25. prosinca 2008

Da…Sretan Božić

autora/ice cronomy

Sretan Božić, ili ako ne slavite religijske blagdane onda Sretan Zimski Solsticij, svima a posebice čitaocim bloga.

Još par dana bezbrižne zabave i druženja, a onda bi se mogli početi i brinuti. Prihodi su najzanimljivi dio pororačuna za 2009. a evo punjenje usporava u 3 kvartala ove godine, kad je ekonomski rast bio sigurno veći nego što ćemo imati kroz isto razdoblje 2009. Porezni prihodi podbacuju, a što možemo očekivati sljedeće godine. Vlada računa na rast BDPa od 2% u 2009. dok privatne institucije računaju na rast između 0.5 – 1%. HNB računa na 1%. Rast od 1% je za neke i “utjeha”. Iz Poslovnog:

Iz kvartala u kvartal podaci o izvršenju proračuna potvrđuju usporavanje tempa punjenja državne blagajne. Prihodi državnog proračuna nakon devet mjeseci još bilježe solidan rast u odnosu na isto lanjsko razdoblje (sa 87 milijardi veći su od lanjskih za sedam milijardi), ali dinamika je znatno sporija nego u prvom i drugom tromjesečju.

S devetomjesečnim podacima međugodišnje stope rasta prvi put pokazuju i zaostajanje za tempom rasta predviđenim rebalansom za 2008. A loše je pritom to što će upravo s podacima za listopad, studeni i prosinac stići potvrda znatnijeg usporavanja u punjenju proračuna. Slabiju poreznu berbu sugeriraju statistički podaci koji su dostupni s manje vremenskog odmaka, poput kretanja u trgovini na malo. Na to je upozorio i ministar financija Ivan Šuker za nedavnog donošenja proračuna za 2009., ističući kako bi prema trenutnom tempu punjenja proračuna ispalo da već jesmo u recesiji.

punjenje-prorarcuna

Hrvatska nema službeno tijelo koje datira recesiju, ali i bez službenog glasa ne znači da nismo u počecima recesije. Upravo trgovina na malo je jedan od bitnijih pokazatelja, a bilježi realni pad u trećem kvartalu. Ne zaboravimo da nije nužno potrebno zadovoljiti onu šablonsku definiciju od “dva uzastopna kvartala negativnog rasta” da bi ekonomija bila u recesiji. Vrhunac poslovnog ciklusa označava kraj rasta (ekspanzije) i nakon toga sljedi silazna putanja, tj. recesija. Ponekima, vrhunac ekonomske aktivnosti u Hrvatskoj dostignut je još krajem 2007. U 3. kvartalu 2009., za vrijeme turističke sezone, rast može biti 2% a u svim ostalim stagnirati ili čak zabilježiti blagi pad od -0.5%. U takvim uvijetima nikakvi poslovi osim sezonskih neće biti stvoreni. Miriše na recesiju.

Posted in BDP, Fiskalna, Porezni Prihod | 3 komentara »

Oznake: ,
23. prosinca 2008

Zašto Biser?

autora/ice cronomy

Ivo Banac ima biser godine po business.hr.

“Namjera mi je bila olakšati sebi poreznu situaciju. Ništa više.”

Iako izjava zvući kao biser, nije besmislena. U maniri vrsnog intelektualca, Banac se bavio jedinim zanimanjem  koje donosi nagradu. Možda i J. M. Keynes ima biser godine.

“The avoidance of taxes is the only intellectual pursuit that carries any reward.” – John Maynard Keynes

Posted in JM Keynes, Porezi-Taxes | 1 Comment »

Oznake: ,
18. prosinca 2008

Ubrzo…i 30 godina

autora/ice cronomy

Blogiranje bi se trebalo vratiti u normalu od danas. Dosta toga mi promiče ovih dana. Kao npr. neke zanimljive diskusije po netu, (golf, kapitalizam, privatizacija), pa proračun kao najsviježija i potencijalno najvažnija tema (bolno naporno pronaći ga! Sramotno Ministre.). Upitan sam da “prolistam” kroz proračun i vidim da li ima šta zanimljivog što bi mi ulovilo oko, uz pretpostavku da je najzanimljivija rashodovna strana. A ja baš mislim da je prihodovna strana zanimljivija. Deficit kojeg će trebati financirati ovisi i o tome koliko će se prikupiti u sljedećoj godini što je i funkcija rasta BDPa, a uz najave slabog rasta zanimljivo je pogledati uz koju stopu rasta MiFin veže prihode proračuna. Ili bolje rečeno, koja je politička premija na očekivanu, realniju, stopu rasta za 2009. A gdje je još važnija tema brodogradnje

Evo jedan zanimljivi članak o Kineskom kapitalizmu i reformi.

The Lessons From 30 Years of Chinese Reform

One of the greatest economic booms in history, but an emerging turn back to the left.

Thirty years ago this week, Deng Xiaoping and the Chinese Communist Party turned their backs on Maoism and embarked on a reform program that led to the most remarkable period of wealth creation the world has ever seen. From today’s vantage point this process appears surprisingly smooth. But it hasn’t been, and still isn’t. Nastavi čitati →

Posted in BDP, Deficit, Porezni Prihod | 1 Comment »

Oznake: , ,
08. prosinca 2008

Lucidno

autora/ice cronomy

Vjerojatnost da ću se složiti sa bilo kojom Jurčićevom izjavom, mišljenjem ili stavom je vrlo mala. Pa tako i ovaj put, razmišljanje me vodi na ideju pretjerano državno planiranje i nametljive državne ruke, pogotovo u situaciji neefikasnog državnog aparata čak i u primarnim funkcijama svake države. No ipak ovo je dobro rečeno i jest problem. Nedostatak više kvalitetnih i bitnih ekonomskih pokazatelja i informacija jest prepreka ka nekim novim, relativno boljim, potezima. Svakako pročitajte cijeli intervju.

Ne znamo kakva je struktura domaće proizvodnje, kakvi su odnosi među djelatnostima, ne znamo odnose domaćih djelatnosti s inozemstvom niti strukturu proizvoda pojedinih djelatnosti da bismo mogli kreirati mjere. Ne znamo proizvodnost proizvodnih faktora u pojedinim djelatnostima, ne znamo kolika je proizvodnja po radniku i po jedinici kapitala. Time se bave profesionalci rasterećeni politikom, to je čista matematika, podloga za kreiranje ekonomske politike, koje nema. Bez te podloge mjere ekonomske politike su pucanj u kmicu, u crni prostor koji je toliko velik da se rijetko pogodi meta.

Posted in Država, Ekonomska Politika, Intervju, Reforma | 15 komentara »

Oznake: , ,
04. prosinca 2008

Uravnoteženi proračun

autora/ice cronomy

PBZovih 5 razloga zašto uravnoteženi proračun, koji sada izgleda sve manje vjerojatan.

“Zašto” argumenti su razumljivi, standardni i već saslušani u prošlosti, ali ipak bi ih ukratko mogli nazvati Strah od špekulanata povjerenje čini prioritetom.

——————————————————————————————————————————

Klasični makroekonomski udžbenici u uvjetima značajnog usporavanja rasta redovno preporučuju povećanje fiskalnog deficita (diskrecijsko pored djelovanja automatskih stabilizatora). Keynesijanski je model, pojednostavljeno rečeno, usmjeren na to da država kroz povećanu potrošnju nadoknadi manjak potražnje privatnog sektora i generira dodatni rast. Ideja povećanja fiskalnog deficita kao stimulansa rasta u 2009. godini može izgledati primamljivo (anticiklično), no naše je mišljenje da ona danas nije primjerena Hrvatskoj stvarnosti, dapače poželjan bi bio i suficit. Zašto?

Prvo, temeljno je pitanje svakog deficita kako se on financira? U uvjetima kada je (barem krajem 2008. te očekivano dijelom 2009. godine) gotovo nemoguće dodatno vanjsko zaduživanje države, ostaje samo domaće tržište kao mogućnost prikupljanja sredstava. U sadašnjem makroekonomskom trenutku problem domaćeg tržišta je nedostatak sredstava.

Drugo, po svemu sudeći očekivanja su vanjskih kreditora da bi deficit trebao biti uravnotežen. Hrvatska kao mala, otvorena, relativno visoko zadužena zemlja nema tu privilegiju da vodi autonomnu ekonomsku politiku neovisnu o preferencijama i očekivanjima vanjskih kreditora. Visok vanjski dug u tuđoj, a ne vlastitoj valuti (što je “istočni grijeh” svih sličnih zemalja) i nužnost njegova urednog financiranja ne dozvoljavaju avanture na tom planu.

Treće, stupnjevi su slobode monetarne politike (koja je na sebe preuzela vrlo veliki dio osiguranja dosadašnje makroekonomske stabilnosti) relativno mali (iz dobro znanih razloga, prvenstveno potrebe očuvanja stabilnosti tečaja visoko eurizirane zemlje) stoga fiskalna politika na sebe jednostavno mora u ovakvim uvjetima preuzeti dodatnu stabilizacijsku ulogu. A uravnoteženi bi proračun (po mogućnosti i suficit) sigurno djelovao stabilizacijski u ovim vrlo burnim vremenima.

Četvrto, vezano s prethodnom točkom, hrvatska je Ahilova peta strukturno visok deficit tekućeg računa bilance plaćanja te posljedično visok vanjski dug (dakle postojanje vanjskih neravnoteža). On je, pojednostavljeno, rezultat viška potrošnje nad proizvodnjom u zemlji. Svako smanjivanje rashoda (odnosno usporavanje rasta ispod rasta BDP-a) pridonosi smanjenju vanjskog deficita i potrebi njegova financiranja. Dakle, uravnoteženi je proračun dobar za naše vanjske neravnoteže.

Peto, ukoliko bi deficit i bio moguć (dakle da ga je moguće financirati i da ne izazove negative reakcije rejting agencija a time i kreditora) sigurno bi izazvao učinak istiskivanja privatnog sektora koji je u fazi značajnog usporavanja rasta zapravo nepoželjan. Rijetka raspoloživa sredstva (uglavnom banaka) time ne bi bila plasirana u gospodarstvo, već u državni sektor.


Posted in Deficit, Ekonomska Politika, Fiskalna | Komentari isključeni za Uravnoteženi proračun

Oznake: , ,
01. prosinca 2008

Službeno je….

autora/ice cronomy

… Amerika je u recesiji već skoro godinu dana. Objavio je to National Bureau of Economic Research – institucija koja datira poslovni ciklus i kronologiju recesija u Americi. Posebnost NBERa je da ne datira recesiju na način koji se uobičajeno spominje po financijskim medijima, uključujući domaćim –  dva uzastopa kvartala negativnog rasta realnog BDPa. Manje-više ta definicija je beskorisna. Dok bi čekali podatke realnog BDPa po kvartalima (pogotovo u Hrvatskoj), da li je došlo do rasta ili pada, recesija bi došla i prošla, tj. nemoguće bi bilo definirati recesiju ako ne postoje dva kvartala pada realnog BDPa. Naravno, realni BDP može rasti u 2. kvartalu za 3%, i pasti u 3. i 4. za 0.3%. Da li je to recesija? Ekonomska aktivnost, koju NBER gleda u datiranju, se sastoji od više varijabli osim realnog nacionalnog dohotka. Najvažniji su domaća proizvodnja i zaposlenost. Konkretnije, gledaju se 4 pokazatelja: zaposlenost, realni osobni prihodi minus državni transferi, industrijska proizvodnja i realna prodaja dobara. Koncentracija je na mjesečnim pokzateljima, ne na kvartalnim.

Još jedna stvar. Svakako pročitajte teksta sa gornjeg linka kako bi bolje razumjeli što je to recesija, ekonomska aktivnost i poslovni ciklus. Pogotovo Q&A dio. U Hrvatskoj se paušalno i pomopozno – karakteristike medija – sve vezano za ekonomiju i pad ekonomske aktivnosti naziva “kriza.” Brkaju se realni i financijski sektori. Inflacija gore je kriza. Pad burze je kriza. Nelikvidnost brodogradilišta je kriza. Zdravstvo – kriza. Dug – kriza. To je valjda kompatibilno sa politikom, gdje je sve “afera.” Fuj.

Koliko se puta spominje “kriza” u objavljenom tekstu NBERa? 0.

U.S. Entered a Recession A Year Ago, NBER Says (NYT link)

NEW YORK — The U.S. economy has been in recession for about a year, according to the research organization that tracks economic cycles.

In a statement, the National Bureau of Economic Research said its Business Cycle Dating Committee determined that the U.S. entered recession in December 2007, marking the end of the economic expansion that began in November 2001. That month marked the end of the last recession for the U.S. economy.

“A recession is a significant decline in economic activity spread across the economy, lasting more than a few months, normally visible in production, employment, real income and other indicators,” according to the NBER’s statement.

The committee uses gross domestic product reports and gross domestic income estimates as a guide. Domestic production and employment are the primary conceptual measures of economic activity, according to the statement.

The determination was made Friday and released to the public Monday. The NBER noted it has tweaked cycle dates in the past, although no changes have occurred since 1978.

Posted in Recesija | Komentari isključeni za Službeno je….

Oznake: ,
29. studenoga 2008

Neovisni maher je “dao” neovisni HNB

autora/ice cronomy

Zvone se vratio iz mrtvih (a ja kao ne pišem jer sam kratak sa vremenom sada) i okinuo dobar post. Svakako vrijedi pročitati. Jedna od zanimljivijih izjava:

Ne znam napamet tko je Hrvatskoj Narodnoj Banci dao neovisnost u kreiranju monetarne politike, ali siguran sam da dotičnoga/dotičnu prije ili kasnije čeka spomenik zbog tog postignuća.

Što je Zvone htio reći je da ne zna tko je HNBu dao neovisnost, tj. tko je omogućio neovisnu monetarnu vlast.  Van nekih suhoparnih zakonski akata, odgovor se krije u samom postu. Prozvani Vitez Reda Kune Željko Rohatinski je “dao” tu neovisnost. Evo kako je to lijepo opisano u jednom članku prije kojih mjesec dana.

Što je to Rohatinskog učinilo nacionalno popularnim, možda najbolje ilustrira trenutak kad je trebao postati guverner. Mato Crkvenac, njegov profesor i mentor s Ekonomskog fakulteta, te Slavko Linić, potpredsjednik nove koalicijske vlade, ponudili su mu taj posao. Rekao je da pristaje uz dva uvjeta: ako jamče potpunu neovisnost Hrvatske narodne banke, i ako pristaju na prekid prakse izravnog kreditiranja države od strane HNB-a. Pristali jesu, ali se baš u to vrijeme Ministarstvom financija raširila ideja da će se problem nelikvidnosti u zemlji riješiti ekspanzivnom monetarnom politikom. Rohatinski im je rekao da se s tim ne slaže, napustio sastanak i otišao ravno u kabinet tadašnjega premijera Ivice Račana kako bi mu rekao da odustaje.

Račan je imao uključen televizor i pratio prijenos iz Sabora gdje je baš dolazila na dnevni red točka imenovanja guvernera. Htio mu je reći da odustaje, ali ga je Račan ušutkao, očito odlučivši da će tom tvrdoglavom ekonomistu dati na volju jer valjda zna što radi….

Svi zahtjevi Rohatinskog su usvojeni i Hrvatska je prvi put dobila potpuno neovisnu monetarnu vlast. Danas se to pokazalo kao najvažnija poluga za preživljavanje u krizi, premda to tada, naravno, nitko nije mogao predvidjeti. Da je tada dopustio državi ležerno financiranje troškova i rješavanje nelikvidnosti uz pomoć HNB-a, ne bi Hrvatska danas imala zalihe presudne za isplivavanje iz krize koja tek dolazi.

Posted in HNB, Monetarna | 1 Comment »

Oznake: ,
27. studenoga 2008

Komika

autora/ice cronomy

56254661 Ja sam opet zauzet kao i prošle godine u ovo doba (nažalost tamo negdje do malo prije Božića), ali ovo je prekomično da preskočim. Via FreeExchange.

A dati ću svoj komentar o eminentnosti i “kuhanju” dotičnog na slici. No fight, no glory. Right?

Posted in Nobel Prize, Razno | Komentari isključeni za Komika

Oznake:
23. studenoga 2008

Uistinu?

autora/ice cronomy

Sigurno među najboljim komentarima domaćih autora koje sam pročitao u posljednjih par tjedana je “Pusti plaće, reformiraj javnu upravu” na Index.hr. Sjedi 5. Nastavi čitati →

Posted in Uncategorized | 6 komentara »

19. studenoga 2008

Komisija za spas Hrvatske

autora/ice cronomy

Tko i kako će spasiti auto industriju će se još vidjeti. Evo tko bi trebao spasiti Hrvatsku, via Poslovni. (sa linkovima na članove odbor)

Oni bi trebali Hrvatsku spasiti od krize

Vlada i Gospodarsko-socijalno vijeće u poslu oko prevladavanja krize odlučili su osloniti se i na tim istaknutih ekonomista koji bi, kako Vladi tako i realnom sektoru, trebali pomoći u predlaganju mjera

Vladin prijedlog za zamrzavanjem plaća u ponedjeljak su na višesatnom sastanku sindikalni predstavnici odbili, a poslodavci zatražili dodatne mjere pomoći. Premijer Ivo Sanader inicirao je osnivanje savjetodavnog odbora kojemu cilj nije biti tek premosnica za lakše postizanje konsenzusa socijalnih partnera oko proračuna, već bi i nakon toga trebao pomoći u iznalaženju rješenja za prevladavanje krize.

S tim u vezi Sanader je već izbacio i neka imena ekonomista na koje se računa, ističući kako su neki od njih već na to i pristali. Među imenima u opticaju su Sandra Švaljek i Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta, glavni ekonomski savjetnik guvernera HNB-a Žarko Miljenović, glavni ekonomist Raiffeisen banke Anton Starčević, nekadašnji guverner Ante Čičin-Šain, zatim ekonomski strateg SDP-a Ljubo Jurčić koji se u toj ulozi pojavljuje kao predsjednik Hrvatskog društva ekonomista, privatni konzultant Mladen Vedriš, a navodno bi i sindikati i HGK trebali imati svog predstavnika u odboru. No, dok neki kažu kako su upoznati s inicijativom, neki još ne znaju da su dio nje. Čičin-Šain tako kaže tek da su vremena takva da da je odaziv pitanje društvene odgovornosti, a među imenima je prepoznao i neka s kojima rado surađuje i koje cijeni. Miljenović o svom ‘angažmanu’ u odboru zasad nije (bio) upoznat, a smatra i da bi takva tijela trebala podrazumijevati sličan pogled na ekonomiju jer u protivnom teško mogu biti efikasna. Većina s liste smatra kako je konsenzus oko štednje potreban (s jedne strane kroz privremeno zamrzavanje plaća a s druge kroz prolongiranje velikih infrastrukturnih projekata).

Posted in News-Vijesti | Komentari isključeni za Komisija za spas Hrvatske

Oznake: ,
« Stariji Unosi  |   Noviji Unosi »