poput visoko politizirano donošenje odluka u području regulative, povećavaju trošak ulaganja u Hrvatsku. Opterećujuća i netransparentna administrativna regulativa, naročito na lokalnom nivou, nastavlja predstavljati izazov poduzetnicima.

20. listopada 2008

Latinica za pogledati

autora/ice cronomy

Nikad ne gledam Latinicu, ali….Latinica večeras aktualizira temu povratka socijalizma u Hrvatsku. Wonderful! A ja mislio da nikada nije ni otišao. Konkretnije, voditelj Latin i gosti (ne znam tko su ali voljan sam kladiti se da će Man-of-the-Year-Kulić biti sigurno) tvrditi će “da je u Hrvatskoj socijalizam bio efikasniji od današnjeg kapitalizma” (ako pretpostavimo da Hrvatskoj gdje pravna država ne funkcionira postoji kapitalizam) te će naravno kao i svi socijalisti zazivati Švedski model. Pod prvim, nevjerovatno me zanima koje dokaze će podastrijeti. Pod drugim, brojite koliko puta će spomenuti da su nordijske zemlje potpuno otvorene ekonomije, da su Saab i Volvo prodani strancima i nisu u državnom vlasništvu dok se kod nas zaziva protekcionizam, da je Ericssonovo sjedište u Londonu te koliko će naglaska biti na efikasnost/produktivnost Švedske, a koliko na “državu blagostanja.” Drugim riječima, koliko će se spominjati benefiti Švedskog modela, a koliko troškovi i žrtvovanja. Da li će Latin pitati svoje goste zašto se Švedski model raspadao početkom 90tih – iako se od onda zemlja i više nego oporavila?

Evo opisa večerašnje emisije.

Već više od 18 godina kod nas nije bila moguća nikakva rasprava o socijalizmu. Razlog je jasan – želio se napraviti snažan otklon od države koja se raspala i koja je bila socijalistička. Međutim, zbog krize koju upravo proživljava kapitalizam zasnovan na liberalnoj tržišnoj ekonomiji i naših razočaranja u primjeni nekih vulgarnih oblika kapitalizma – socijalizam kao oblik društvenog uređenja ponovno je aktualiziran. Pokazalo se da je kapitalizam rješenje za pojedince, ali ne i za većinu, ali i da je u Hrvatskoj socijalizam bio efikasniji od današnjeg kapitalizma. Elementi socijalizma postoje danas u društvima obilja kakva su skandinavska i njemačko, u kojem se socijalni momenti pojavljuju pod jakim naletima neoliberalističkog vjetra. Švedska je zemlja koja je uspjela zadržati ekonomsku efikasnost, a istodobno zadržati na visokoj razini programe socijalnih reformi. Zajedno sa sindikalnim pokretom i drugim lijevo orijentiranim strankama može se reći da Švedska raspolaže s najjačim socijalističkim pokretom na Zapadu, a nije daleko ni procjena da se tu radi o globalno najjačem socijalističkom pokretu. Mnogi danas mislie da je švedska socijaldemokracija najbolje moguće ili gotovo idealno rješenje.

%d blogeri kao ovaj: