Posts tagged ‘Fiskalna’

07. srpnja 2009

“There you go again”

autora/ice cronomy

Čitava kratkoročna budućnost Hrvatske vrti se oko rebalansa proračuna. I prije nego što je nova Vlada pošteno zasjela za stol, isto staro razmišljanje i prijetnje sindikata-odgovornih-nitkom se vraća. Riječima Ronald Reagana “There you go again.” Sasvim van takta realnosti.

Plaće i mirovine većine građana ne smiju se smanjivati jer se tu više nema što rezati, poručio je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever u izjavi za Hinu. Također, očekujemo da nova Vlada neće rezati ni socijalna prava niti prava iz zdrastvene zaštite jer većina građana to ne može plaćati iz svojih primanja, kaže Sever.

Sindikalcima je prihvatljivo jedino smanjivanje povlaštenih mirovina i njihovo svođenje u okvire pod kojima mirovine primaju ostali građani, a korisnici povlaštenih mirovina ionako će imati znatno više mirovine od prosječnih, ističe predsjednica Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Ana Knežević.Trebalo bi također ukinuti besplatne udžbenike, osim za najsiromašnije učenike, te promijeniti kriterije za subvencioniranje potrošnje struje, i to prema socijalnom cenzusu a ne prema potrošenim kilovatima.

Jadranka Kosor također bi trebala uvesti reda u poljoprivredne subvencije i provesti reviziju broja branitelja i njihovih povlastica, te barem privremeno odustati od neproduktivnih investicija kao što je Pelješki most, smatra Knežević.

Dan prije Sanaderove ostavke ideja je bila da se ide u oštre rezove, ali da se više ne dira u plaće, jer su one već jednom ‘rezane’. Ipak, to možda neće biti dosta, a i sam broj radnika u javnim institucijama i firmama će postati plodna grana za rezanje. Ono što sindikati u biti predlažu je ne diranje u sve značajne i izdašne stavke proračuna, a tražanje rezanja manje-više simboličkih i politički oportunih stavki – povlaštene mirovine, oduzimanje kartica, kava i spojnice. Ovo je naravno sasvim suprotno od svih savjeta ekonomista, analitičara i eminentnih institucija, ali “nema veze.” (Lovrinčević, Ott, pa i Jurčić) Ipak, čisto da ne bi zaboravili je da plaće u javnom sektoru i i socijalne nakanade, znači sve na što Vlada ima direktan utjecaj, čini oko 70% državnih rashoda. Sindikati imaju za pravo da rezanje subvencija i betonskih ulaganja je nužno, ali će polučiti manje rezultate tek sutra, a nama veći rezultati trebaju jučer. Najbrži i najveći rezultati će se dobiti rezanjem stavki plaća, socijalnih davanja i mirovina. Od tih nepopularnih mjera se ne može pobjeći ako se išta kvalitetno želi postići. Redosljed je stvar politike. Kraj priče.

Općenito, u posljednjih para dana, u poplavi vijesti o rebalansu, bilo je dosta nejasnog izjašnjavanje u vezi istog iz same Vlade. Kosor je najavila da se plaće i mirovine neće dirati, te da neće biti otkaza, ali u istom danu i da je “sve na stolu i nema nedodirljivog.” Dobro, ima i to su sve “socijalno osjetljive skupine društva.” Opet, to može biti pola proračuna. Ne samo to, nego će se provesti reforma javne uprave kroz osnivanje novog Ministarstva za upravu. Vlada, nova ko i stara, i dalje pleše oko rebalansa i neugodnih poteza, ne želi se zamjeriti i šalje mutne signale. Još možda i Kosor ima nekakv doticaj sa realnošću – mali – ali znamo da je Vlada koalicijska. I upravo od tih političkih partnera dolaze mutni signali i negodovanja. A onda su tu još i socijalni partneri. Nedostatak jasne strategije i taktike rebalans šalje krive signale financijskim tržištima, investitorima, potrošačima i samo jača njihovu tezu/strah da je dolazak MMFa neminovan.

Danas je makar bilo nešto malo jasnije. Neslužbeno, ali jasnije.

Prema neslužbenim informacijama, potvrđuje se ono što premijerka nije htjela izustititi. U drugom, jesenskom rebalansu na red bi trebalo doći kresanje mirovina. Pošteđene bi ostale tek one ispod dvije tisuće kuna. Mirovine između dvije i tri tisuće bile bi smanjene za pet posto, a sve mirovine iznad tri tisuće kuna za čak deset posto.

29. lipnja 2009

Još “jednog te istog”

autora/ice cronomy

Pad BDPa u prvom tromjesečju je okrenulo (vratilo) raspravu na proračun i deficit. Vladina procjena u ožujskom rebalansu da će deficit biti oko 5 milijardi kuna za ovu godinu se pokazala podcjenjenom.

read more »

12. lipnja 2009

“There you go again”

autora/ice cronomy

Ukratko, kao mali podsjednik na već najavljeno. Ivan Šuker se hvali MMFovim ocjenama i pismima “pohvale Vlade.”

read more »

31. svibnja 2009

Nedjeljno čitanje – Mihaljek i Fiskalna politika u Hrvatskoj

autora/ice cronomy

Ako ste pročitali posljednji Newsletter (br. 39) Katarine Ott iz IJF, znali ste da Dubravko Mihaljek, naš vjerojatno ponajbolji i najmanje politički pristran (i.e. najviše ‘nezavisni’ kako se kod nas vole nazivati) ekonomist, priprema newsletter br. 40. Nisam očekivao da će ovako brzo izaći, ali eto tu je, veći nego obično (14. stranica) i sa mnoštvom vrlo informativnih tablica i grafova.

Financijska previranja u središnjoj i istočnoj Europi i fiskalna politika u Hrvatskoj.

Nisam stigao puno pročitati i planiram provesti nedjeljno popodne uz njega, kao predah od diskusije oko “besplatnog” visokog školstva. (Ni s tim nismo još završili.) Ipak, evo onako lijeno par zaključnih paragrafa.

Učinkovitost proračunske ekspanzije u ublažavanju recesije također ovisi o otvorenosti ekonomije. Fiskalni multiplikatori obično su niži u malim i otvorenijim gospodarstvima, gdje se relativno velik dio sredstava namijenjen privatnim subjektima troši na uvoz umjesto na robu i usluge domaće proizvodnje (MMF, 2008). Čini se da se Hrvatska prilično dobro uklapa u taj opis.

Osim toga, veće zaduživanje države uključuje istiskivanje privatnog sektora iz ponude domaćih kredita. Banke i drugi domaći ulagači za vrijeme recesije često daju prednost posjedovanju državnih obveznica kao relativno sigurnoj imovini koja daje visoke prinose. To pak istiskuje ulaganje u privatnu imovinu kao što su zajmovi poduzećima i stanovništvu.

Ukratko, rizici za održivost i učinkovitost fiskalne ekspanzije u Hrvatskoj trenutačno su vrlo veliki. Popuštanje pred populističkim pritiscima i upuštanje u fiskalnu ekspanziju u sadašnjoj situaciji, na rubu krize, moglo bi opasno ugroziti makroekonomsku i financijsku stabilnost te gurnuti gospodarstvo još dublje u krizu umjesto da ga iz nje izbavi.

15. travnja 2009

Poljska je, a da li će Hrvatska uzeti ili ostaviti?

autora/ice cronomy

Uzmi ili Ostavi za Hrvatsku?

read more »

11. travnja 2009

MMF i Hrvatska (Update)

autora/ice cronomy

MMF je objavio preliminarne zaključke nakon završenih konzultacija. Neki domaći i strani mediji već su prenijeli službeno mišljenje MMFa. Dobro bi bilo vidjeti i koji istraživački rad koji je pratio prošla izješća. Kratkoročno, prioriteti su očuvanje tečajne stabilnosti, financijske stabilnosti i kontrola likvodnosti.

Dugoročno, potrebno je popraviti strukturalne slabosti –  restrukturiranje gubitaških državnih kompanija, javne uprave i racionalizacija državne potrošnje (obrazovanja, socijalne, zdravstva) – i raditi na povećanju konkurentnosti. I to ne “samo” zato kako bi realizirali potencijal ispod kojeg već godinama operiramo, već i kako bi spriječili trajne posljedice pod potencijalni output.

Uglavnom, dobar sažetak svega na čemu se već godinama inzistira i na reformama na kojima se moglo već poraditi više, ali sada uz dodatka imperativa zbog financijske krize koja ostavlja dalekosežne efekte. Par paragrafa ispod.

UPDATE – Zaključna izjava MMFa je dostupna i na hrvatskom na stranicama HNBa.

read more »

07. travnja 2009

Evo ti ga na

autora/ice cronomy

MMF je “blagoslovio” primjereni rebalans i “impresioniranodlučnošću Vlade da spriječi utjecaj globalne krize otišao iz Hrvatske. Naslovi su to novinarskih izvještaja sa medijske konferencije MMFovaca.

Sad je samo pitanje vremena kad će Vlada i iskoristit ovu “ocjenu” i besramnim spinom pretvoriti je u MMFove hvalospjev i “eto vidite da i MMF odobrava politiku i hvali poteze naše (HDZove) Vlade.” Vlada mora iskoristiti moment za spin brzo, jer službeno izvješće ove konzultacije će ubrzo i izaći i neke druge, ne toliko pozitivne poruke MMFa koje se već duže vrijeme, ali pogotovo sada, potiskuju od ove iste Vlade izaći će na vidjelo. Iscprnija ocjena stanja, i to ne samo za sljedećih par mjeseci, umjesto par pridjeva će biti u izvješću. Vlada ima dovoljno razuma pa neće reći da nam teče med i mlijeko samo zato jer je MMF zadovoljan, ali će se detalji za koje se ne želi čuti i koji se kose sa politikom neinventivnog, rastrošnog populizma ignorirati. Stoga, stroga kontrola potrošnje je sada dobro došla, ali čim se bolja vremena vrate i proračun počne puniti, javna potrošnja će samo nastaviti bujati kao što je i dosada.Do nove krize, do nove panike.

Tako, iako se i na konferenciji moglo ukratko čuti, sada neće biti govora o neefikasnom (skupom i nekvalitetnom) javnom sektoru, nužnosti reforme javnih usluga i dugoročnom fiskalnom problemu/deficitu. (Što vodi na pitanje što će se rezati prilikom drugog rebalansa koji i MMF očekuje (?))

Nije trebalo očekivati da će MMF iznjeti lošu ocjenu i pokuditi Vladu – za to nema nekih razloga odmah nakon koliko-toliko korisnog rebalansa, a i bilo bi kontra-produktivno za zemlju kojoj treba “Good Housekeeping” pečat kako bi uspiješno refinancirala dugove. Sve je to igra psihologije. MMFu naravno nije bitno koja stranaka provodi rebalans već da li je nešto korisno postignuto u vezi likvidnosti, da li će biti utjecaja na očekivanja i pouzdanje da ne dođe do “odljeva” ili će pak MMF morati spašavati situaciju. U kratkom roku poruka je da je postignuto, a u dužem razdoblju uvijek isti problemi čekaju iza ugla.


02. travnja 2009

Crkveni fiskalni stabilizator

autora/ice cronomy

Iako je vijest došla na “nesretni” 1. April, ovo ipak izgleda kao ozbiljan pokušaj i moglo bi biti nešto korisno. (Valjda nije šala.)

… Crkva će osnovati fond solidarnosti iz kojega će dijeliti pomoć materijalno ugroženim obiteljima, a planira se i otvaranje lanca SOS prodavaonica. S druge strane, obustavlja se većina investicija, a sav će se novac usmjeravati prema Caritasu.

Nositelj crkvenog antirecesijskog programa je Caritas, koji je prije dva tjedna organizirao dvodnevni skup za ravnatelje biskupijskih Caritasa. – Pozvali smo ekonomiste, financijaše, sindikate, sve koji su nam mogli pomoći u analizi ove krize.

Posljednja tri mjeseca pod velikim smo pritiskom građana. Obraćaju nam se oni koji nemaju za režije, koji su ostali bez posla i ne mogu otplaćivati rate kredita. Uglavnom je riječ o financijskoj pomoći, premda se povećala i potreba za pomoći u hrani – rekla je s. Jelena Lončar, ravnateljica Caritasa Zagrebačke nadbiskupije.

Pogotovo zbog toga što država nije u poziciji provoditi slične fiskalne mjere kako bi ublažila negativne posljedice makroekonomskih oscilacija. Naime, u vremenima recesije važnu ulogu u suzbijanju nepovoljnih kretanja ukupne potražnje igraju automatski fiskalni stabilizatori – suma naknada za nezaposlene poraste jer nezaposlenost raste, zbog manjih dohodaka građani padnu u niže porezne razrede, količina povrata poreza poraste. Sve to automatski ublažava pad potražnje, ekonomske aktivnosti i socijalnu dramu poput gore navednog. (Utoliko, Vladina borba protiv porasta automatskog deficita koji nastaje zbog recesije bi mogla izgledati nepoželjno.) Količina isplaćenih naknada za nezaposlene će se vjerojatno povećati, ali sada bi možda bilo i vrijeme za povećati iznos te naknade. Sanader je to odlučio napraviti u najlošije vrijeme, 2007. u izborne-populističke svrhe. Sada, za Vladu su neke druge mjere prioritet, nešto zbog takvih njihovih grešaka, a nešto zbog toga jer nemaju izbora. Uglavnom, ove crkvene fiskalne mjere su dobrodošle i makar novac i ovako i onako dobiven iz proračuna koristi na korisniji način.

Oznake: , ,
28. ožujka 2009

Iz susjedstva

autora/ice cronomy

Susjedi preko Dunava imaju zanimljiv site i članak/rezime o Hrvatskoj ekonomskoj situaciji. Zanimljivo je da se kod nas potpuno zanemaruje situacija u istočnom susjedstvu, kao da nam je samo EU slamka spasa, iako smo u svi u istoj, nezavidnoj situaciji i iako su nam to najbliži i važnij trgovinski partneri.

Zaista je čudan osećaj koji vam priža mogućnost promene imena analizirane zemlje nekom drugom zemljom iz regiona. Tako i u slučaju Hrvatske, možemo slobodno napisati, čitaj Srbija. Umesto jedne analize dobićemo dve, koje će tačno oslikati tekuće tendencije i probleme u ekonomiji obe zemlje, uz to i mere za njeno izlečenje, a da pri tom ne promenimo niti jedan znak interpunkcije. Isto važi i za BiH, Crnu Goru, Makedoniju. Svima nam je zajedničko da smo živeli na račun inostrane štednje, širili se preko gubera. Vreme je za povratak u prošlost i bolno suočavanje sa realnošću. Vreme je za početak nove, neke druge, tranzicije…

Vezano za naslov gornjeg članka, koliko su nam važna pitanja nacionalnog ponosa i busanje u prsa umjesto zdrave i korisne fiskalne politike pokazao je ministar Kalmeta danas. Po mnogo čemu smo mi više u starom regionalnom mentalitetu prošlosti, a manje u modernom naših zapadnih susjeda kojima toliko težimo.

25. ožujka 2009

Plan R

autora/ice cronomy

Kao što sam već rekao, dijelim sa mrakom osjećaj zamora i kako se čini pretakanja iz šupljeg u prazno u vezi dnevno političkih događaja. Ali, tako je to u našoj povuci-potegni ekonomskoj/fiskalnoj politici. Ja se stoga i ne zamaram dnevnim političkim “obrtom”. Ipak, ne mislim da je nezanimljivo ili uzaludno diskutirati i gurati neka razmiškljanja i neke teze. Dapače, ovo su prime-time vremena za neka svježa razmišljanja, neke nove strateške pristupe određenim problemima i rasčišćavanju nekih pitanja jednom i zauvijek. To je svakako za očekivati od strateških političkih protivnika, kojima je prije par godina, kad je vlasti gotovo pa teklo med i mlijeko, bilo daleko teže krenuti u neke napade i promjene sa sadržajem i smislom, nego danas. Ne treba posustati.

read more »

%d blogeri kao ovaj: