Osim što ne smatram Hrvatsku balkanskom zemljom i takvo brandiranje mi se ne sviđa, ovo je odličan članak u novom BusinessWeek magazinu o investiranju u JI Europi. Manje se govori o Hrvatskoj, no u usporedbi sa ostatkom regije mi smo najbolja destinacija za investiranje. Eh, ali lako je biti najprivlačniji u konkurenciji sa nestabilnom Srbijom (čitaj Kosovo) i Bosnom, uz siromašnu Albaniju. Hrvatska je još prije 7 godina imala čistu peticu za političku stabilnost, kao što svjedoči ovaj članak iz BusinessWeek 2000. godine. Onda smo dobili 3 za ekonomske reforme. Koju ocijenu dobivamo danas … više od 7 godina poslje? Da li su mnogi problemi ostali? Kad će Jadransko čudo? Nastavi čitati
17. prosinca 2007
Edmund Phelps o europskom modelu
Nobelovac Edmund Phelps je već duže vrijeme poznati kritičar europskog poslovnog modela i institucionalnog aranžmana koji ga podupire. Dobri, stari argument protiv poslovno-političkog intimnog prijateljstva protiv kojeg je još i Adam smith pisao. Osnova kritike je da su europske kontinentalne korporacije nedovoljno dinamične zbog nekakve “solidarnosti” u odlučivanju (socijalni partneri, veliki sindikati, socijalna-politička vijeća…) koja potom umanjuje inovacije, tj. dinamičnost promjena, internu dinamičnost postojećih kompanija ili pak samo poduzetništvo. Cilj tih institucija, u grubo, jest onemogućavanje gubljenja poslova što bi značilo otpuštanje radnika, a ako to i nije explicitni cilj, jest trošak takvog sistema koji netko plaća. Otpuštanje radnika bi se dogodilo u nekim određenim industrijama i tamo je opozija prirodno velika, no u čitavoj ekonomiji bi došlo do stvaranja poslova. Ta činjenica se uvijek izgubi u diskusijama o restrukturiranju starih i neproduktivnih industrija (primjerice brodoradnje). U Hrvatskoj je dominira ovaj način razmišljanja, ne samo u sindikatima, što je za očekivati, već i u poslovnim krugovima gdje se često traži formiranje velikih industrijskih holdinga (vidi komentar Novotnya u Lideru) što ne predskazuje nekakvu promjenu na bolje. U nedjeljnom Financial Times Phelps je iznjeo svoje viđenje tog problema i kako bi globalizacija mogla riješiti endemičnu tromost europskog modela. Ništa novog, jer kako sam rekao Phelps vec dugo piše o ovome. Svakako da Phelps iznosi zanimljive poglede i ispravno analizira stanje kontinentalne europe, no ima i svojih mana i kritika. Phelps implicira da je jedan sistem superiorniji od drugog, što možda i jest i sa čime se ja slažem, ali oba imaju svoje troškove koje netko plaća. Troškovi nisu lako vidljivi ili izračunljivi. Pitanje dakle jest koji su i koliko ti troškovi? Koji su benefiti jednog sistema, a koji drugog? Koji je bolji za srednje razvijenu državu, tj. za države u razvoju? Svakako za pročitati! Nastavi čitati
Podijeli - Share this
17. prosinca 2007
Greenspan za zainteresirane
Prije koji dan Alan Greenspan je napisao, po prvi put, svoje mišljenje/objašnjenje (op-ed) o sadašnjoj kreditnoj krizi i problemima na hipotekarnom tržištu u SAD koji su poslužili kao okidač. Niske kratkoročne kamatne stope koje su trajale predugo, zbog straha od “korozivne” deflacije, su izgleda imale nekakvog utjecaja na balon hipotekarnog tržišta. (vidi niže podcrtano) Čitav komentar je dostupan besplatno, no ja sam ga ipak cijelog stavio ovdje za one lijene kliknuti na link. Greenspan piše vrlo zanimljivo i relativno točno. Za one koji ne prate i ne znaju dovoljno (jer ne prate) Greenspan je apsolutni car sa ekonomskim brojkama i raznim podacima prošlosti. Tu mu svakako pa i nema premca. No, to ne znači da je u pravu uvijek ili da najbolje zna. Iako je Greenspanov op-ed precizan u svom objašnjenju, priznaje da su postojale ozbiljne brige te ukazuje na točne globalne ekonomske pojave koje su imale velikog utjecaja bez obzira na niske kamatne stope, blogeri nisu baš razumljivi, tj. ne absolviraju Greenspana od grijeha lakog novca i niske ključne kamatne stope i smatraju da je preblag prema osobnim greškama. Za pregled reakcija blogera vidite WSJ blog kao i ovdje gdje poznati ekonomist Allan Meltzer kaže da je Greenspan bio sasvim u krivu oko posljedica potencijalne deflacije, i na poznatom blogu duga imena kritičnom prema Alanu. Greenspan bi trebao preuzeti određenu odgovornost, no svakako ne potpunu. Blaži konsenzus bi bio da je monetarna politika 2003. bila ispravna, iako preduga i mogla je biti bolja. Nastavi čitati
Podijeli - Share this
13. prosinca 2007
Zašto reći NE HSSu
Dok se međustranačko i predsjedničko savjetovanje privodi kraj, evo jedan komentar o “dužim stazama”, stvarnim problemima Pročitajte komentar Nataše Srdoć na Balkan Insight iz Adriatic Institute, u kojem je izražen pesimistički ton o budućnosti povjerenja u hrvatsku demokraciju nakon ovh izbora gdje se mandat za Vladu može dobiti jedino kupovinom glasova (čitaj HSSa i HSLSa). Naravno, niti jedna kupovina nije besplatna, a ova bi se skupo platila uvijetima koje HSS traži i koji bi teško okrnuli ekonomiju. Srdoč zato preporučuje da i HDZ i SDP odbace “dilanje” sa ovakvim troškovima. Konkretnije kaže da “Bilo koja Vlada formirana trampanjem budućnosti građana radi interesa političara nastaviti će trend nestabilnosti i neodgovornosit.” Kroz takav proces sastavljanja Vlade dolazi do situacije zanemarivanje interesa glasača i primarnih razloga zbog kojih su glasači izašli na izbore. Naravno, realna Vlada se mora sastaviti unatoč HSSovim apsurdnim zahtjevima koje bi uistinu bilo bolje odbaciti. Srdoč je pogotovo oštra u svojoj kritici HDZa koji ne posjeduje moralni autoritet za sastavljanje Vlade iako je osvojio većinu zastupnika. Najveći problem je i dalje korupcija oko koje HDZ nije napravio ništa na najvišim levelima. To nije ništa novog. No kritična je i prema SDPu, gdje je Milanović odbacio Jurčića kao premjera-stručnjaka i reformski, ekonomski program, te istaknuo sebe za premjera jer naravno tako ima veće šanse dobiti mandat od predsjednika. (Nataša Srdoč bila jedna od organizatora Jurčićevog odlaska u posjet bijeloj kući). Upravo je to učinjeno kako bi Milanović pregovarao i “dilao” sa HSSovim uvjetima radi sastavljanja Vlade i tako narušio povjerenje glasača koji nisu glasali za SDPovu Vladu “pod svaku cijenu.” Tu je Jurčić u pravu. Prema tome i SDP već ima packu za moralni autoritet.
Ja sam kopirao cijeli tekst niže i kao uvijek boldao zanimljive rečenice.
Podijeli - Share this
08. prosinca 2007
Nostalgično za 1. 1. 1998
Kao što sam i rekao prije, radim na osvježenju izgleda bloga i upgrade-om u pisanju. Točnije, nastojati ću pisati češće ali i kraće. Razmišljam da bi ponekad ukazao na jedan link, više stranih nego domaćih, i napisao 5 rećenica o tome. Na taj način bilo bi više od jednog posta na dan i cilj bi bio samo ukazati na nešto zanimljivo i zašto je zanimljivo. I dalje bi pisao duže postove za posebno zanimljive teme i koje zahtjevaju malo više objašnjavanja. Ovisno gdje se isplati jeli. Vidjeti ćemo kako će ići.
Danas sam primjetio da je Borislav Škegro počeo pisati Kolumnu u Večernjaku (Obzor). Ne znam da li će ovo biti dugoročna suradnja, ali piše da je ovo tek prva u seriji. Odlično. Nastavi čitati
Podijeli - Share this
05. prosinca 2007
Tko je rekao da nema Tima?
Krenem ja pisati o sastavljanju koalicije i cijeni koaliranja, kako možemo gledati na situaciju koristeći se teorijom igara i što predstavlja kredibilne a što nekredibilne prijetnje i stavove u toj igri. (Nema HSS toliko moći uvjetovati kao što se ističe po medijima. Jurčić je oduvijek bio nekredibilan.) Zatim, koja je cijena buduće koalicije, sa HDZom i SDPom? Skuplja je vjerojatno ova sa SDPom, pošto socijalisti zajedno sa HSSom, SDSSom vide riješenje u bacanju novca na probleme i stvaranja rentijerskih klasa tamo gdje ih nema, tako da u buduće ima još više interesnih skupina. Uvijek laki na novcu, tuđem naravno, HSSov program je ne samo suglasan sa SDPovim, već vrlo-kompatibilan. No dobro, isto vrijedi i za HDZ koji je politički demokršćanska stranka, a ekonomski su kršćanski-socijalisti. Kao takvi, vide veliku državnu potrošnju i programe kao riješenje za društvene probleme na bazi katoličkih etičkih načela.
I jedna i druga stranka izjednačavaju brigu o problemima sa potrošnjom, iako rezultati toga su sve samo ne pozitivni. Tu samo HNS ostaje sa malo čišćim svjetonazorom i zdravijim programom koji je više orijentiran na dugoročne rezultate, ne kratkoročno bacanje novca na probleme. Pustimo to da bi neke kadrove tamo trebalo popraviti, da ne kažem smjeniti jer su već pljesnivi. Milanoviću treba cijeli odgojno obrazovni proces iznova. Nastavi čitati
Podijeli - Share this
03. prosinca 2007
And Now You Know
1 – Individualna Sloboda
2 – Demokratska Samouprava
3 – Ekonomija Slobodnog Tržišta
Vodpod videos no longer available. from www.youtube.com posted with vodpod
Podijeli - Share this
26. studenoga 2007
Nominalno sad … realno onda
Trebao bi se i ja javiti malo o ishodu izbora. No, sve rasprave sada se vode oko nominalnih ishoda, tj. koliko sigurnih mjesta tko ima i koliko može dobiti koaliranjem, a ja nisam politički komentator pa me ovakve rasprave zanimaju samo kao vijesti. Ono što mene zanima jest realni ishod izbora, tj. da li će se išta promjeniti, principijelno u ekonomskoj politici kao osnovi svih drugih programa i ideja. Tek kad netko dobije mandat od Predsjednika dolazi do mog pravog interesa. Možda je to retoričko pitanje za većinu koja, ukoliko HDZ opet osnuje vlast ne vidi nikakvu mogućnost ili razloga za promjenu. No, imajte na umu da su protekle 4 godine išle manje više “ko po loju” u ekonomiji. Nezaposlenost je padala, inflacija je bila niska, ekonomija je rasla i u zadnjoj godini čak više od potencijala, rast poreznih prihoda je shodno tome bio veći i proračunski deficit je smanjen i na putu svođenja na nulu. Svjetske kamatne stope su bile na povijesno niskim razinama. Rast vanjske zaduženosti je usporen, a i izvoz je nešto sitno ubrzao (iako je jaz veći i potencijali su neiskorišteni). Financijsko tržište se razvijalo (dionice su rasle) i postiglo neke levele gdje je osjetljivo na izbornu kampanju i reagira na moguću promjenu vlasti. I realne plaće su nešto rasle, iako mislim da službeni podaci ne pokazuju pravo stanje. Plaće u sivoj ekonomiji su rasle brže od službenih podataka. Sve u svemu, Hrvatskoj je ekonomski išlo dobro, (ali moglo je i bolje, i ne znači da nema problema) a kako i nebi kad je i ostatku svijeta. No, sada dolazi do obrnutog slučaja. Nastavi čitati
Podijeli - Share this
19. studenoga 2007
Još o brodogradnji – Bloomberg
Neki su vjerojatno već pročitali, ali ukoliko vam se neda tražiti evo cijelog članka ovdje. Bold je moje isticanje. Primjetite, bar ja mislim, da su prigovori i nerazumjevanje oko stanja i riješenja brodogradilišta uglavnom političke i društvene prirode. Ekonomsko objašnjenje pati i normalno da ljudi ne vide ništa dobroga u restrukturiranju; nitko od političara nije objasnio zašto je nužno i na duge staze dobro. Naravno, greška bi bila isticati samo ekonomsko objašnjenje, a ne društveno i političko. Društveni i politički aspekti reformi brodogradnje se moraju isticati i objasniti. Bojim se samo da je to sve o čemu se i diskutira, pogotovo u izborno vrijeme. Ekonomsko objašnjenje i rješenje, po principu efikasnosti, nije jedini cilj, ali bi trebao biti primarni cilj. U Hrvatskoj kao da ga i nema. (Vidi moj prošli post o brodogradnji za ekonomsku diskusiju.)
Stopa nezaposlenosti od 14.1 nije sasvim točna. Anketna stopa, kvalitetniji pokazatelj, je bila oko 11.2% za prvo tromjesečje. Registrirana stopa je negdje oko 13.8%. No, razmislimo li malo razumjeti ćemo da stvarna nezaposlenost jest veća i taj postotak nije napuhan; jer kad ubrojimo sve radnike koje rade u “zombi” državnima poduzećima i tako su samo umjetno zaposleni, uključujući i brodogradnju, vidimo da se radi o skrivenoj nezaposlenosti. Nastavi čitati
Podijeli - Share this
16. studenoga 2007
Prava Oda Pravom Liberalu
Vodpod videos no longer available.
Još jedan video povodom obljetnice smrti Milton Friedmana. Najjednostavnije, sve se svodi na izbor je pravi put i neka tržište stvara pravila, ne država. S državom za kormilom ekonomske slobode izbora jednostavno gube, nekad direktno, što ljudi vide i osjećaju, a nekad indirektno, suptilno, čega nismo svjesni dok nas ne ošteti.
Nekima se neće svidjeti oda o “korporaciji” jer su zaljubljeni u radikalnu NK. (Samo spominjanje nje u blizini Miltona mi stvara mučninu.) No takav stav proizlazi zbog nerazumjevanja i arbitralnih, zakonskih određivanja što je korporacija. Stav da su korporacije loše, a država moralno superiorna, je većinom europski stav, pošto u europskom kapitalizu, a i u Japanu, u ekonomskoj aktivnosti dominiraju velike korporacije. Ti “vrli” nacionalni šampioni u samom vlasništvu države ili pod raznim zaštitama države od konkurencije i stranih kompanija zbog argumenta “obiteljskog srebra”, koji je prelevantan i u Hrvatskoj. To “obiteljsko srebro” dosta puta uključuje oronule, gubitaške kompanije, pa ne vidim, kao i mnogi drugi, zašto srebro. Politički argument, nikako ekonomski. U američkom, ili šire anglo-saxonskom, svijetu, a odnedavno i u Kini, veću ulogu u ekonomskoj aktivnosti igra poduzetnički kapitalizam sa malim, privatnim, obiteljskim, fleksibilnim i inovativnim kompanijama. Ili pak javnim, dioničarskim, vlasništvo. Korporacija tu može imati i 20 ljudi, ne nužno 100,000, i zvati se Bepo Inc. S tim na umu, ima smisla da korporacija jest bolji put jer predstavlja slobodni poduzetnički duh.
Cronomy.org 