10. siječnja 2010

Samuelson memoar

autora/ice cronomy

Krasan mali memoarski tekst Paul Samuelsona, napisanog malo prije njegove smrti. Posebno namjenjen za financijske i ponešto matematičke geekove, među koje ja ne spadam, no generalna ekonomska populacija će pronaći zanimljivih točaka. Samuelson je bio među vrlo rijetkim ekonomistima (a možda i jedini) koji je uistinu iskusio Veliku Depresiju u SADu pa je i mogao uspoređivati da današnjom situacijom. Samuelsonova razmatranja i uvidi o: Fama zaslužuje Nobela, uvidi iza random walk teorije i efficient market hipoteze (mikro!, ne makro), Buffett kao iznimka, kako je Ricardo “znao” i profitirao od Napoleonovog poraza, zašto poznavanje osnova ekonomije nije dovoljno, razlika između MITove i Harvardove zaklade, balkanizaciji novčane mase M (da, koristi riječ balkanizacija), zašto nam je trebalo više financijskih inžinjera a ne manje, komentari o drugim ekonomistima (guess who) i još ponešto.

Paul Anthony Samuelson (May 15, 1915 – December 13, 2009)


Posted in Ekonomska Povijest | 1 Comment »

Oznake: ,
03. siječnja 2010

Tajna ekonomskog zanata

autora/ice cronomy

Malo šaljivo, ali tako vrlo istinito.

Secrets of the Economist’s Trade: First, Purchase a Piggy Bank

Academic economists gather in Atlanta this weekend for their annual meetings, always held the first weekend after New Year’s Day. That’s not only because it coincides with holidays at most universities. A post-holiday lull in business travel also puts hotel rates near the lowest point of the year.

Economists are often cheapskates.

The economists make cities bid against each other to hold their convention, and don’t care so much about beaches, golf courses or other frills.

Nastavi čitati →

Posted in In English | 1 Comment »

Oznake:
28. prosinca 2009

O ekonomistima i ekonomiji: malo elaboracije

autora/ice cronomy

Kolega sa digresije.info u pravo mi je vrijeme ukazao na vrlo zanimljivu raspravu u magazinu Banka između njezina glavnog urednika Željka Ivankovića i Velimira Šonje. Ja sam eto bio toliko zauzet ovih zadnjih par tjedana, da nisam ni čuo do prije par dana nakon da je veliki Paul Samuelson umro, a okužen sam ekonomistima 24/7. (Malo me i sram.) Nastojati ću to nadoknaditi u ovo tekstu. Promaklo mi je i dosta drugih događaja, ali o tome drugom prilikom. Nastavi čitati →

Posted in Ekonomska Politika, Makroekonomija, Mikroekonomija | Komentari isključeni za O ekonomistima i ekonomiji: malo elaboracije

Oznake: , ,
17. studenoga 2009

Mali update

autora/ice cronomy

Ja sam “malo” zamro ovdje, ali sa dobrim razlogom. Nastojim se vratiti među “žive” uskoro. Dosta zanimljivih događaja mi promakne i nedostaje mi vremena za komentiranje.
Ovdje samo ukratko želim ukazati, za zainteresirane, na jedan rad nedavne Nobelovke iz ekonomije Elinor Ostrom, koji sam nedavno pročitao. Radi se o “Collective Action and the Evolution of Social Norms” iz 2000. objavljenom u Journal of Economic Perspectives. JEP je ne-tehnički časopis namjenjen ne-specijalistima, što znači da su teme i radovi napisani tako da su dostpuni široj (akademskoj) publici, nema matematike, dokaza, pretjeranog tehničkog žargona.

Sažetak na linku ne opisuje dovoljno zanimljivost i pristupačnost rada. Rad je o mogućnosti/izvedivosti kolektivne akcije u jednom društvu (primjerice kooperacija u proviziji/proizvodnji javnog dobra). Proslavljeni, iako u Hrvatskoj malo poznati, ekonomist Mancur Olson je u svom radu iz ’65 The Logic of Collective Action predstavio ideju da bez nekog oblika vanjske prisile racionalne osobe se neće udružiti i surađivati kako bi ostvarile neko zajedničko dobro, tj. dobro od kojeg svi imaju jednaki benefit. Taj problem kolektivne akcije je do dan danas temeljna ideja, pretpostavka i ishodišna točka teorije provizije javnih dobara i jedan od razloga za opravdanje državne intervencije. Ostrom ukazuje da je taj zaključak kontradiktoran dokazima koje imamo – ljudi uspiješno i održivo koordiniraju kolektivnu akciju. Dokaza ima mnogo.  Ostromov Nobel je djelom zaslužen i zato jer je pokazala, direktnim istraživanjem na terenu, da se osobe samoinicjativno udružuju i surađuju, te da vanjska prisila (npr. u obliku državne intervencije) i poticaj može “frustrirati” privatnu proviziju javnog dobra. Unatoč svemu tome, teorija se i dalje temelji na post-Mancur Olson stanovištu.

(Ako netko ima problem sa nalaženjem cijelog teksta ovog rada, a zainteresiran je pročitati pošaljite mi email.)

Posted in Uncategorized | 2 komentara »

26. rujna 2009

Dolazi nam Nobel 2009.

autora/ice cronomy

U ove 2 min i 37 sekundi slobodnog vremena kojeg imam, samo da vam skrenem pažnju na “ono doba godine.”

Dodjela nobelovih nagrada za 2009.dolazi već sljedeći tjedan. Nagrada za ekonomiju, kao predposljednja biti će dodjeljena 12. Listopada. Na ovu temu sam već pisao prošle godine pa da se ne ponavljam previše.

Reuters je uobičajeno objavio svoja predviđanja za dobitnke ove godine, a rasprave među ekonomistima/blogerima su već počele. Standardno rangiranje top 5% ekonomista. InTrade još nema otvorenu kladionicu za EkonNobela. Moji izbori ove godine:

Paul Romer

Robert Barro

Gordon Tullock

Da li Eugene Fama (još) ima šanse? (Vidi ovdje i ovdje.)

Posted in Nobel Prize | 11 komentara »

Oznake:
18. rujna 2009

Jesensko Otvoreno – uvodno, ukratko

autora/ice cronomy

Trenutne obveze me držve prilično zauzetim pa blog pati i nisam time oduševljen. (aka. dosta nedovršenih postova čeka.) Neke stvari mi promaknu, a ima se što za reći. No nije mi promaklo novo Otvoreno o proračununu za 2010. Komentirati ću malo, pogotovo kad me Lovrinčević iznenadio sa gotovo apologetskim objašnjenjem kriznog poreza. Ne slažem se sa njime. Mislim da je u krivu i ne postoji ništa što se zove “porez solidarnosti.” Poanta, problem, riješenje je u političkoj ekonomiji vođenja državnog proračuna, ne u mehanici uvođenja novog poreza za vrijeme recesije, što se sa time pokušalo napraviti, ili čiji je to prijedlog. (BTW, koga briga i zašto je bitno čiji je prijedlog? Vlada provodi politiku i Sabor donosi zakone.) Znamo što uvođenje novih poreza za vrijeme recesije znači i što smanjenje državne potrošnje za vrijeme recesije znači. Ni jedno ni drugo nije poželjno. Ali pogrešno je sada, kao i uvijek, tražiti riješenja za ulogu države u gospodarstvu na prihodovnoj strani, a ne na rashodovnoj. Ponašanje države je određene/vidljivo na rashodovnoj strani proračuna, pa je tako i korekcija u ponašanju na rashodovnoj strani. U Hrvatskoj se riješenja već godinama traže na prihodovnoj strani proračuna. Krivo. Uputiti ću zainteresirane na lekcije iz drugih zemalja koje su popravile svoje javne financije i unaprijedile državno ponašanje na rashodovnoj strani.

Tomislav Petrov na SEEbiz je dao mali osvrt na Otvoreno o proračunu. Ipak, ono što je opisao je fskalna teorija, fiskalna politika je nešto drugo.

Posted in Deficit, Država, Fiskalna, Javne Financije | 7 komentara »

Oznake: , , ,
13. rujna 2009

Suština novog/sljedećeg financiranja

autora/ice cronomy

Iz SEEbiz. Reuters: Šuker gradi proračun za 2010. na temelju pretpostavke rasta BDP-a!?

Ovogodišnji proračunski deficit Hrvatske procjenjuje se nešto više od devet milijardi kuna, odnosno oko 2,8 posto BDP-a, a analitičari navode kako Vlada sad ima dvije opcije na raspolaganju.

“Ili će država ići po sindicirani zajam u inozemstvo ili će se ići na još jedno izdanje euroobveznica, ali još Ivan Šuker, ministar financija uvijek nije jasno na što će se odlučiti”, rekao je Reutersu Hrvoje Stojić iz Hypo Alpe Adria Banke.

Ovog je proljeća, podsjeća Reuters, Hrvatska izdala euroobveznice u vrijednosti 750 milijuna eura. Uz potrebu pokrivanja ovogodišnjeg proračunskog deficira, Hrvatska mora refinancirati i 500 milijuna eura euroobveznica i tri milijarde kuna državnih obveznica, pri čemu i jedne i druge dospijevaju u prvom kvartalu 2010. Analitičari smatraju da to neće biti lako izvesti, piše Reuters.

Ministarstvo financija također je objavilo da, uz planove za novo zaduživanje, radi na prijedlogu proračuna za 2010. Prema preliminarnim planovima, proračunski deficit u 2010. godini trebao bi iznositi oko četiri milijarde kuna, dok bi potrošnja trebala biti slična onoj iz 2009.

Sve su ovo vrlo tentativne brojke deficita, sa ja bih rekao, potencijalom povećanja. Ja bi se i dalje držao onoga što je guverner Rohatinski izjavio u ono poznatom srpanjskom govoru govoru u HAZU – deficit proračuna opće konsolidirane države oko 14 mlrd. kuna, a možda i više. Ali nešto drugo je istaknuo kao daleko važnije. Citat iz govora, ne verbatim ali blizu. (Video dostupan ovdje. Počnite negdje oko 19:45 minute videa.)

“Kada pričamo o deficitima, mi u stvari spominjemo samo manji dio problema. Nije riječ samo o financiranju deficita. Kad bi to bio problem, lako bi ga riješili. Suština problema je sada u refinanciranju, koje malo zavisi od monetarne politike pa čak i od ukupne politike. Ilustraciju radim. Govori se o fiskalnom deficitu konsolidirano opće države u 2009. od 14 mlrd. kuna a izgleda da će on biti i veći. Da bi se država financirala uz takav deficit, ona se mora bruto zadužiti 42 mlrd. kn. Manji problem je ono novo zaduženje od 14 mlrd. u postojećim uvijetima, a glavni problem je refinanciranje od 28 mlrd.”

Posted in HNB, Javne Financije, Rohatinski, Zaduživanje | Komentari isključeni za Suština novog/sljedećeg financiranja

Oznake: , ,
07. rujna 2009

Neiznenađenje i iznenađenje

autora/ice cronomy

Šuker u Sisku.

Ivan Šuker: Krizni porez ideja jedne sindikalne središnjice

Napomenuo je da uvođenje kriznog poreza nije izvorna ideja Vlade, već jedne sindikalne središnjice koja nije pristala na smanjenje plaća pa je predložila porez koji će zahvatiti sve zaposlene.

Ma naravno. Još kad bi mogli glasati za te sindikate koji nam donose zakone, pa ih smjeniti na sljedećim izborima… Valjda je bilo samo pitanje vremena kada će se odgovornost za harač prebaciti na druge. Neiznenađuje.


Iz Jutarnjeg. Vladine antirecesijske mjere uzrokuju pad BDP-a

Prema procjeni bonitetne kuće Dun & Bradstreet, smanjenje proračunske potrošnje i povećanje poreza u kontekstu recesije pogoršat će opseg gospodarskog pada u Hrvatskoj.

Uslijed toga, očekuju stopu gospodarskog pada od 4 posto, a za 2010. prognoziraju rast od 0,3 posto. Drugim riječima, antirecesijske mjere hrvatske Vlade imale su kontraefekt.

U rujanskom izvješću te tvrtke ističu kako odgovor Vlade na pad gospodarskih aktivnosti ostaju i dalje pojedinačne mjere, odnosno manjka ujednačen i dosljedan program.

To je, tvrde, pogoršalo nervozu među investitorima koji više ne znaju kojim će se putem ubuduće kretati politika.

Ne treba nam “procjena” kroz nekakvu fancy ultra kompleksnu analizu da bi znali kako je smanjenje proračunske potrošnje i povećanje poreza sve suprotno od onoga što bi bila antirecesijska, stimulativna mjera. Te mjere nisu dizajnirane kako bi potaknule gospodarstvo na oporavak, kako bi ga vratilo na uzlaznu putanju bar kratkoročno. To su stabilizacijske mjere kako fiskalni sistem ne bi krahirao. Nemaju nikakvu poticajnu funkciju. Iznenađuje me da se nekako posebno ističe da su “Vladine antirecesijke mjere imale kontraefekt.” Pa da. Ne treba ih zvati antirecesijske mjere jer one to nisu i ne treba očekivati da će one stimulirati gospodarsku aktivnost i uzrokovati rast BDPa. Ne govorim ja to u smislu “kontra Vlade”, jednostavno to je priroda stvari, to su očekivani učinci ovakvih mjera i Vlada nije imala puno izbora što napraviti u ovoj situaciji, ove godine. No, uzroke ove situacije treba tražiti godinama unazad.

