Archive for ‘Nezaposlenost’

26. veljače 2008

Hrvatski Misery Index

autora/ice cronomy

Misery Index je jednostavan sažetak ekonomskog stanja u zemlji. Index je zbroj stope nezaposlenosti i stope inflacije. Ako se bilo koji od ta dva pokazatelja (ili oba u isto vrijeme) povećaju “misery” (jad, bijeda na Hrvatskom) građana raste. Veća nezaposlenost i sve viša inflacija pogoršavaju ekonomsko i društveno stanje u zemlji. Index i termin je prvi pokrenuo Arthur Okun, ekonomski savjetnik predsjednika Johnsona u 60tima. Robert Barro, sa Harvarda, je kasnije proširio definiciju indexa i uključio više faktora koji pridonose povećanju/smanjenju indexa. Osim povećanja inflacije i nezaposlenosti, index će se pogoršati ako dugoročna kamatna stopa (dobar pokazatelj buduće inflacije) poraste i ako je ekonomski rast ispod dugogodišnjeg prosjeka.

Ja sam za sada napravio jednostavniju verziju indexa – zbroj nezaposlenosti i inflacije u proteklih 9 godina (gdje se vidi pad, tj. poboljšanje) te mjesečni index od 11. 2006. do danas. Na mjesečnoj razini vidi se znatno pogoršanje indexa u posljednjih 3 mjeseca, kao posljedica povećane stope inflacije. Usporedbe radi, američki misery index za Siječanj 2008. je 9.18, a najgori ikad od 21.98 je bio u Lipnju 1980.

read more »

17. prosinca 2007

Edmund Phelps o europskom modelu

autora/ice cronomy

Nobelovac Edmund Phelps je već duže vrijeme poznati kritičar europskog poslovnog modela i institucionalnog aranžmana koji ga podupire. Dobri, stari argument protiv poslovno-političkog intimnog prijateljstva protiv kojeg je još i Adam smith pisao. Osnova kritike je da su europske kontinentalne korporacije nedovoljno dinamične zbog nekakve “solidarnosti” u odlučivanju (socijalni partneri, veliki sindikati, socijalna-politička vijeća…) koja potom umanjuje inovacije, tj. dinamičnost promjena, internu dinamičnost postojećih kompanija ili pak samo poduzetništvo. Cilj tih institucija, u grubo, jest onemogućavanje gubljenja poslova što bi značilo otpuštanje radnika, a ako to i nije explicitni cilj, jest trošak takvog sistema koji netko plaća. Otpuštanje radnika bi se dogodilo u nekim određenim industrijama i tamo je opozija prirodno velika, no u čitavoj ekonomiji bi došlo do stvaranja poslova. Ta činjenica se uvijek izgubi u diskusijama o restrukturiranju starih i neproduktivnih industrija (primjerice brodoradnje). U Hrvatskoj je dominira ovaj način razmišljanja, ne samo u sindikatima, što je za očekivati, već i u poslovnim krugovima gdje se često traži formiranje velikih industrijskih holdinga (vidi komentar Novotnya u Lideru) što ne predskazuje nekakvu promjenu na bolje. U nedjeljnom Financial Times Phelps je iznjeo svoje viđenje tog problema i kako bi globalizacija mogla riješiti endemičnu tromost europskog modela. Ništa novog, jer kako sam rekao Phelps vec dugo piše o ovome. Svakako da Phelps iznosi zanimljive poglede i ispravno analizira stanje kontinentalne europe, no ima i svojih mana i kritika. Phelps implicira da je jedan sistem superiorniji od drugog, što možda i jest i sa čime se ja slažem, ali oba imaju svoje troškove koje netko plaća. Troškovi nisu lako vidljivi ili izračunljivi. Pitanje dakle jest koji su i koliko ti troškovi? Koji su benefiti jednog sistema, a koji drugog? Koji je bolji za srednje razvijenu državu, tj. za države u razvoju? Svakako za pročitati!

read more »

02. studenoga 2007

Bolji smo od Amera, ali su Oman i Tunis ispred nas

autora/ice cronomy

Vidim Fed vas baš i ne zanima, onda neću pisati o tome (šteta). Nego, mogli ste prije koji dan pročitati novo izvješće o Globalnoj Konkurentnosti, u izradnji World Economic Foruma. Bolji pregled sa par grafova možete pregledati u članku iz Poslovnog. Izvještaj se sastoji od više indexa, (12 stupova) a rezultati se onda objedinjavanju u jedan Index Globalne Konkurentnosti. Ukratko, došlo je to promjene metodologije, Hrvatska je 57. od 131, prošle godine bi bila 59. po ovoj metodologiji. Ameri su prvi ovdje, kao što bi bili i prošle godine. Kako smo onda bolji od njih?

read more »

04. rujna 2007

Nebuloze uvjeta privatizacija

autora/ice cronomy

    Kratko i jasno: Da li želimo privući FDI ili ne? Za neuspijeli i šlampavi pokušaj privatizacije KIMa okrivljeni su svi od svih. Nisu dostavljeni ovi ili oni papiri, bankovne garancije, neki su imali svu dokumentaciju u redu pa su bili odbačeni, a drugi pak su davali garancije nepostojećih banaka (to još prije zadnjeg pokušaja). Dobro da se još nije išlo maloumno i jadno kriviti Srbe, koji kao stoje iza Danube Foods, za naše greške. Javnost i mediji najlakše skoče na vrat političarima, pogotovo onima koji bi trebali znati sve kao Predsjednik nadzornog odbora HFPa Damir Polančec i nespretni Ivan Šuker. To je i normalno, njih i njihove stranke se i biralo i oni su odgovorni javnosti, no politika dođe i prođe, a problemi privatizacije oronulih poduzeća i kao takvih utega na gospodarstvo i razvoj ostaju.

read more »

18. srpnja 2007

Mitovi Sindikata

autora/ice cronomy

    Nisam jedan od onih koji vole komentirati na dnevno političke teme o svemu i svačemu, pa bilo to i u gospodarstvu i povezanom politikom na što se koncentriram. Ali nekad je stvarno malo teže držati jezik za zubima kad pročitate neke nebuloze i baš gluposti. Neke od njih, kao i obično, dolaze od politički-odgovornih-nitkome sindikata, konkretnije SSSHa, koji nikako da nešto konstruktivno prokomentiraju i predlože, pa čak i kad je voda na njihov mlin. Nikad mi nije bilo jasno, a nikada ni neće, čemu destruktivno ponašanje takvih grupa. Valjda ako znaš, možeš si pripisati neki uspijeh, konstruktivno se zalagati za nešto i ponuditi, onda se ne moraš povlačiti na populizam i destruktivno ponašanje. A ako ne znaš, očito moraš kako bi se tvoj glas ipak čuo.

read more »

09. srpnja 2007

Vještine vs. godine u obrazovanju

autora/ice cronomy

    Drugi najvažniji dugoročni i strukturalni problem Hrvatskog gospodarstva, odmah poslije demografskog, je po mom mišljenju onaj obrazovnog sustava i postignuća u vezi ljudskog kapitala. HNS i Čačić ispravno kažu da je obrazovanje jedan od preduvjeta dugoročno uspješnog razvoja, te kao državna politika ima efekt na dugoročnu stopu ekonomskog rasta. Što to znači u ekonomskim terminima jest akvizicija i povećanje ljudskog kapitala kroz obrazovanje. Ljudski kapital je jedna od determinanta ekonomskog rasta. Implikacija za ekonomiju je da akumulacija ljudskog kapitala je vrlo važna za dugoročno blagostanje jedne zemlje, pogotovo ako je već na višem levelu razvijenosti.

read more »

04. lipnja 2007

“Glupo” shvaćanje Liberalizma – Hrvatska na Raskrižju

autora/ice cronomy

Martina Dalić je nedavno ponovo bila u vijestima, i to ne na pozitivan način. Prije sam još i imao nekog stručnijeg respekta za nju, činila se mladom, obrazovanijom od većine političara i energičnom u vezi gospodarskog programa i strategije razvoja. Kao državna tajnica za fondove EU i puno bitnije, ureda za Strategiju Razvoja, imala je šansu sve ove godine akcentirati temeljne probleme nekonkurentnosti i slabosti Hrvatskog gospodarstva, predložiti riješenja i time poentirati. Osim inicijalno prvog dijela, prepoznavanje problema, Dalićka i HDZ nisu napravili više išta. A sada još kao da dodaje i sol na ranu hrvatskog gospodarstva. I to, ako je istina, na ili sramotan ili glup način za nekoga koji je zadužen za Strategiju Razvoja Hrvatske.

read more »

05. svibnja 2007

«The Good, the Bad and the – … well, the Croatians»

autora/ice cronomy

    To je bio naslov u nedavnom Wall Street Journal članku o Novoj i Staroj Europi, o čemu sam već pisao, a ovo je svojevrsni nastavak. Ja sam samo izmjenio French za Croatians.
Zašto? Zato jer smatram da su Francuski izbori indikativni za Hrvatske. Naravno ne po veličini, ozbiljnosti i relevantnosti za budućnost Europe, tu Hrvatska ne može parirati (još …. a ima potencijala da bude važna Europi samo ako hoće). Izbori u Francuskoj su donekle slični našim predstojećim po par pokazatelja i situacija u kojoj se nalaze obje ekonomije.

read more »

24. travnja 2007

“Samo za znatiželjne II”

autora/ice cronomy

    Nedavno je gosp. Lesar objavio vrlo zanimljive podatke na svom blogu i pollitika.com dnevniku. Od tuda kopiram naslov, a sa idejom kao i njegovom, da prikažem (informiram) malo zanimljiviju sliku standarda života u RH. Da bi bolje razumljeli naše gospodarstvo valja račlaniti BDP, tj. konkretnije BDP/stanovniku. Iz takve rasčlambe možemo konkretnije vidjeti kakve ekonomske mjere su potrebne da bi povisili BDP/stanovniku. Ovo je samo za početak na Hrvatskom, dalje ću na engelskom jer je terminologija lakša, (meni se makar čini razumljivija) a kasnije ću prevesti na Hrvatski. So … the nice formula GDP/capita can be decomposed as follows:

GDP/Population = (GDP/Hours worked) x (Hours Worked/ Employment) x (Employment/Labor Force) x (Labor Force/Population)

The green part of the equation tells us Hourly Productivity. Data for it are almost non existent for Croatia. There was none on the Crostat or even Eurostat. Hourly productivity table there is empty for Croatia. The other 3 blue terms show us the labor market situation, i.e. what is lacking there.

read more »

%d blogeri kao ovaj: