Cronomy.org

Niz okruglih stolova, na kojima su gostovali ekonomisti sa svojim ideja i polu-idejama, se održalo ovih dana. Razumljivo je ako niste sve polovili. Evo par linkova.

Prvo je Poslovni Dnevnik održao okrugli stol svog novoosnovanog Redakcijskog Savjeta koji uključuje par ekonomista za stalno valjda. Zanimljivo. A izlaganja bi navodno trebala biti dostpuna i online. (Nadajmo se.) Par linkova.

Kriza je tu – a što dalje?

Najbolji i najlošiji scenarij: posljedice gospodarske krize na hrvatsko gospodarstvo

Šonje i Lovrinčević: Prošli smo bolje nego što zaslužujemo!

Matica Hrvatska je održala Okrugli stol – Razvojna uloga fiskalne politike. Odlična tema, iako sumnjam da su neki gosti imali nešto korisnog za pridonjeti. Gosti: dr. Antun Babić (palac gore) i dr. Slavko Kulić koji nas je upoznao da imamo deficit duha. Hvala. Palac dole. Ne znam da li je koji rad predstavljen na raspravi, a ovo je jedini izvještaj u medijima koji sam pronašao. Koje to promjene u fisklanoj politici treba napraviti da bi se izbjeglo 10 kn za euro u članku ne piše. Opet polu-ideja.

Hrvatsko Društvo Ekonomista je održalo vjerojatno najzanimljiviju raspravu, po gostima, pa tako i po količini rečenog, na okruglom stolu – Hrvatski put iz recesije. Unatoč naslovu nekako se uspijelo izjaviti da bi Hrvatska “bila u krizi i bez recesije” – ja ne znam što znači, tko je rekao, ni što se pod time misli no zvuči vrlo trapavo. Možda obrnuto ima više smisla? U kakvoj krizi? Problem sa riječi kriza je da svatko može dati bilo koje značenje tome, a recesija ima jasno značenje, iako oko jasne definicije postoji debata. Na stranicama HDE, kao i uvijek, nema ničega van časopisa. Možda će u njemu biti izlaganja sa ovog okruglog stola. Do onda par medijskih članaka možete pronaći na mom del.icio.us.

Izvještaj o rebalansu – dokument of tri stranice – je dostupan na internetu. Ovaj put se nije čekalo tjedan dana za objavljivanje raznih pdf i ostalih sadržaja (novog) proračuna. Vlada sada očekuje smanjenje realnog BDPa za ovu godinu od -2% (iako je realnija, 4% miskalkulacija u projekciji od prvotnog rasta 2% na pad od -2% me podsjeća na miskalkulacije oko procjene troška rata u Iraku, gdje je početnih $200 milijardi smatrano “pretjerano” visokim) uz inflaciju od 2,6% – što daje nominalni rast BDPa od 0,6%. Vlada tako projicira ukupne prihode proračuna na istoj raznini kao i prošle godine, tj. postpuno su izbrisana prvotna očekivanja rasta prihoda od 8 mil. KN. Rashodni su smanjeni za 5.4 mil KN i tako ostajemo sa većim, ali realnijim državnim deficitim od 1.4% BDPa za 2009. Ja mislim da su u Vladi i dalje preoptimistični i da su “iza krivulje”. Slobodno su mogli planirati sa većim realnim padom BDPa i većim padom u prihodima, što vjerojatno i čine samo ne javno – i.e. netransparentno. Zbog ekonomskog i kreditnog rizika, postoji silazni rizik Vladine projekcije proračunske bilance za 2009.

Svjetska banka je vjerojatno prva reagirala na rebalans ui upozorava da još nismo

“Rebalans proračuna je dobrodošao razvoj događaja obzirom da je udar globalne ekonomske krize puno jači nego što su to hrvatske vlasti zamišljale kad je prihvaćen izvorni prijedlog proračuna.”

Svjetska banka također je poručila kako je smanjenje BDP-a za dva posto u 2009. “realističnija prognoza” od one s kraja 2008.

“Ipak, mnoge nesigurnosti ostaju značajne. Puno će ovisiti o predstojećoj turističkoj sezoni i razvoju događaja na međunarodnim tržištima kapitala u narednim tjednima.” – zaključuje Svjetska