Ekonomija i Hrvatska
BANKA – Komentari Why Nations Fail VoxEU … Europe’s leading economists Greg MankiwMalo da se otrijeznimo od priča o cijenovnim skokovima. Baš čitam odličnu knjigu Good Capitalism, Bad Capitalism and the Economics of Growth and Prosperity by William Baumol, Robert Litan, Carl Schramn, izašlu prošle godine, koju bi svatko, a pogotovo studenti ekonomije i zakonodavci, trebao pročitati. Umjesto da pišem više o svemu u njoj sada, (valjda bi to bio onda review) evo samo nešto za sada što mislim da treba istaknuti što od izravnog interesa za Hrvatsku.
Drago mi je što nisam pisao ništa prije objave djelomičnih rezultata Vladinog Povjerenstva Cijena i tako registrirao Sanaderove blago rečeno “čudne” izjave. Ne znam da li se Vlada trudi pronaći dežurnog krivca samo kako bi uklonila oči sa sebe i svoje odgovornosti, ali ako to i pokušavaju onda bi makar mogli biti malo sofisticiraniji. Tri zamjerke jučerašnjem iznošenju prvih rezultata Povjerenstva.
Ok, nešto kraći moj komentar, ali duži post koji svakako trebate pročitati. O nedavnom skoku cijena u prosincu (namjerno to neću zvati inflacija iako sam u naslovu to napisao) već je bilo dosta govora i komentara po medijima. No tek danas se netko sjetio spomenuti glavni autoritet po pitanju stabilnosti cijena. Taj netko je Sanader koji je spomenuo HNB, iako ne zadovoljnim tonom – kao da je HNB uzrok skoka cijena koj sada jadni Sanader mora riješavati. U realnosti, situacija je obrnuta – Rohatinski se žali na Vladu i moram riješavati njeno maslo, a i nema neke instrumente. No, ne želim o tome.
U medijima i raznim politikantskim diskusijama rasprave i pitanja se uvijek svode na Vladu i što ona može/mora učinit. Sve nešto o fiskalnoj politici, o državnim instrumentima, o sindikatima i prosvjedima. Nitko, pa ni Otvoreno, da bi pitao konkretnija pitanja ili pak ono najbolje, nazvao HNB i postavio 3 pitanja o toj prosinačkoj inflaciji. Ako netko nešto zna o inflaciji to je HNB i monetarna “Vlada”, a ne sindikati i ministri financija, uvijek ista lica u Otvorenom. Ako i gospoda iz HNB ne bi javno nastupala i komentirala na televiziji, što je i praksa u ostatku svijeta, ima ekonomista koji su radili u centralnoj banci ili su pak bivši guverneri, pa se može njih pozvati i sa njima diskutirati. To je moja zamjerka dosadašnjim raspravama. A da ne ostane samo na zamjeci i lamenitranju što je običaj u Hrvatskom društvu, evo moj mali doprinos ka bolje razumjevanju nedavnih cijenovnih pomaka. HNB, kao i ostale centralne banke, je vrlo ozbiljna institucija i njeno razumjevanje ekonomije mora biti kvalitetno, faktički točno, ne politikantsko jer su neovisni o Vladi i pošto djelatnike HNBa nije strah gubitka izbora njihovo objašnjenje je realno, bez muljanja. HNB se mora pridržavati i raznih međunarodnih standarda u prikazu i sakupljanju podataka. Ako međunarodne financijske kuće vjeruju tim podacima nema razloga zašto javnost ne bi. Drugim riječima, nema spina radi bombastičnih naslova u novinama. HNB je jedina institutcija u Hrvatskoj kojoj je glavni posao imati najbolje razumjevanje hrvatske ekonomije i njenog monetarnog sektora. A inflacija je ipak “uvijek i svugdje monetarni fenomen.” Ovo je iz posljednjeg HNBovog Biltena izašlog prošlog Četvrtka.
Michiganci danas glasaju i to samo za Republikanskog kandidata. Demokrati (Demokratska stranka) bojkotiraju Michigan. Očekuje se da će McCain pobjediti ovdje, unatoč okrnjenoj kampanji i nedostatku sredstava. McCain je pobjedio Busha u Michiganu 2000. No, kako smo vidjeli u New Hampshireu prošli tjedan, istraživanja mišljenja se nisu pokazala točnim u ovoj kampanji i došlo je to velikih obrata. Što je još zanimljivije, ne samo da su ispitivanja bila pogrešna, već i kladionice ili tržišta predikcija, su se pokazala lošim indikatorima. Ona bi u teoriji trebala imati puno kvalitetnije predviđanje jer agregiraju informacije na osnovnu kojih “investitori” biraju pobjednike i formiraju cijenu. U Michiganu 3 kandidata na Republikanskoj strani imaju realne šansu pobjediti. Michigan ima otvoreno glasanje, kao i NH, što znači da i neregistrirani, nezavisni, birači mogu glasati. Do sada ništa nije riješeno u prva dva glasanja i utrka je otvorena na obje strane. Glavni događaj je “Super Duper Tuesday”, 5. Veljače kada će se najvjerojatnije znati tko ima najrealnije šanse biti kandidat na obje strane.
Danas će, u Hotelu Sheraton u Zagrebu u 11 sati, biti predstavljen 14. Index Ekonomske Slobode za 2008. godinu, naravno sa posebnim fokusom na Hrvatsku. Rezultat za Hrvatsku vidite iz naslova. Za ovogodišnju reakciju Šukera pratite vijesti. Nemam na uvidu specifične rezultate za Hrvatsku, staviti ću par slika grafova kad ih dobijem, ali imam službenu tablicu za ovu godinu, preuzetu iz WSJ, jednog od osnivača indexa.
Hrvatska je nažalost opet loše prošla. To zvuči kao da nam je netko drugi kriv, a sami smo krivi, tj. oni koji nisu napravili dovoljno. Ali, bitno da je zabrana pušenja prioritet. To Sanader!
Priča je ove godine da se ukupna ekonomska sloboda u svijetu nije promjenila od prošle godine. Za 157 zemalja rezultat je gotov isti kao i prošle godine. No, bilo je uspiješnih reformatora koji su značajno skočili. Riječima Mary Anastasia O’Grady iz WSJ:
Yet the evidence is piling up that neither government nor multilateral spending on education and infrastructure are key to development. To move out of poverty, countries instead need fast growth; and to get that they need to unleash the animal spirits of entrepreneurs.
……
The nearby table shows the 2008 rankings but doesn’t tell the whole story. The Index also reports that the freest 20% of the world’s economies have twice the per capita income of those in the second quintile and five times that of the least-free 20%. In other words, freedom and prosperity are highly correlated.
……
Although overall global economic liberty did not expand, there were a few stars. Egypt was the most improved economy in the world, implementing major changes to its tax policies and business regulation environment and jumping to number 85 from 127th place last year. Mauritius was the second-best performer, moving into the top 20 from No. 34 last year. Trade liberalization and improved fiscal policies, including a flat tax, made Mongolia the third-best performer, and put it in the category of “moderately free” economies.
Three essays in the 2008 Index help illustrate why economic liberty matters to human progress. In “Economic Fluidity: A Crucial Dimension of Economic Freedom,” Carl Schramm, president of the Kaufmann Foundation, explains that growth-driving innovation results not only from sound macroeconomic policy, but also from dynamism at the micro level.
Most important is the interaction between “institutional, organizational and individual elements of an economy,” which gives rise to “the entrepreneurial energy and the speed of economic evolution.” Such “fluidity,” he writes, “facilitates the exchange and networking of knowledge across boundaries. This fosters both innovation and its propagation through entrepreneurship.”
Jednom sam napisao da je udio turizma u BDPu 20%, a fellow bloger ZvoneRadikalni se iznenadio da je to ipak realno tako. Ako vam je promakla vijest neki dan, prihod od turizma za privh 9 mjeseci 2007. je bio 6.2 milijarde eura ili 22% BDPa. Pitanje je, a nisam vidio nikakvu studiju, da li nas to čini rentijerskom državom? Konkretnije, koliko to čini državu kasu rentijerski ovisnom o poreznim prihodima od turizma/turista?
Početkom Studenog 2007. kada je nafta bila blizu $100, breakingviews.com, financijski portal, je napisao komentar zašto $100 nije održiva i realna cijena. Cijela priča se bazira na fundamentalnim faktorima (dobra stara ponuda i potražnja), suprotno spekulativnim faktorima i investicijskim igračima koji ubrzano podižu cijenu na današnjim tržištima u kratkom roku. Ja sam sačuvao članak i odlučio sam ga sada prevesti, komentirati i nadopuniti neke razloge pošto je nafta opet dostigla visoke $90 i $100 (originalni tekts na engleskom sam pasteo na kraju posta) Originalni razlozi su u italics, a moji komentari u regular uz dva dodana grafa. Krenimo od kraja….
Pretpostavljam da pratite, neki više, neki manje, pred-predsjedničke izbore u Americi, da ste upućeni manje više u par glavnih kandidata. Ameri u državi New Hampshire danas glasuju za Republikanskog i Demokratskog kandidata za Predsjednika. Mala država, ali značajna. 4 od 7 koji su pobjedili u NH su postali i predsjednici. Sigurno nešto što Hillary ne želi čuti pošto je za čitavih 10% iza Obame u zadnjem ispitivanju javnog mišljenja. Ne samo da zaostaje u istraživanjima javnosti, već i na web kladionicama o vjerojatnosti nominacije (tržištu predviđanja ili “predictions market” jer uopće neznam kako to nazvati na hrvatskom a da ne zvuči glupo) Hillary zaostaje a Obama je gotovo pa apsolutni favorit za pobjednika u NH. Ovakav fallout Hillary je počeo nakon glasova u Iowi gdje su oboje postigli lošije od očekivanih rezultata. Do onda, Hillary je solidno vodila u NH tokom cijele prošle godine, a samo tjedan dana prije vodila je za čitavih 17%.
Nafta je napokon, uz dosta špekulacijskog i egoističnog naboja, probila stotku. Iako se tako neće zadržati dugo bez novih špekulacija (već danas je na $95 i ostati će niže), psihološki ima utjecaja, a i visoke $90 imaju realnog utjecaja na svjetske ekonomije. Što to znaći za Hrvatsku ekonomiju večeras će se raspravljati u Otvorenom. Evo par konkretnijih podataka iz prijašnjih analiza.
Cronomy.org 