Posted in Država, Fiskalna, Kosor-Lider-Vlada, Porezi-Taxes, Recesija | 2 komentara »

Oznake: , ,
04. rujna 2009

Možda javna poduzeća i nisu leglo kriminala

autora/ice cronomy

Možda, ali nekako ipak sumnjam. Iz Večernjeg:

– Uvijek je bilo lopova, a u ime djelatnika koji pošteno obavljaju svoj posao ne možemo gledati na te tvrtke kao na kriminalne organizacije – upozorio je Kalmeta na čije se pravdanje poštenog poslovanja u javnim poduzećima nadovezao i ministar financija Ivan Šuker.
– Kriminal nema predznak političke stranke ili nacionalnosti, on je posljedica nepoštenog rada – ocijenio je Šuker.

Kalmetin komentar je uobičajeno osjećajno povođenje kako bi se udaljili od stvarne biti problema. U biti, u pravu su obojca. Ako nepotizam -> nesposobnost -> gubitci -> šteta za porezne obveznike, nije kriminal, naravno da javna poduzeća nisu leglo “kriminala”. Prava obiteljska srebra zar ne?

Posted in Politika, Zapošljavanje | 1 Comment »

Oznake: ,
31. kolovoza 2009

Proračunsko stanje

autora/ice cronomy

U novom Aktualnom Osvrtu IJFa Katarina Ott je sažela proračunsku situaciju za ovu godinu, nakon 3 rebalansa. Jasno je (ili bi trebalo biti) što je uzrok ovakvom proračunskom stanju (boldano) i jedino što slijedi kako bi se to stanje popravilo. Što reći i savjetovati Vladi koja je krajem 2008. planirala porast prihoda u 2009? Ništa stručno, jer da ima i malo stručnosti u Vladi ni u snu se ne bi planirao porast proračunskih prihoda. Možda istu razinu prihoda, u najboljem slučaju. Ako netko ima ideju što savjetovati, molim vas. Zaključak i tablica:

Naime, iako je već početkom jeseni 2008. bilo jasno da je zavladala svjetska recesija od koje ni Hrvatska ne može biti pošteđena, Vlada je krajem 2008. isuviše optimistično planirala proračun za 2009. Vlada je tada već znala da imamo neodrživo veliku javnu potrošnju i da nam u 2009. dospijeva gotovo 11 mlrd kuna javnog duga (što prikazuje puna linija u grafikonu, desna skala). Vlada je morala znati da je daljnje zaduživanje neodgovorno prema budućim – sve malobrojnijim – naraštajima koji će te dugove morati otplaćivati, te da će pretjerano zaduživanje države kočiti razvoj privatnog sektora kako zbog otežanog financiranja tako i zbog neminovnog povećanja poreznog opterećenja. Međutim, pod pritiskom raznih interesnih skupina proračun za 2009. planiran je kao u najboljim danima gospodarskog rasta, tj. porast prihoda sa 116,1 na 124,6 mlrd kuna i porast rashoda sa 118,4 na 127 mlrd kuna uz deficit od 2,4 mlrd kuna. Takav plan proračuna se ubrzo pokazao neodrživim. Stoga je u rebalansima koji su uslijedili, čak u uz uvođenje novih poreza i povišenje stope PDV-a Vlada morala planirati značajna smanjenja prihoda (od 124,6 mlrd kuna planiranih u prosincu na 112,2 mlrd kuna planiranih u srpnju), jer prihodi se jednostavno zbog recesije ne ostvaruju. Nažalost, Vlada nije imala snage značajnije smanjiti i rashode (sa 127 mlrd kuna planiranih u prosincu smanjila ih je na 121 mlrd kuna planiranih u srpnju), već se odlučila za značajno povećanje zaduživanja (vidi isprekidanu liniju u grafikonu, desna skala). Posljedica takvog neodgovornog fiskalnog ponašanja – kako prethodnih vlada u razdoblju 5% godišnjeg rasta BDP-a 2002- 07, tako i ove vlade pri planiranju i rebalansima proračuna za 2009. – je da smo od 2,4 mlrd kuna deficita državnog proračuna planiranih krajem 2008. došli do planiranog deficita od 9,3 mlrd kuna u kolovozu 2009.

IJF AO12

Cijeli Osvrt i grafikon pogledajte ovdje.

Posted in Deficit, Država, Fiskalna, Javne Financije | 4 komentara »

Oznake: , ,
« Stariji Unosi  |   Noviji Unosi »